Author: admin

  • Kako postati dobar govornik

    Kako postati dobar govornik

    Postoje mnogi poznati govornici koji su se istakli u različitim oblastima, uključujući politiku, poslovni svijet, sportske aktivnosti i druge. Da bi neko bio dobar govornik, osim određenog nivoa talenta, mora proći i proces koji zahtijeva vrijeme i trud. Dakle, kako postati dobar govornik?

    Kako postati dobar govornik

    Postati dobar govornik je proces koji iziskuje vrijeme i trud. Uz to, morate imati i određeni nivo talenta koji može da olakša stvari i skrati vrijeme koje će vam biti potrebno da savladate vještine govorništva.

    Na Pravnom blogu smo posebno obradili javni nastup, i to je odlična baza informacija gdje ćete naći naše ostale savjete na ovu temu. Ako ste zainteresovani kako napisati motivacioni govor, te kako postati dobar govornik, i o tome smo opširno pisali.

    Kako pripremiti govor

    Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti da biste poboljšali svoje govorne sposobnosti:

    1. Pripremite se: Prije nego što počnete govoriti, obavezno pripremite ono što želite reći. To uključuje definiranje cilja govora, određivanje svoje publike i odabir teme koja će biti zanimljiva za vašu publiku.
    2. Strukturirajte svoj govor: Dobar govor obično ima uvod, glavni dio i zaključak. U uvodu možete predstaviti sebe i temu, a u glavnom dijelu možete predstaviti svoje argumente i dokaze. U zaključku možete sažeti svoje glavne točke i dati zaključak.
    3. Budite jasni i razumljivi: Kada govorite, trebate biti jasni i razumljivi. To znači da trebate izbjegavati složene rečenice i nejasne izraze, te se truditi da vaš govor bude lako razumljiv i razumljiv.
    4. Kontrolirajte svoj glas: Kada govorite, trebate kontrolirati svoj glas i modulirati ga kako biste privukli pažnju publike. To uključuje promjenu tonaliteta i brzine govora kako bi se naglasila važnost određenih tačaka.
    5. Kontrolirajte svoje tijelo: Govor tijela može reći puno o vama, stoga je važno da kontrolirate svoje pokrete i izraz lica kako biste bili uvjerljiviji. Držite se uspravno i gledajte svoju publiku u oči kako biste pokazali da ste spremni i da ste sigurni u sebe.
    6. Vježbajte: Kao što je već spomenuto, vježba je ključna za postizanje uspjeha u bilo kojoj oblasti, pa tako i u govorništvu. Vježbajte svoj govor pred prijateljima ili članovima obitelji, ili se pridružite govorničkom klubu kako biste imali priliku vježbati pred publikom.

    Vježba u cilju usavršavanja umijeća govorenja

    Vježbajte čitanje izgovora na glas. To je tehnika koja će vam pomoći da se naviknete na govorenje pred drugima i da poboljšate svoju izgovornost.

    Dajte sebi dovoljno vremena i proučite svoj govor i pokušajte da pronađete i ispravite greške u izgovoru ili pravopisu.

    Dobar govornik koristi i kontroliše svoj dah da bi održao kontinuitet u govoru i da bi izrazio emocije.

    U skladu s tim, vježbajte da izgovarate riječi jasno i glasno, koristeći različite tonove i intonacije kako biste izrazili različite emocije.

    Poboljšajte svoje držanje i gestikulaciju i koristite svoje tijelo i gestove da biste pomogli svojim slušaocima da se vaš govor bolje razumije i da privuče pažnju slušalaca.

    Ako se bojite govoriti pred velikim auditorijumom, počnite sa manjim grupama ljudi i postepeno se navikavajte na veće skupove.

    Članstvo u nekom klubu, organizaciji ili udruženju koje se bavi usavršavanjem govorničkig vještina u javnosti kao što je Toastmasters može vam pomoći da se naviknete na govorenje pred drugima i da poboljšate svoje govorne sposobnosti.

    Proučavanje tehnika govorenja kao što su korištenje uvoda, zaključaka i signala za prelazak sa jedne teme na drugu može vam pomoći da budete efikasniji govornik.

