Author: admin

  • Šta je radni staž

    Šta je radni staž

    Šta je radni staž? Radni staž je vrijeme koje radnik provodi radeći za nekog poslodavca ili u nekoj profesiji. Radni staž se obično računa od datuma zaposlenja do trenutka u kojem radnik prestaje da radi za određenog poslodavca ili u određenoj profesiji.

    Sadržaj članka:

    Kako se računa radni staž

    Radni staž se može računati u godinama ili mjesecima i može se odnositi na radni odnos u jednom ili više poslodavaca ili u više različitih profesija.

    Radni staž se obično navodi u životopisu ili u radnom spisku i predstavlja važan element pri odabiru radnika za posao ili pri odlučivanju o napredovanju ili povišici.

    Ukoliko radnik ima duži radni staž, to se obično smatra pozitivnim elementom za njegove poslovne sposobnosti i iskustvo. Međutim, radni staž sam po sebi ne garantuje uspjeh na poslu ili bolje plaću, već se uzima u obzir u kombinaciji s drugim elementima poput obrazovanja, vještina i sposobnosti radnika.

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Kako se dokazuje radni staž

    Činjenica je da su u Federaciji Bosne i Hercegovine radne knjižice prestale važiti čime je njihova dokazna snaga, ako potiču iz tog entiteta, znatno smanjena. To, međutim, ne umanjuje dokaznu snagu onoga što je u njima upisano.

    Budući da nismo bili u mogućnosti identifikovati propise koji predviđaju hijerarhiju dokazne snage javnih isprava, što i nije odlučujuće ako dokazi iz jedne javne isprave ne isključuju dokaze iz druge, to se dokazivanje radnog staža, po našem mišljenju, ravnopravno može vršiti kako uvjerenjem ili potvrdom, tako i radnom knjižicom.

    Kada određeni period radnog staža nije upisan u radnu knjižicu, tada je relevantan radni staž obuhvaćen potvrdom ili uvjerenjem, posebno u slučaju kada u tom periodu u radnu knjižicu ništa nije upisano.

    Ako bi u radnoj knjižici bio upisan drugi poslodavac, ili bi drugi upis u radnoj knjižici pobijao podatke iz potvrde ili uvjerenja (nezaposlenost, zaposlenje u inostranstvu), trebalo bi se provesti dodatno utvrđivanje pribavljanjem dodatne potvrde ili uvjerenja od poslodavca. Radni staž se načelno (iako ne neophodno) podudara sa penzijskim stažom, dok se sa posebnim stažom može ali ne mora podudarati…”

    Više o ovoj temi pisali smo u članku pod nazivom Kako se dokazuje radni staž.

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    U skladu s tim, odgovor na pitanje da li pripravnički staž ulazi u radni staž je da, ulazi.

    Beneficirani radni staž

    Beneficirani radni staž, kako se obično kolokvijalno naziva, ili staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, računa se za radna mjesta, odnosno poslove na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje.

    To su radna mjesta na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika.

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, na kojima zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma, odnosno zdravlje, slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno
    obavljanje profesionalne djelatnosti.

    Opširno o ovoj temi pisali smo u članku Beneficirani radni staž.

    Provjera uplate doprinosa

    Na online portalu za provjeru uplaćenih doprinosa i evidentiranog osiguranja, zaposlene osobe mogu provjeriti da li im je i u kojem iznosu poslodavac uplatio doprinose i prijavio kod nadležnog organa počevši od 2011. godine kada je uspostavljen Jedinstveni sistem.

    Saznajte kako možete provjeriti jesu li vam uplaćeni doprinosi.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Budući da se stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca može koristiti kao da ste ostali kod prethodnog poslodavca, da bi se dokazala činjenica o sticanju prava na godišnji odmor, odnosno da se godišnji odmor nije iskoristio, potrebno je da se poslodavcu dostavi potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Sadržaj članka:

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda je dokument koji se izdaje kako bi se potvrdila istinitost neke informacije ili činjenice. Potvrde se obično izdaju od strane nekog ovlaštenog službenika ili institucije i sadrže informacije koje su relevantne za neki slučaj ili potrebu.

