Tag: opoziv punomoći

  • Punomoć za banku: kako ovlastiti drugu osobu za podizanje novca

    Punomoć za banku: kako ovlastiti drugu osobu za podizanje novca

    Dati nekome punomoć za banku znači dati mu pristup svom novcu. Ovlastiti nekoga da pristupi vašem računu, isplaćuje novac s njega, nije beznačajna odluka. Ali ako ga napravite pažljivo, uz jasno ovlaštenje, rok, ovjeru i razumijevanje rizika, može vam uštediti vrijeme, olakšati život i riješiti hitne situacije. I onda postavite pitanje: “Kako da to uradim zakonito i sigurno?” Odgovor je jednostavan, ali važno je da ga shvatite ozbiljno.

    Sadržaj članka:

    Šta je zapravo punomoć za banku?

    Punomoć za banku nije samo komad papira s potpisima. To je pravno ovlaštenje kojim vi dajete dozvolu drugoj osobi da, umjesto vas, obavi određene radnje pred bankom. To može podrazumijevati isplate, uplate, podizanje penzije, te slične poslove.

    Punomoć podrazumijeva najveći stepen povjerenja, ovlaštenje da poduzmete određene radnje koje proizvode pravne posljedice, u ime onoga ko daje ovlaštenje.

    Inače se punomoć daje kako bi neko u vaše ime mogao da učini nešto što bi zahtijevalo vaše lično prisustvo. A broj i vrsta poslova koji se mogu obaviti putem punomoći su jako široki. Zato punomoć uvijek dajite s oprezom.

    Ali kada su banke u pitanju, tu počinju i dileme:

    • Mora li se punomoć ovjeriti kod notara ili u općini?
    • Može li se zloupotrijebiti?
    • Da li važi i za devizne račune?
    • Koliko dugo vrijedi punomoć?
    • Može li neko zloupotrijebiti punomoć?
    • Kako napisati punomoć?

    U čemu ljudi najčešće griješe?

    Ljudi često napišu punomoć “na papiru”, daju je bliskoj osobi i pretpostave da je to dovoljno. Međutim, u praksi, većina banaka neće prihvatiti neovjerenu punomoć, čak ni ako je osoba ovlaštena rođak, pa ni najbliži srodnik.

    Neki zaborave da navedu broj računa. Drugi napišu ovlaštenje “da podiže novac”, ali ne preciziraju da se to odnosi na određenu banku ili vremenski period, te s kojeg računa.

    Da se to ne bi desilo vama, evo svega što treba da znate.

    Da li punomoć mora biti ovjerena?

    U najvećem broju slučajeva, banke zahtijevaju neku vrstu ovjere.

    Vrsta ovjere može da se razlikuje u odnosu na vrstu posla koja se obavlja, recimo isplata, potpisivanje ugovora i slično, a može da se razlikuje i u različitim bankama.

    Iako zakonski možete sačiniti punomoć i vlastoručno je potpisati, većina banaka traži notarsku ili općinsku ovjeru potpisa. To znači da banka mora imati sigurnost da ste vi zaista dali to ovlaštenje.

    Neke banke prihvataju neovjerene punomoći samo ako se radi o internoj formi koju ste prethodno potpisali pred njihovim službenikom. Ali to je izuzetak, ne pravilo.

    Ako ste u inostranstvu, punomoć možete ovjeriti u ambasadi ili konzulatu BiH i takva punomoć se priznaje. Ranije smo govorili o posebnim odredbama vezano za ovjeru, odnosno legalizaciju punomoći u inostranstvu apostille pečatom.

    Kako da sastavite punomoć koju banka neće odbiti?

    Postoji nekoliko elemenata koje punomoć mora sadržavati da bi je banka prihvatila:

    1. Vaše podatke – ime, JMBG, broj lične karte
    2. Podatke ovlaštenog lica – iste te informacije
    3. Precizno ovlaštenje – npr. “da podiže gotovinu sa mog računa broj XY u banci XY”
    4. Datum i mjesto
    5. Vaš potpis
    6. Ovjera

    Nema potrebe da pišete komplikovanim pravnim rječnikom. Jednostavno, jasno i precizno.