    Govornik koji koristi pozitivne izraze i podržava svoje mišljenje često ima bolji odnos sa svojim slušaocima i lakše privlači pažnju.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između prava i pravde

    Razlika između prava i pravde

    Pravo i pravda su pojmovi koji se često poistovjećuju, međutim, ova dva pojma nemaju isto značenje. Koja je onda razlika između prava i pravde?

    Razlika između prava i pravde

    Pravo se odnosi na pravila koja društvo usvaja kako bi regulisalo odnose među ljudima.

    Pravda se odnosi na pošteno i pravedno postupanje prema ljudima u skladu s tim pravilima.

    Ono što je pravo, ne mora biti pravedno!

    Oba pojma su važna za održavanje mira i reda u društvu i za osiguranje da se ljudi tretiraju pošteno i pravedno.

    Šta je pravo

    Pravo je skup pravnih i običajnih pravila i propisa koje društvo usvaja i primjenjuje kako bi reguliralo odnose među ljudima i osiguralo red i poredak u društvu.

    Pravo uključuje zakone, sudske presude i druge odredbe koje se odnose na ponašanje ljudi i odnose među njima.

    Smisao donošenja zakona, između ostalog, jeste osiguravanje pravednog društva, međutim, priroda ljudskih odnosa i okolnosti u ljudskim životima doprinose tome da određena pravila ne mogu biti pravedna za sve.

    Uzmimo za primjer linearno povećanje plaće u iznosu od 10%. Recimo da poslodavac želi nagraditi sve uposlenike jer izvrsno obavljaju posao. Bez obzira na složenost posla, oni su ga uradili onako kako se od njih to očekivalo, pa čak i više od toga.

    Ipak, oni sa većim plaćama će dobiti veću nagradu, iako su svi dali svoj maksimum u skladu sa svojim zadatkom.

    Kako se osigurava primjena prava

    Postoje različiti načini na koje se osigurava primjena prava u društvu. To uključuje:

    1. Zakonodavstvo: Pravo se obično propisuje u zakonima koje donosi državna vlada ili druga tijela koja imaju ovlasti da donose zakone.
    2. Sudstvo: Sudovi su tijela koja se bave rješavanjem spora i donošenjem presuda u skladu s pravom. Oni služe kao arbitri između stranaka u sporu i odlučuju kako će se pravo primjenjivati.
    3. Izvršna vlast: Izvršna vlast se bavi provedbom zakona i prava. To uključuje policiju, tajne službe i druge službe koje imaju ovlasti da provode zakone i da se suprotstave nezakonitostima.
    4. Pravosuđe: Pravosuđe je tijelo odgovorno za donošenje presuda u pravnim sporu. To uključuje sudove različitih razina, od lokalnih do nacionalnih, te sudove posebnih jurisdikcija, kao što su trgovački sudovi i sudovi za ljudska prava.
    5. Pravni sistem: Pravni sistem se sastoji od različitih tijela i institucija odgovornih za donošenje, primjenu i nadzor prava.

    Šta je pravda

    Pravda je pojam koji se odnosi na pravedno i pošteno postupanje prema ljudima. To znači da se ljudi trebaju tretirati jednako i pošteno, bez obzira na njihove razlike i bez diskriminacije.

    Pravda se odnosi na pravdu u odnosima među ljudima, kao i na pravdu u društvenim institucijama i sistemima.

    Zamislimo radnika koji je godinama radio u preduzeću i koji je neopravdano otpušten bez poštovanja zakonske procedure i prava na odbranu. Poslodavac ga je otpustio pod izgovorom smanjenja troškova, ali zapravo je posao dat drugoj osobi na osnovu ličnih veza. Radnik je ostao bez izvora prihoda, a njegove profesionalne i ljudske vrijednosti su zanemarene.

    Šta bi bila pravda u ovom slučaju:

    Pravda bi bila da sud, nakon što radnik podnese tužbu, utvrdi da je otkaz bio nezakonit. Sud bi mogao naložiti:

    1. Vraćanje radnika na njegovo prethodno radno mjesto.
    2. Isplatu zaostalih plata za period u kojem je bio bez posla.
    3. Naknadu štete za emotivnu i profesionalnu povredu koju je radnik pretrpio.

    Na taj način bi se radniku nadoknadila šteta i poslodavcu poslalo jasno upozorenje da se mora pridržavati zakona i pravila.