    Potvrde se mogu izdavati u različitim situacijama i za različite svrhe, poput potvrđivanja nečijeg identiteta, mjesta boravka, radnog iskustva, obrazovanja, stanja računa, stanja vozila i slično. Potvrde se obično izdaju na zahtjev osobe koja ih traži i trebale bi biti ovjerene od strane ovlaštenog službenika ili institucije.

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru je dokument koji potvrđuje da je radnik imao pravo na godišnji odmor, ali da ga nije iskoristio.

    Šta sadrži Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda se obično izdaje na zahtjev radnika ili njegovog poslodavca i sadrži informacije o radniku, njegovom poslodavcu, vremenu rada i neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Potvrda može sadržavati i ostale relevantne podatke o čemu trebate razgovarati sa trenutnim poslodavcem, odnosno osobom koja radi na personalnim, poslovima upravljanja ljudskim resursima.

    Za šta se koristi Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Ova Potvrda se može koristiti u različite svrhe, poput dokazivanja neiskorištenog godišnjeg odmora u slučaju sporova oko plaćanja ili za potrebe obračuna plaće.

    Ona također može biti korisna ako radnik želi da prenese neiskorišteni godišnji odmor u sljedeću godinu ili ako želi da ga iskoristi u obliku dodatnog slobodnog dana ili novčane naknade.

    Ukoliko je potrebno izdati potvrdu o neiskorištenom godišnjem odmoru, radnik bi trebao zatražiti od svojeg poslodavca da mu izda takvu potvrdu.

    Poslodavac je dužan izdati potvrdu o neiskorištenom godišnjem odmoru ukoliko radnik ima pravo na takav odmor i ako nije iskoristio svoje pravo.

    Potvrda bi trebala bi sadržavati sve relevantne informacije o radniku, poslodavcu i neiskorištenom odmoru te bi trebala biti potpisana i ovjerena od strane poslodavca ili nadležnog službenika.

    Uslovi za sticanje prava na godišnji odmor

    Godišnji odmor je period vremena koji radnik ima pravo da provede na odmoru i koji mu se obračunava kao plaćen odmor. Godišnji odmor je važan za zdravlje i dobrobit radnika i omogućava mu da se odmori i regenerira nakon perioda rada.

    Odredbom člana 48. stav 1. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    Odredbom člana 52. stav 4. navedenog Zakona propisano je da je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, dužan radniku koji nije koristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor nije iskoristio krivicom poslodavca.

    Ako je godišnji odmor ostao neiskorišten iz objektivnih razloga, u tom bi slučaju radnik mogao koristiti godišnji odmor i kod novog poslodavca, na osnovu izdate potvrde prethodnog poslodavca.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je inflacija

    Šta je inflacija

    Šta je inflacija? Inflacija je prekomjerno povećanje novčane mase u opticaju što vodi smanjenju vrijednosti novca i općem rastu cijena.

    Sadržaj članka:

    Ukoliko ste zainteresovani šta znače određeni pravni pojmovi, posjetite poseban odjeljak naše stranice posvećen pravnim pojmovima.

    Šta je inflacija

    Kada iz nekog razloga dođe do toga da se novčana masa u opticaju poveća, kao posljedica se pojavljuje smanjenje vrijednosti novca i opći rast cijena.

    To se može desiti kada ima više novca u opticaju nego što postoji roba i usluga za kupiti.

    Kada ima više novca u opticaju, ljudi su spremni i primorani da plate više za stvari, što dovodi do porasta cijena.

    Inflacija može imati negativne posljedice za ekonomiju, jer može dovesti do smanjenja vrijednosti novca i poremećaja u ekonomskim aktivnostima.

    Međutim, u nekim slučajevima, umjerena inflacija može biti korisna za ekonomiju, jer može poticati rast i investicije.