    Ako punomoć važi duže, recimo 6 mjeseci ili godinu, napišite to izričito. Ako ne napišete ništa, neka banka će je prihvatiti samo 30 dana od datuma ovjere.

    Koliko dugo vrijedi punomoć?

    Ako u dokumentu ne napišete do kada vrijedi, pravno gledano, važi do opoziva.
    Ali banke se ne oslanjaju na teoriju. Neke ograniče važenje na 30 dana, neke na 3 mjeseca, neke na 6.

    Zato:

    • Uvijek napišite datum do kada punomoć važi
    • Ako je trajna, napišite: “Važi do opoziva”

    U suprotnom, može se desiti da vaša punomoć bude odbijena zbog “isteka”, iako vi to niste planirali tako.

    Može li neko zloupotrijebiti punomoć?

    Kao i u bilo kojem drugom odnosu između ljudi, i odnos povjerenja davanjem punomoći može da se zloupotrijebi.

    Zato je važno da punomoć dajete samo osobi u koju imate puno povjerenje. Bez obzira na tepen povjerenja, izričito i jasno navedite ograničenja, naprimjer „može podizati najviše 500 KM mjesečno“, do određenog datuma, pod određenim uslovima i slično. Uz to, redovno provjeravate stanje na računu, ne samo zbog mogućnosti da neko zloupotrijebi punomoć, već i zbog greške.

    Ako sumnjate da je punomoć zloupotrijebljena, odmah je opozovite pismeno i obavijestite banku.

    Punomoć je korisna, ali u pogrešnim rukama, može vas koštati mnogo.

    Šta banke u BiH konkretno traže?

    Iako nema jedinstvenog zakona koji propisuje formu punomoći za banke, svaka banka ima svoja interna pravila. Neke čak imaju i vlastite obrasce koje morate ispuniti. Najčešće traže:

    • Ovjerenu punomoć (notar/općina)
    • Punomoć ne stariju od 6 mjeseci
    • Tačno naveden broj računa
    • Mogućnost da kontaktiraju vas kao vlasnika radi provjere

    Zato je uvijek pametno nazvati banku i pitati:
    „Kakvu punomoć prihvatate za podizanje gotovine sa mog računa?“

    Kako izgleda obrazac punomoći za banku?

    Pripremili smo za vas gotov obrazac punomoći za banku koji možete preuzeti i popuniti. U njemu su već naznačena ključna polja: vaši podaci, ovlaštenje, trajanje, potpisno mjesto. Sve što vam treba je da ga:

    • štampate
    • unesete podatke
    • odnesete na ovjeru

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Punomoć za sve

    Punomoć za sve

    Generalna (opšta) punomoć je pravno ovlaštenje koje se u svakodnevnom prometu (pogrešno) često naziva i punomoć za sve, kojim vlastodavac daje punomoćniku široke ovlasti da u njegovo ime obavlja različite pravne, poslovne i administrativne radnje. Za razliku od specijalne punomoći, koja se izdaje za tačno određeni posao, generalna punomoć omogućava punomoćniku da djeluje u svim poslovima redovnog upravljanja imovinom i pravima vlastodavca.

    Iako generalna punomoć daje široka ovlaštenja, važno je napomenuti da ona ne uključuje pravo na otuđenje (prodaju) ili opterećenje imovine vlastodavca, osim ako nije izričito navedeno u tekstu punomoći. Za takve radnje obično je potrebna specijalna punomoć.

    Kada se koristi generalna punomoć

    Generalna punomoć se najčešće koristi kada osoba nije u mogućnosti ili ne želi lično obavljati svoje pravne i poslovne obaveze. Ova situacija može nastati iz različitih razloga.

    To može biti dugotrajni boravak u inostranstvu, kada fizička udaljenost onemogućava redovno upravljanje imovinom ili obavljanje administrativnih zadataka.

    Zdravstveni razlozi često su presudni, posebno kod starijih osoba ili onih s težim medicinskim stanjima. Oni zbog bolesti ili nesposobnosti ne mogu samostalno obavljati potrebne radnje.

    Osim toga, generalna punomoć može biti korisna i za osobe s velikim brojem poslovnih obaveza. Delegiranje ovlasti omogućava efikasnije upravljanje vremenom i resursima.