    Primjer zašto pravo i pravda nisu isto

    Pravo je sistem zakona i pravila koji definiše šta je zakonito, dok pravda predstavlja moralnu ispravnost i poštenje u širem društvenom kontekstu. Na primjeru krađe, razlika između prava i pravde postaje očigledna:

    1. Pravo:
      • Prema zakonu, krađa je uvijek nezakonita, bez obzira na okolnosti. Svaka osoba koja ukrade, bez obzira na motive, činila bi isto krivično djelo krađe i mogla bi biti kažnjene prema zakonskim odredbama.
      • Sud bi se fokusirao na činjenicu da je ukradena tuđa imovina i odredio kaznu na osnovu zakona, poput zatvorske kazne, uslovne kazne ili novčane naknade.
    2. Pravda:
      • Pravda bi, s druge strane, uzela u obzir motive i okolnosti svakog slučaja:
        • Osoba koja krade da preživi: Možda se radi o nekome ko je bio prisiljen na krađu zbog neimaštine i nemogućnosti da na legalan način osigura osnovne potrebe za sebe i svoju porodicu. Pravda bi mogla zahtijevati saosjećanje i razumijevanje, možda preusmjeravanje ka socijalnoj pomoći umjesto kažnjavanja.
        • Osoba koja krade radi poroka: Ovdje bi pravda bila stroža jer se radi o zloupotrebi slobode i nanošenju štete drugima iz lične pohlepe ili nemoralnih razloga.


    Iako zakon jednako tretira obje osobe, pravda traži dublje razmatranje motiva i društvenih okolnosti.

    Drugi primjer je kada je nešto zakonski dopušteno, ali to nije moralno ili etički ispravno. Naprimjer, političari u određenim situacijama imaju pravo na “bijeli hljeb”, odnosno novčano primanje nakon završetka mandata, ali je generalni stav javnosti da to nije pravedno. Radnici u privredi to nemaju.

    Stoga, iako je pravo važan aspekt društvenog života, ono ne mora uvijek odražavati pravdu i moralnu ispravnost, što može dovesti do sukoba između zakona i moralnih načela.

    Postoji li pravedno društvo

    Pravedno društvo je društvo u kojem se ljudi tretiraju jednako i pošteno, bez obzira na njihove razlike. To uključuje poštivanje ljudskih prava i jednakosti pred zakonom za sve građane.

    Međutim, u stvarnosti, gotovo sva društva imaju neke oblike nejednakosti i nepravde. Neki ljudi mogu imati više mogućnosti ili privilegija od drugih zbog različitih razloga, poput rase, spola, vjere ili druge osobine. Stoga, često postoji potreba za aktivnim radom na uklanjanju tih nejednakosti i osiguravanju pravednosti u društvu.

    To se može postići na različite načine, uključujući donošenje zakona i politika koje promiču jednakost i poštivanje ljudskih prava, te djelovanje protiv diskriminacije i nejednakosti. Također je važno osigurati da se pravo primjenjuje pravedno i da postoji odgovarajući mehanizam za rješavanje spora i osiguravanje pravde.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je e-učenje

    Šta je e-učenje

    Dostupnošću i sve većom prisutnošću informatičkih tehnologija u procesu obrazovanja, sve češće se postavlja pitanje šta je e-učenje.

    Šta je e-učenje

    E-učenje je skraćenica za elektronsko učenje, što je oblik obrazovanja koji se odvija putem računara ili drugog elektronskog uređaja, poput tablet ili pametnog telefona.

    Ovo uključuje različite vrste online kurseva i programa, kao i različite metode učenja, uključujući videokonferencije, prezentacije, simulacije i druge interaktivne alate.

    Ova vrsta učenja se često koristi kao alternativa tradicionalnom obrazovanju u školama ili koledžima, ali također se može koristiti za stalno usavršavanje i nadogradnju znanja u profesionalnom okruženju.

    Ono ima mnoge prednosti, uključujući fleksibilnost učenja, pristup obrazovanju iz bilo kojeg mjesta i mogućnost prilagođavanja programa učenja individualnim potrebama i ciljevima pojedinca.

    Koristi i prednosti e-učenja

    E-učenje ima mnoge prednosti za učenike, kao i za institucije obrazovanja i organizacije.

    Za učenike, e-učenje pruža fleksibilnost učenja, omogućavajući im da uče na mjestu i u vremenu koje odgovara njihovim potrebama.