    Negativni uticaj inflacije

    Postoji više negativnih posljedica inflacije za ekonomiju:

    1. Smanjenje vrijednosti novca: Inflacija dovodi do smanjenja vrijednosti novca, jer novac gubi kupovnu moć. To znači da će ljudi morati da plate više novca za iste proizvode i usluge koje su ranije kupili za manje novca.
    2. Poremećaji u ekonomskim aktivnostima: Inflacija može dovesti do poremećaja u ekonomskim aktivnostima, jer može uticati na nivo cijena i nivo zarada. To može dovesti do poremećaja u tržištu rada i dovesti do nejednakosti u distribuciji dohotka.
    3. Nepredvidljivost: Inflacija može biti nepredvidljiva i teško je predvidjeti koliko će se cijene povećati u budućnosti. To može uticati na planiranje budućnosti i donošenje odluka o investiranju i štednji.
    4. Povećanje kamatnih stopa: Inflacija može dovesti do povećanja kamatnih stopa, što može smanjiti potražnju za kreditima i uticati na investicije i rast ekonomije.
    5. Socijalne posljedice: Inflacija može imati socijalne posljedice, jer može pogoditi one sa nižim primanjima i smanjiti njihovu sposobnost da kupe ono što im je potrebno za život.

    Pozitivni uticaj inflacije

    Iako je mnogo negativnih uticaja inflacije, postoje i neki pozitivni aspekti:

    1. Poticanje rasta: Umjerena inflacija može poticati rast ekonomije, jer može poticati investicije i stimulisati tržište. Kada cijene rastu, ljudi su spremni da investiraju u proizvodnju i prodaju proizvoda i usluga, što može dovesti do povećanja proizvodnje i povećanja zaposlenosti.
    2. Otplata duga: Inflacija može olakšati otplatu duga, jer smanjuje vrijednost novca. To znači da će ljudi koji imaju dug morati da plate manje novca za otplatu istog duga nego što su ga uzeli.
    3. Povoljnije tržište rada: Inflacija može dovesti do povećanja zarada, što može povećati potražnju za radnom snagom i smanjiti nezaposlenost.

    Međutim, treba imati na umu da prevelika inflacija može imati negativne posljedice za ekonomiju i da se treba izbjegavati. Umjerena inflacija od oko 2% godišnje se smatra optimalnom za većinu ekonomija.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je kapara

    Šta je kapara

    Šta je kapara? Kapara je novčana suma koja se plaća kao zalag pri kupovini nekretnine ili kod rezervacije nekog mjesta ili usluge.

    Sadržaj članka:

    Ukoliko ste zainteresovani šta znače određeni pravni pojmovi, posjetite poseban odjeljak naše stranice posvećen pravnim pojmovima.

    Šta je kapara

    Kapara se obično plaća kao znak namjere da se kupovina ili rezervacija zaista realizuje i služi kao zaštita prodavca ili pružaoca usluge.

    Ako kupac ili korisnik usluge odustane od kupovine ili rezervacije, kapara se obično gubi i ne vraća se.

    Međutim, u nekim slučajevima, kapara se može vratiti ukoliko dođe do određenih okolnosti koje onemogućavaju realizaciju kupovine ili rezervacije, kao što su neispravnost nekretnine ili promjena u planovima pružaoca usluge.

    Kada se kapara ne vraća, a kada se kapara vraća

    Kapara se obično ne vraća u sljedećim slučajevima:

    1. Ako kupac odustane od kupovine nekretnine ili od rezervacije usluge: U ovom slučaju, kapara se obično gubi kao znak da se kupac ili korisnik usluge odrekli prava na kupovinu ili rezervaciju.
    2. Ako prodavac ili pružalac usluge odustane od prodaje ili pružanja usluge: Ako prodavac ili pružalac usluge odluči da ne prodaje nekretninu ili pruža uslugu, kapara se obično vraća kupcu ili korisniku usluge.
    3. Ako se kupovina ili rezervacija ne može realizovati zbog neispravnosti nekretnine ili promjena u planovima pružaoca usluge: U ovom slučaju, kapara se obično vraća kupcu ili korisniku usluge.

    Međutim, treba imati na umu da se pravila o vraćanju kapare mogu razlikovati od slučaja do slučaja i da je važno pročitati ugovor o kupoprodaji ili rezervaciji kako bi se razumjelo kada se kapara vraća i u kojoj iznosu.

    Imajte na umu da su ovo informacije na osnovu kojih možete da shvatite pojam kapare, ipak, za potpuno razumijevanje u kontekstu pozitivnih zakonskih propisa, upućujemo vas na Zakon o obligacionim odnosima, član 79.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je ustav

    Šta je ustav

    Šta je ustav? Ustav je najviši pravni akti jedne države i određuje osnovne principe i institucije vlasti i vladavine u toj državi.

