Kako dokazati postojanje duga

Kako dokazati postojanje duga

Dug je iznos novca koji je dužna određena osoba, organizacija ili država drugoj osobi, organizaciji ili državi. Dug može biti posljedica pozajmice novca, kreditiranja, učinjenja štete ili odlaganja plaćanja roba i usluga. Međutim, budući da se sve pozajmice ne dokumentuju, odnosno da se ugovori o zajmu ne zaključuju uvijek u pisanoj formi, kako dokazati postojanje duga.

Šta je ugovor o zajmu

Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.

Na primljenim stvarima zajmoprimac stiče pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.

Međutim, ukoliko ste novac ili druge zamjenjive stvari dali bez pismene forme kojim biste dokazivali postojanje duga, kako dokazati postojanje duga?

Kako dokazati postojanje duga

Dokazivanje postojanja duga može biti izazovno ako ugovor nije zaključen u pisanoj formi. Pisali smo o tome kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi. Ukoliko se nađete u takvoj situaciji, potrebno je prikupiti dokaze koji će podržati postojanje usmenog dogovora.

Jedan od načina za dokazivanje postojanja duga je svjedočenje. Svjedoci koji su prisustvovali dogovoru mogu pružiti dokaze o postojanju dogovora i uslovima u kojima je dogovor sklopljen. Međutim, svjedočenje treba uzeti s oprezom jer se može dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka. Svjedoci često zaboravljaju.

Također je moguće koristiti druge vrste dokaza, poput dokaza o plaćanju. Naprimjer, ako je novac posuđen za kupovinu robe ili usluga, računi i fakture koje su plaćene mogu poslužiti kao dokaz postojanja duga. Takvi dokumenti trebaju sadržavati relevantne informacije o kupovini, datum kupovine i plaćanja, ime prodavca i kupca. Poželjno je da je moguće uspostaviti vezu između pozajmice i predmetne kupovine.

Bankovni izvodi također mogu biti korisni kao dokaz postojanja duga ako je novac posuđen ili poslan putem bankovne transakcije. Izvodi iz banke mogu pokazati ko je poslao novac i kome, te kada je to učinjeno. Međutim, treba uzeti u obzir da banke ne mogu pružiti dokaze o uslovima pod kojima je novac posuđen ili poslan.

Ako je postojanje duga sporno, preporučuje se potražiti pravnu pomoć kako bi se utvrdili zakonski dokazi i postupci koji su potrebni za dokazivanje postojanja duga. Pravni stručnjak može pomoći u prikupljanju i procjeni dokaza, te savjetovati o najboljem načinu dokazivanja postojanja duga u specifičnom slučaju.

Priznanje duga

U nekim situacijama, može se koristiti i priznanje duga kao dokaz postojanja duga. Ako je dužnik priznao da je dužan novac, to se može koristiti kao dokaz postojanja duga. Priznanje može biti usmeno ili u pisanom obliku, poput elektronske pošte, pisma ili tekstualne poruke.

Međutim, treba imati na umu da priznanje duga nije uvijek dovoljno da bi se dokazalo postojanje duga. Priznanje duga mora biti jasno i nedvosmisleno, a dužnik mora biti svjestan svojih obveza i uvjeta pod kojima je dug sklopljen. Ako postoji bilo kakva sumnja u priznanje duga ili ako je izrečeno pod prisilom ili lažnim uslovima, priznanje se neće smatrati valjanim dokazom.

U nekim zemljama, zakon može zahtijevati da se ugovori o posudbi ili zajmu sklapaju u pisanoj formi. Ako ugovor nije sklopljen u skladu s tim zahtjevima, ugovor bi mogao biti proglašen nevažećim. U takvim slučajevima, teško je dokazati postojanje duga bez valjanog ugovora.

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.