    To također omogućava pristup obrazovanju iz bilo kojeg mjesta, što je posebno korisno za one koji žive u ruralnim područjima ili imaju ograničen pristup tradicionalnim institucijama obrazovanja.

    Elektronsko učenje također omogućava prilagođavanje programa učenja individualnim potrebama i ciljevima pojedinca, što može pomoći učenicima da brže i efikasnije usvoje gradivo.

    Za institucije obrazovanja i organizacije, e-učenje omogućava širenje obrazovnih programa i pružanje pristupa široj populaciji učenika.

    To također smanjuje troškove za održavanje fizičkih učionica i smanjuje potrebu za putovanjima za učenike i nastavnike.

    Također omogućava lakše praćenje napretka učenika i pruža mogućnost automatiziranja nekih aspekata procesa učenja, što može pomoći u unaprijeđenju efikasnosti obrazovnog sistema.

    E-učenje u školama

    Elektronsko učenje se sve više koristi u školama kao dodatni ili glavni oblik obrazovanja. To može uključivati ​​online kurseve ili programa, kao i različite metode učenja putem računara, tablet ili pametnog telefona. Ono se može koristiti u školama na različite načine, uključujući:

    1. Kao dodatni oblik obrazovanja: može se koristiti kao dodatni resurs za učenike koji žele da prodube svoje znanje ili da se usavrše u određenim oblastima.
    2. Kao glavni oblik obrazovanja: može se koristiti kao glavni oblik obrazovanja za učenike koji ne mogu prisustvovati redovnim nastavama ili za one koji žive u područjima gdje nema pristupa tradicionalnim institucijama obrazovanja.
    3. Kao sastavni dio redovnog obrazovanja: može se integrirati u redovne nastave kao sastavni dio programa učenja, pružajući učenicima priliku da koriste računare ili druge elektronske uređaje kao alat za učenje.

    Informatizacija u školama ima mnoge prednosti, uključujući fleksibilnost učenja, pristup obrazovanju iz bilo kojeg mjesta i mogućnost prilagođavanja programa učenja individualnim potrebama i ciljevima pojedinca.

    Međutim, treba imati na umu da e-učenje zahtijeva dobru internet konekciju i da neki učenici mogu imati poteškoća s prilagođavanjem se ovom vrstom obrazovanja.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Motivacioni govor

    Motivacioni govor

    Motivacioni govor je govor koji ima za cilj da motiviše slušaoce i da ih podstakne na određenu na akciju, da ih motiviše na određeno ponašanje, odnosno da ih navede da se suzdrže od određenog djelovanja.

    Za šta se koristi motivacioni govor

    Motivacioni govor se može koristiti u različitim situacijama, kao što su sportske utakmice, poslovni sastanci ili školske prezentacije.

    Motivacioni govor je veoma značajan alat u političkim kampanjama i inače u političkom djelovanju, ali i za rukovodioce koji imaju za cilj da podignu nivo produktivnosti u organizaciji kojom rukovode.

    Na Pravnom blogu smo posebno obradili javni nastup, i to je odlična baza informacija gdje ćete naći naše ostale savjete na ovu temu. Ako ste zainteresovani kako napisati motivacioni govor, te kako postati dobar govornik, i o tome smo opširno pisali.

    Kako se priprema motivacioni govor

    Postoji nekoliko ključnih stvari koje treba imati u vidu kada se priprema motivacioni govor:

    1. Cilj: Morate imati jasan cilj u vidu kada pišete motivacioni govor. Šta želite da postignete sa tim govorom?
    2. Publika: Razmislite o tome koja je vaša publika i kako možete da ih motivišete na najbolji način.
    3. Sadržaj: Sadržaj govora treba da bude zanimljiv i da sadrži informacije koje su relevantne za vašu publiku.
    4. Stil: Vaš stil govora treba da bude uvjerljiv i da inspiriše slušaoce.
    5. Pozitivnost: Motivacioni govor treba da bude pozitivan i da daje nadu i inspiraciju slušaocima.
    6. Primjeri: Koristite primjere i slučajeve koji će pomoći da ilustrujete vaše poruke i da ih učinite lakšim za razumijevanje.