    Sadržaj članka:

    Šta je ustav

    Ustav je najviši pravni akti jedne države i određuje osnovne principe i institucije vlasti i vladavine u toj državi.

    Ustavom se određuje kako će se vlast dijeliti između različitih tijela vlasti, kao što su državni parlament, vlada i sudovi, i određuje prava i obaveze građana i države.

    Obično sadrži odredbe o pravima i slobodama pojedinaca, kao što su sloboda govora, sloboda okupljanja i sloboda vjeroispovijesti.

    Ustav se obično smatra najvišim pravnim aktom u državi i nadređen je drugim zakonima i propisima.

    Ustav Bosne i Hercegovine

    Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, parafiranim 21.11.1995. godine u Daytonu (SAD) i potpisanim 14.12.1995. godine u Parizu dogovorena su osnovna načela državno-pravnog i političkog uređenja Bosne i Hercegovine.

    Sastavni dio ovog Sporazuma, kao njegov Aneks 4, je Ustav Bosne i Hercegovine, koji osim Preambule ima i 12 članova.

    Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski sporazum, kako se naziva po mjestu gdje je dogovoren i parafiran, bio je predmet našeg članka Šta je Dejtonski sporazum i kad je potpisan Dejtonski sporazum.

    Daytonski sporazum i Ustav BiH

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit

    Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit

    Brzina učenja je zaista individualna i varira od osobe do osobe. Neki ljudi mogu savladati gradivo brže od drugih, dok su drugi sposobni bolje razumjeti i zapamtiti gradivo ako su strpljiviji i pažljiviji u učenju. Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit?

    Sadržaj članka:

    Koliko učenja je potrebno da se položi pravosudni ispit

    Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit nije jednostavno pitanje i zavisi o vašim početnim znanjima i vještinama. Međutim, u pravilu je potrebno mnogo učenja i vježbanja da bi se uspješno položio Pravosudni ispit.

    U pisanju članka u kojem smo vam prenijeli iskustva u polaganju Pravosudnog ispita i koji vam obavezno preporučujemo da pročitate, napisali smo da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze.

    Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.

    Vrijeme potrebno za spremanje Pravosudnog ispita

    Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.

    Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.

    Da bi ste se dobro pripremili za Pravosudni ispit, trebali bi redovno učiti i vježbati gradivo koje će biti na ispitu. To može uključivati čitanje knjiga i udžbenika i skripti, rješavanje zadataka i vježbi, kao i slušanje predavanja i ispita na kojima kolege polažu Ispit.

    Preporučljivo je da počnete učiti što ranije, kako bi ste imali dovoljno vremena da se detaljno pozabavite svim dijelovima gradiva. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena da bi se savladalo sve što je potrebno za polaganje ispita prije nego što počnete ići na ispite drugih kolega kako biste dobili sliku o tome kako ispit izgleda, te kako sam proces polaganja funkcioniše.

    Ukoliko se odlučite za stručnu pomoć, razmislite o tome da se priključite grupi za učenje ili da se prijavite na seminar za polaganje Pravosudnog ispita. To vam može pomoći da se bolje pripremite i da efikasnije učite.

    Motivacija za učenje Pravosudnog ispita može biti izazovna, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti da biste se motivirali.

    Kako da se motivišem za učenje Pravosudnog ispita

    1. Definišite svoj cilj: Razmislite zašto želite položiti Pravosudni ispit i kakve su vam dugoročne želje. To vam može pomoći da se fokusirate i da imate jasnu sliku onoga što želite postići.
    2. Podijelite cilj s nekim: Razgovarajte sa svojim prijateljima, porodicom ili mentorem o svom cilju i podijelite s njima svoje planove. To vam može pomoći da se osjećate odgovornim i da dobijete podršku onih oko sebe.
    3. Pronađite inspiraciju: Potražite primjere ljudi koji su uspješno položili Pravosudni ispit i čitajte njihove priče o tome kako su se motivirali i šta su učinili da bi uspjeli.
    4. Napravite plan: Napravite detaljan plan učenja i pridržavajte se ga. To vam može pomoći da se fokusirate i da se osjećate uspješnim što svaki dan postižete svoje ciljeve.
    5. Premještajte se: Ako vam se učenje čini dosadnim ili teškim, promijenite okruženje ili radite nešto drugačije da bi ste se osvježili. To može biti šetnja ili rad na otvorenom, ili čak samo promjena prostorije u kojoj radite.
    6. Prihvatite da će biti teško: Učenje za Pravosudni ispit će biti izazovan proces, ali to ne znači da nećete uspjeti. Prihvatite da će biti teško i da ćete se morati truditi, ali budite spremni da se suočite s izazovima i da ih prevaziđete.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je cesija

    Šta je cesija

    Regulisanje odnosa u državi, osim očuvanja javnog reda i mira, organizovanja i unaprijeđenja obrazovanja i zdravstvene zaštite, između ostalog, ima za cilj očuvanje ekonomske stabilnosti i podsticanje ekonomskog rasta. Radi stvaranja uslova za slobodan promet robe i obavljanja usluga na tržištu i za zadovoljavanje materijalnih i drugih potreba građana, Zakonom o obligacionim odnosima regulišu se ugovorni i drugi obligacioni odnosi u prometu robe i usluga, a kao jedan od instituta regulisana je i cesija. Šta je cesija?

    Sadržaj članka:

    Šta je cesija

    Cesija je institut, pravni pojam koji predstavlja ustupanje potraživanja, prijenos otuđivog potraživanja s dosadašnjeg povjerioca (cedent) na novog povjerioca (cesionar), a dužnik (cessus) i potraživanje ostaju isti.

    Mogući pravni temelji cesije jesu ugovor, zakon i sudska odluka.

    Svaka cesija je akcesorni pravni posao kojem prethodi neki glavni posao, tako da razlozi cediranja mogu biti vrlo različiti, npr. plaćanje duga, kupnja, darovanje, ustupanje na ime zaloga itd.

    Cesija u praksi

    Budući da su privredni odnosi veoma dinamični, u praksi se može pojaviti potreba da povjerilac ugovorom zaključenim sa trećim prenijeti na to lice može prenijeti svoje potraživanje.

    Jedino u slučaju da se radi o potraživanju čiji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za ličnost povjerioca, ili koje se, po svojoj prirodi, protivi prenošenju na drugoga, onda se potraživanje ne može prenijeti.

    Primjer cesije

    Osoba A i osoba B imaju određeni ugovorni odnos iz kojeg nastaju prava i obaveze. Osoba A ima dug prema osobi B. U isto vrijeme, osoba A ima potraživanje prema osobi C.

    Kako bi ispunila svoj dug prema osobi B, osoba A joj ustupa svoje potraživanje koje ima prema osobi C.

    Kada ugovor o cesiji nema dejstvo

    Ugovor o ustupanju, odnosno cesiji, nema dejstva prema dužniku, ako su on i povjerilac ugovorili da ovaj neće moći prenijeti potraživanje na drugoga ili da ga neće moći prenijeti bez dužnikovog pristanka.

    Sa potraživanjem prelaze na prijemnika sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, zaloga, prava iz ugovora sa jemcem, prava na kamatu, ugovornu kaznu i sl.

    Pretpostavlja se da su dospjele a neisplaćene kamate ustupljene sa glavnim potraživanjem.

    Da li je za cesiju potreban pristanak dužnika

    Za prijenos potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupilac dužan obavijestiti dužnika o izvršenom ustupanju.

    Ispunjenje izvršeno ustupiocu prije obavještenja o ustupanju punovažno je i oslobađa dužnika obaveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače, obaveza ostaje i on je dužan da je ispuni prijemniku.

    Ako je povjerilac ustupio isto potraživanje raznim licima, potraživanje pripada prijemniku o kome je ustupilac prvo obavijestio dužnika, odnosno, koji se prijavio dužniku.

    Koja prava ima prijemnik cesije

    Prijemnik ima prema dužniku ista prava koja je ustupilac imao prema dužniku do ustupanja.

    Dužnik može istaći prijemniku pored prigovora koje ima prema njemu i one prigovore koje je mogao istaći ustupiocu do časa kad je saznao za ustupanje.