    Inspiracija za motivacioni govor

    Postoje mnogi izvori inspiracije za motivacioni govor, uključujući:

    1. Lični iskustva: Lična iskustva mogu biti odličan izvor inspiracije za motivacioni govor, jer se mogu koristiti da se ilustruju pozitivni rezultati izazova i prepreka koje ste preživjeli.
    2. Citati: Postoje mnogi citati koji mogu biti odlična inspiracija za motivacioni govor, jer se mogu koristiti da se podigne duh publike i da se podstakne na akciju.
    3. Knjige i članci: Mnogo je knjiga i članaka koji sadrže inspirativne poruke i ideje za motivacioni govor.
    4. Video snimci: Postoji mnogo video snimaka na internetu koji sadrže motivacione govore i poruke, koje se mogu koristiti kao inspiracija.
    5. Ljudi koji su ostvarili velike uspjehe: Priče o ljudima koji su ostvarili velike uspjehe mogu biti odlična inspiracija za motivacioni govor, jer se mogu koristiti da se podigne duh publike i da se podstakne na akciju.
    6. Vaše snove i ciljevi: Vaši snovi i ciljevi takođe mogu biti izvor inspiracije za motivacioni govor, jer se mogu koristiti da se podigne duh publike i da se podstakne na akciju prema postizanju tih ciljeva.

    Izvođenje motivacionog govora

    Prilikom izvođenja javne prezentacije motivacionog govora, postoje neke stvari koje treba imati u vidu kako bi se postigli željeni rezultati:

    1. Pripremite se: Potrebno je vrijeme da se pripremite za javnu prezentaciju motivacionog govora. To uključuje razmišljanje o cilju govora, publike i sadržaju.
    2. Držite se plana: Dok izvodite prezentaciju, držite se plana koji ste zacrtali. To znači da treba da imate jasnu strukturu govora i da se držite svog skripte.
    3. Koristite pomoćne materijale: Pomoćni materijali, poput slajdova ili video snimaka, mogu pomoći da se ilustruju vaše poruke i da se učinite zanimljivijim za publiku.
    4. Budite uvjerljivi: Da biste bili uvjerljivi, trebate da budete sigurni u sebe i da izrazite svoje misli jasno i glasno.
    5. Kontrolišite svoj govor tijela: Vaš govor tijela može govoriti više od vaših riječi. Kontrolišite svoj govor tijela tako što ćete držati ruke na strani ili u džepovima, čuvati ravnotežu i koristiti pokrete rukama da ilustrujete vaše poruke.
    6. Interakcija sa publikom: Povremeno pitajte publiku da se uključi u prezentaciju ili da odgovori na pitanja. To može pomoći da se održi pažnja publike i da se stvori interakcija.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Visoko

    Spisak advokata Visoko

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Spisak advokata Visoko

    Agić Suad,Alije Izetbegovića br.1 PC ” Vizija “tel/fax: 032 733-301, mob: 061 162-228, advokat.agicsuad@yahoo.comVisoko
    Alagić ZlatanMusala bbtel/fax: 032 733-367, mob: 061 417-618, zlatana84@hotmail.comVisoko
    Begović NedimČabaravdića broj 4tel/fax: 032 481-254, mob: 061 147-669, begovic17@yahoo.comVisoko
    Burić MensudOruča 24tel: 032 736-578, fax: 032 735-046 mob: 061 789-028, advokatburic@gmail.comVisoko
    Čabaravdić EnaČabaravdića broj 4tel/fax: 032 481-254, mob: 062 203-401, cabaravdicena@gmail.comVisoko
    Ćosović FarukMusala broj 1tel: 032 736-428, mob: 061 153-056, cosovic.advokat@gmail.comVisoko
    Ćuprija MensurHazima Dedića bbmob: 062 568-515, advokatcuprija@gmail.com,Visoko
    Fejzović EmirNjegovića br. 1.mob: 061 043-056, emir.fejzovic1@gmail.comVisoko
    Ganić KemalAlije Izetbegovića 1tel/fax: 032 737-066, mob: 062 231-588, zakganicvranac@gmail.comVisoko
    Hadžić ZahidMatrakčijina br. 6tel/ fax: 032 731-550, mob: 061 472-165, zahidh@bih.net.baVisoko
    Karamehić FuadHadžihasanova br. 9tel/fax: 032 733-276, mob: 061 796-104, karamehic.advokat@hotmail.comVisoko
    Kamehić NedimHadžihasanova br. 9tel/fax: 032 733-276, mob: 061 987-966, karamehic.advokat@hotmail.comVisoko
    Karavelić AidaDonje Rosulje 65tel/fax: 032 733-082, mob: 061 416-652, aida_karavelic@hotmail.comVisoko
    Kadić HizretaNjegovića br. 9. ,mob: 061 769-011, hizretakadic@hotmail.comVisoko
    Lemeš SalihAlije Izetbegovića broj 1tel/fax: 032 733-418, mob: 061 853-203, salihlemes_vi@hotmail.comVisoko
    Lemeš TarikAlije Izetbegovića broj 1tel/fax: 032 733-418 , mob: 062 929 767, advokat.lemes.tarik@gmail.comVisoko
    Poturak Jasmina,Alije Izetbegovića br.1 PC ” Vizija “tel/fax: 032 733-336, mob: 061 145-112, advokatpoturakjasmina@hotmail.comVisoko
    Sirčo ZlatkoPrijeko br. 2/2tel: 032 735-771, mob: 061 586-486, zlatkosirco@gmail.comVisoko
    Sirčo EminaPrijeko br. 2/2mob: 061 547-177, eminasirco@gmail.comVisoko
    Sokolović SabihaHazima Dedića 5tel: 032 739-288, mob: 061 417-664,Visoko
    Vranac MehmedAlije Izetbegovića 1tel/fax: 032 737-066, mob: 061 785-629, zakganicvranac@gmail.comVisoko
    Žilić AšidaAlije Izetbegovića 15tel: 032 736-553, mob: 061 505-145, advokat.asidazilic.visoko@gmail.comVisoko