    Predaja isprava o dugu

    Ustupilac je dužan predati prijemniku obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, kao i druge dokaze o ustupljenom potraživanju i sporednim pravima.

    Ako je ustupilac prenio na prijemnika samo jedan dio potraživanja, on je dužan predati mu ovjeren prepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljenog potraživanja.

    On je dužan izdati mu, na njegov zahtjev, ovjerenu potvrdu o ustupanju.

    Odgovornost za postojanje potraživanja kod ugovora o cesiji

    Kad je ustupanje izvršeno ugovorom sa naknadom, ustupilac odgovara za postojanje potraživanja u času kada je izvršeno ustupanje.

    Ustupilac također odgovara i za naplativost ustupljenog potraživanja, ako je to bilo ugovoreno, ali samo do visine onoga što je primio od prijemnika, kao i za naplativost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupka protiv dužnika.

    Veća odgovornost savjesnog ustupioca ne može se ugovoriti.

    Cesija umjesto ispunjenja ili radi naplaćivanja

    Kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potraživanje ili jedan njegov dio, zaključenjem ugovora o ustupanju dužnikova obaveza se gasi do iznosa ustupljenog potraživanja.

    Ali, kad dužnik ustupi svome povjeriocu svoje potraživanje samo radi naplaćivanja, njegova se obaveza gasi, odnosno, smanjuje tek kad povjerilac naplati ustupljeno potraživanje.

    U oba slučaja prijemnik je dužan predati ustupiocu sve što je naplatio preko iznosa svog potraživanja prema ustupiocu.

    U slučaju ustupanja radi naplaćivanja, dužnik ustupljenog potraživanja može ispuniti svoju obavezu i prema ustupiocu, čak i kad je obaviješten o ustupanju.

    Cesija radi obezbjeđenja

    Kad je ustupanje izvršeno radi obezbjeđenja prijemnikovog potraživanja prema ustupiocu, prijemnik je dužan da se stara sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno, dobrog domaćina o naplati ustupljenog potraživanja i da po izvršenoj naplati, pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje sopstvenog potraživanja prema ustupiocu, ovome preda višak.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je amnestija

    Šta je amnestija

    Države regulišu društvene odnose iz različitih razloga. Jedan od glavnih razloga za regulisanje odnosa u državi je očuvanje javnog reda i mira. Države se koriste različitim zakonima i propisima da bi regulisale različite aspekte društvenog života i da bi se suprotstavile onima koji krše te zakone i propise. U tom kontekstu, danas odgovaramo na pitanje šta je amnestija.

    Sadržaj članka:

    Šta je amnestija

    Amnestija je odluka državnog organa da se određenim osobama oprosti, odnosno da se oslobode odgovornosti za počinjeno krivično djelo ili da se prekine postupak protiv tih osoba.

    Amnestija se može donijeti za sve ili za određene kategorije osoba, kao što su politički zatvorenici ili ratni zarobljenici.

    Amnestija se također može odnositi na određene vrste krivičnih djela, kao što su politička djela ili djela koja su počinjena u okviru neke državne krize.

    Amnestija se ne odnosi na teška krivična djela koja su u suprotnosti s međunarodnim pravom, kao što su ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti.

    Kojim propisom je regulisana amnestija

    Amnestija je regulisana članom 122. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

    Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaćene daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom, određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.

    Amnestiju za krivična djela propisana ovim i drugim zakonom Federacije može dati Parlament Federacije, a za krivična djela propisana zakonom kantona skupština kantona.

    Amnestija se daje zakonom.

    Na koga se odnosi amnestija i na šta se odnosi amnestija

    Krug lica na koji se odnosi amnestija određen je u aktu o amnestiji.

    Može se odnositi na kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetničkog zatvora, a ne može na vaspitne mjere i mjere bezbjednosti.

    Amnestija se može odnositi na različite osobe i vrste krivičnih djela, ovisno o razlozima za donošenje amnestije i ciljevima koje država želi postići.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Lukavac

    Spisak advokata Lukavac

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članaka:

    Spisak advokata Lukavac

    Delić EnesBranilaca Bosne D3tel: 035 556-808, mob: 061 895-559, e.delic@bih.net.baLukavac
    Dubravić DamirSkendera Kulenovića bb.tel: 035 555-500, mob: 061 492-768, damir.dubravic@yahoo.comLukavac
    Hasanović SulejmanLukavačkih brigada 8tel: 035 553-227, mob: 061 288-488, adv.hasanovic.sulejman@gmail.comLukavac
    Memić JakubLukavačkih brigada br. 8tel: 035 553-227, mob: 061 717-255, memic.jakub@gmail.comLukavac
    Mušanović TefidaSkendera Kulenovića br.8mob: 061 619-591, tel: 035 557-531 tariksubic@hotamil.comLukavac
    Omerović NisadSkendera Kulenovića bb.tel: 035 550-780, mob: 061 727-824,, tel: 035 550-781, nisad@bih.net.baLukavac
    Šabić MirzaMehmedalije Maka Dizdara br 2tel: 035 556-515Lukavac

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je Rimsko pravo

    Šta je Rimsko pravo

    Rimsko pravo se razvilo u Rimskom Carstvu i u velikoj mjeri je uticalo na moderna pravna uređenja u mnogim zemljama širom svijeta. Iako je sam naziv indikativan, šta je Rimsko pravo?

    Sadržaj članka:

    Šta je Rimsko pravo

    Rimsko pravo je pravni sistem koji se bazirao na ideji da postoji opšte prihvaćen set pravila koja se primjenjuju na sve građane i koja se odnose na sve aspekte društvenog i poslovnog života.

    To uključuje pravila o nasljeđivanju, ugovorima, imovini, krivičnom pravu i mnogim drugim oblastima.

    Sistematizacija Rimskog prava

    Rimsko pravo je prvi put počelo da se sistematizuje u periodu od III do I vijeka prije nove ere, a njegova najranija forma se zove “Ius civile” ili građansko pravo.

    To je bilo pravo koje se odnosilo samo na građane Rima i koje se primjenjivalo u sudskim postupcima između građana.

    Kasnije, tokom perioda rimske Imperije, razvijeno je i “Ius gentium” ili pravo naroda, koje se odnosilo na međunarodne odnose i koje je bilo primjenjivo na sve strance koji su bili u Rimskom Carstvu.

    Sa jedne strane ono predstavlja pozitivno pravo rimske države, odnosno pravo koje se primjenjivalo na teritorijama pod vlašću rimske države, a sdruge strane je to pravo koje je iz prava Justinijanove kodifikacije (Corpus iuris civilis) izgradila pravna teorija i praksa još od vremena glosatora, tj. početaka evropskog univerziteta u Bolonji pa sve do današnjeg dana. 

    Uticaj Rimskog prava na druge pravne sisteme

    Rimsko pravo je imalo značajan uticaj na razvoj prava u mnogim zemljama Europe i drugim delovima svijeta, uključujući Italiju, Španiju, Portugal, Francuske provincije u Sjevernoj Americi i mnoge druge zemlje.

    Danas se mnoga moderna pravna uređenja, uključujući i one u Sjedinjenim Državama, oslanjaju na principima razvijenim u Rimskom pravu.

    Značaj Rimskog prava

    Uz činjenicu da je imalo značaj u mnogim zemljama, Rimsko pravo uz grčku filozofiju postalo je temelj europske civilizacije.

    Razvojem Rimskog prava, dolazi do razvoja ideje da je pravo konstitutivni element civilizovanog društva – ubi societas ibi ius, da je pravo proizvod ljudskog duha, da je podložno promjenama i da isključivo služi potrebama ljudi.

    Njegovim proučavanjem se dolazi do zaključka da na razvoj prava utiču razni drugi činioci kao što su ekonomski, političi, socijalni i drugi, čiji značaj može da se pravilno razumije sa vremenski dovoljno velike distance.

    Ono što je veoma značajno jeste da se izučavajući Rimsko pravo može da nauči preciznost razlikovanja pravnih instituta, koji su i danas sastavni dio europskog građanskog prava, da pravnik može da se osposobi da se precizno pravno izražava, posebno korištenjem pravne terminologije, te spozna važnu činjenicu da je i naše pravo europsko pravo i da je nastalo kao plod rimske pravne tradicije koja se razvijala kroz srednji vijek i nastavila u moderno doba.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.