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Bosanska Krupa

    Spisak advokata Bosanska Krupa

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Spisak advokata Bosanska Krupa

    Džajić ZaimMaršala Tita bbtel: 037 472-763, mob: 061 165-402, zaimdzajic_advokat@hotmail.comBosanska Krupa
    Ezić AmirMaršala Tita bbmob: 060 336-0413, advokatezic@gmail.comBosanska Krupa
    Hasić SanilMaršala Tita 21tel: 037 474-074, mob: 061 782 -278, sanilhasic@gmail.comBosanska Krupa
    Nanić Zlatan511. Slavne brigade bbmob: 061 581-245, naniczlatan@gmail.comBosanska Krupa
    Osmanagić MirsadMaršala Tita br. 9mob: 061 774-155, mirsad.osmanagic@hotmail.comBosanska Krupa
    Šabić AmelMaršala Tita bbmob: 061 777-812, amelsabic@gmail.comBosanska Krupa
    Tatarević MirsadSokak 12tel: 037 472-082, mob: 061 144-068, advokat.tatarevic@bih.net.baBosanska Krupa

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je Dejtonski sporazum i kad je potpisan Dejtonski sporazum

    Šta je Dejtonski sporazum i kad je potpisan Dejtonski sporazum

    Iako je službeni naziv “Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini“, u praksi se najčešće naziva Dejtonski sporazumDejtonski mirovni sporazum ili kolokvijalno Dejton. U ovom članku govorimo o tome šta je Dejtonski sporazum i kad je potpisan Dejtonski sporazum.

    Šta je Dejtonski sporazum

    Dejtonski sporazum je pravni akt sporazumnog karaktera parafiran 21.11.1995. godine u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio.

    Potpisivanju su prethodili mnogobrojni napori i pregovori, domaćih i međunarodnih faktora, a sve sa ciljem da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini.

    Osnovni cilj Sporazuma je kreiranje okvira kako bi strane potpisnice mogle regulirati svoje odnose u skladu s načelima koja su izložena u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i s Helsinškim završnim dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi.

    U skladu sa Sporazumom, strane su dužne posebno potpuno poštovati međusobnu suverenu jednakost, rješavati sporove mirnim putem, te se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države.

    Kada je potpisan Dejtonski sporazum

    Iako se naziva Dejtonski sporazum, po mjestu gdje je parafiran, u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, Dejtonski sporazum je potpisan u Jelisejskoj palati u Parizu 14.12.1995. godine.

    Glavni učesnici cjelokupnog procesa su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik SlobodanMilošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

    Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora.

    Tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4 usvojenog mirovnog sporazuma, a njime je Bosna i Hercegovina transformirana u složenu i decentraliziranu državnu tvorevinu s dva entiteta – Federacijom BiH i Republikom Srpskom.

    Izvorni tekst Ustava BiH napisan je na engleskom jeziku.

    Dejtonski sporazum danas

    Dejtonski mirovni sporazum danas je po mnogima prevaziđen i kritikuju ga uglavnom sve tri bosanske strane, mada se službena srpska politika iz Banja Luke protivi njegovoj promjeni, videći u njoj rušenje Republike Srpske, koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Ugovor o radu može prestati na više različitih načina, naprimjer, ispunjavanjem uslova za penzionisanje, otkazom ugovora o radu, istekom roka na koji je ugvor o radu zaključen, ali i sporazumom poslodavca i radnika. Šta je sporazum o prestanku ugovora o radu i kako napisati sporazum o prestanku ugovora o radu, o tome govorimo u nastavku uz primjer.

    Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi. Ukoliko poslodavac u radnik sporazum o prestanku ugovora o radu zaključe usmenim putem, odnosno ukoliko Sporazum nije u pismenoj formi, tada Sporazum ne proizvodi pravne učinke i ništavan je.

    Ovo iz razloga da bi se spriječile eventualne zloupotrebe, te da bi se osiguralo da Sporazum odražava pravu i pravno valjanu volju ugovornih strana datu bez prisile, prevare, prijetnje i zablude

    Ovaj Sporazumom mora sadržavati podatke o roku u kojem radni odnos prestaje, te način na koji će se urediti sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz
    prekida radnog odnosa proizilaze.

    Šta ako poslodavac odbije Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Ako se dogodi da poslodavac ne želi da zaključi Sporazum o prestanku ugovora o radu, u tom slučaju radnik može podnijeti otkaz ugovora o radu. Tada bi se primjenjivale odredbe Zakona o radu koje se odnose na otkaz ugovora o radu, uključujući i poštivanje otkaznog roka ugovorenog u ugovoru o radu.

    Trajanje otkaznog roka

    Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

    Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

    Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

    Otpremnina u slučaju Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Zakonom nije propisana obaveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, ali tu obavezu mogu stvoriti ugovorne strane same, sporazumom, jer im to omogućava sloboda ugovaranja.

    Mane Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    U slučaju sporazumnog prestanka  ugovora o radu, radnik nema pravo na naknadu za nezaposlene, kao što bi imao da mu je ugovor o radu otkazan od strane poslodavca.

    Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Federaciji Bosne i Hercegovine izričito je propisano da nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu kada je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa.

    Zaključivanjem sporazuma o prestanku ugovora o radu radnik je svjesno izrazio volju da mu ugovor o radu prestane, odnosno doprinio prestanku radnog odnosa.

    Sadržaj Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Sporazumom o prestanku ugovora o radu poslodavac i radnik dogovaraju se o svim pitanjima bitnim za prestanak ugovora o radu te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prestanka radnog odnosa proizilaze.

    Zakon ne propisuje sadržaj Sporazuma o prestanku radnog odnosa.

    Sadržaj Sporazuma o prestanku ugovora o radu može, ali ne mora biti propisan pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, prilikom njegovog zaključivanja.

    U slučaju da nije propisan, sporazumom se neposredno utvrđuju međusobna prava i obaveze.

    Primjer Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Preuzmite Word dokument Sporazuma o prestanku ugovora o radu:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je vanbračna zajednica i kako se dokazuje

    Šta je vanbračna zajednica i kako se dokazuje

    Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, između ostalog, reguliše i pitanje vanbračne zajednice, te pravne učinke vanbračne zajednice žene i muškarca. Međutim, šta je vanbračna zajednica i kako se dokazuje?

    Šta je vanbračna zajednica

    Vanbračna zajednica je zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

    Kada vanbračni partneri mogu usvojiti dijete

    Vanbračni partneri koji žive najmanje pet godina u vanbračnoj zajednici mogu potpuno usvojiti dijete.

    Osoba koja nije u braku i vanbračni partneri koji žive u vanbračnoj zajednici koja traje najmanje pet godina, mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi.

    Nepotpuno usvojenje

    Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18 godine života. Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina potreban je njegov pristanak.

    Izdržavanje vanbračnih partnera

    Međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova je dužnost i pravo kada je to predviđeno Porodičnim zakonom.

    U slučajevima u kojima se međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika ne može ostvariti u cijelosti ili djelimično, društvena zajednica pruža, pod uvjetima određenim zakonom, neosiguranim članovima porodice sredstva neophodna za izdržavanje.

    Odricanje od prava i dužnosti izdržavanja nema pravnog učinka.

    Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima.

    Pravo na izdržavanje prestaje ako izdržavani razvedeni bračni partner, ili bračni partner iz poništenog braka sklopi novi brak, ili zasnuje vanbračnu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od prethodno pomenutih uvjeta.

    Vanbračni partner koji ispunjava uvjete za izdržavanje ima pravo na izdržavanje od drugog vanbračnog partnera nakon prestanka vanbračne zajednice.

    Tužba za izdržavanje vanbračnog partnera može se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbračne zajednice, a sud može odbiti zahtjev za izdržavanje vanbračnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog vanbračnog partnera grubo ili nedolično ponašao u vanbračnoj zajednici, ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog vanbračnog partnera.

    Izdržavanje majke vanbračnog djeteta

    Troškove izazvane trudnoćom i porođajem vanbračnog djeteta snose majka i otac u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima.

    Otac vanbračnog djeteta dužan je, srazmjerno svojim mogućnostima, izdržavati majku svog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije porođaja i jednu godinu nakon porođaja, ako se majka stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.

    Imovina vanbračnih partnera

    Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.

    Na ovu imovinu primjenjuju se odredbe ovog Zakona o bračnoj stečevini.

    Kako se dokazuje vanbračna zajednica

    Imajući u vidu prethodno napisano, činjenica je da se prava i obaveze vanbračnih partnera formalno-pravno izjednačavaju.

    Međutim, ne možemo govoriti o potpunoj ravnopravnosti, budući da se vanbračna zajednica mora dokazivati sudskim putem, u slučaju kada je potrebno ostvariti neko pravo, obično u ostavinskom postupku.

    Praksa pokazuje da od svih dokaza, najveću pravnu snagu imaju pisane isprave, zatim svjedoci, a potom saslušanje parničnih stranaka.

    To mogu biti dokazi koji se odnose na prijavu mjesta prebivališta, odnosno boravišta, iskazi komšija, kućne liste ili neka druga dokumentacija koja je nastala za vrijeme trajanja vanbračne zajednice.

    Nakon materijalnih dokaza, relevantni su i iskazi svjedoka, te svi ostali relevantni dokazi koji mogu poslužiti kako bi se nedvojbeno utvrdilo da je vanbračna zajednica postojala.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Angažovanje studenata za rad

    Angažovanje studenata za rad

    Ako se odluči za angažovanje studenata za rad, poslodavac treba uzeti u obzir eventualne smetnje za ovakvu vrstu angažmana, koje bi zbog statusa i obaveza studenta mogle proizlaziti iz propisa u oblasti obrazovanja.

    Potreba studenata za radnim angažmanom

    Imajući u vidu sve obaveze koje studiranje nosi sa sobom, kod velikog broja studenata javlja se potreba za zasnivanjem radnog odnosa kako bi bili u mogućnosti finansirati studiranje, ili zaraditi za džeparac, odmor ili neku drugu potrebu.

    Međutim, tu se postavlja pitanje da li je i na koji način je moguće angažovati studente na rad putem studentskih servisa, i je li to moguće uraditi primjenom odredaba Zakona o radu koje se odnose na obavljanje privremenih i povremenih poslova?

    Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

    Odredbama Zakona o radu FBiH predviđena je mogućnost zaključivanja ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

    Članom166. Zakona propisano je da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod određenim uvjetima.

    Privremeni i povremeni poslovi moraju biti utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu.

    Ti poslovi ne smiju da predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom.

    Također, ne mogu da traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.

    Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

    Angažovanje studenata za rad

    Uvažavajući prethodne odredbe, te činjenicu da Zakon, osim uvjeta u pogledu godina života, ne propisuje druge uvjete za zaključivanje ugovora o radu, u skladu sa našim tumačenjem odredaba Zakona, ne postoje smetnje za angažovanje studenata putem zaključivanja ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova s poslodavcem.

    Naravno u svakom pojedinačnom slučaju bi bilo potrebno uzeti u obzir eventualne smetnje za ovakvu vrstu angažmana, koje bi zbog statusa i obaveza studenta mogle proizlaziti iz propisa u oblasti obrazovanja.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.