    Poslovni ljudi koji često putuju ili imaju kompleksne poslovne mreže često koriste generalnu punomoć kako bi osigurali da se njihovi poslovi nastavljaju nesmetano i bez potrebe za njihovim stalnim prisustvom.

    Ova praksa posebno je česta u slučajevima kada je potrebno brzo reagovanje na tržišne prilike ili kada je neophodno obavljati rutinske administrativne zadatke u ime vlastodavca.

    Primjer iz prakse

    Zamislimo uspješnog privrednika koji vodi više firmi i često putuje zbog poslovnih sastanaka, konferencija i proširenja poslovanja u inostranstvu.

    Budući da nije uvijek dostupan da lično obavlja sve administrativne i pravne poslove, odlučuje da svom dugogodišnjem advokatu da generalnu punomoć.

    Advokat bi na taj način mogao upravljati njegovim poslovnim i privatnim obavezama u njegovom odsustvu.

    Šta ova generalna punomoć omogućava?

    Njegov advokat, kao punomoćnik, sada može u njegovo ime:

    • Podizati i uplaćivati novac na poslovne i privatne račune
    • Plaćati račune za režije, poreze i druge finansijske obaveze
    • Potpisivati ugovore o zakupu poslovnih prostora
    • Predstavljati ga u administrativnim postupcima pred državnim organima
    • Upravljati njegovim nekretninama, uključujući davanje stanova ili poslovnih prostora u najam
    • Zastupati ga pred sudovima i drugim institucijama u vezi s poslovnim sporovima

    Ova punomoć omogućava poslovnom čovjeku da se fokusira na razvoj svog poslovanja, dok se administrativni i pravni poslovi odvijaju nesmetano u njegovom odsustvu.

    Pravna snaga i forma generalne punomoći

    Generalna punomoć se može dati usmeno ili pismeno, ali u praksi se uvijek preporučuje pismena forma. Tako je najlakše izbjeći nesporazume i dokazivati valjanost ovlaštenja.

    U određenim slučajevima zakon zahtijeva da punomoć bude notarski ovjerena. Naprimjer, ako punomoćnik treba upravljati nekretninama ili zastupati vlastodavca pred sudom.

    Ako se punomoć koristi za radnje za koje zakon propisuje posebnu formu ugovora (poput prodaje nekretnina), tada i punomoć mora biti u istoj formi.

    Primjer: Ako osoba želi da njen punomoćnik može prodati njen stan, generalna punomoć mora biti notarski ovjerena i eksplicitno sadržavati ovlaštenje za prodaju.

    Prednosti i rizici generalne punomoći

    Generalna punomoć omogućava efikasno delegiranje poslova i uštedu vremena, ali također nosi određene rizike.

    Budući da punomoćnik dobija široka ovlaštenja, postoji mogućnost zloupotrebe ako punodavac ne izabere osobu od povjerenja.

    Rizici davanja generalne punomoći

    Generalna punomoć, iako korisna za delegiranje poslova, nosi određene rizike zbog širokih ovlaštenja koja daje punomoćniku. Jedan od najvećih rizika je mogućnost zloupotrebe ovlaštenja. Punomoćnik može koristiti imovinu ili prava vlastodavca u svoje svrhe, što može dovesti do finansijskih gubitaka ili oštećenja imovine.

    Osim toga, postoji rizik od pravnih komplikacija ako punomoćnik zaključi poslove koji nisu u skladu s interesima vlastodavca. To može rezultirati sudskim sporovima ili dodatnim obavezama.

    Poseban problem predstavlja i otežana kontrola nad aktivnostima punomoćnika, jer vlastodavac može imati ograničenu mogućnost praćenja svih radnji koje su obavljene u njegovo ime.

    Također, postoji rizik od prevare, gdje punomoćnik može poduzeti neovlaštene radnje. Može da se radi o prodaji imovine ili podizanja novca bez odobrenja, što može biti teško dokazati i riješiti.

    Ovisnost o punomoćniku također može biti problematična, jer vlastodavac može izgubiti kontrolu nad svojim poslovima ako punomoćnik postane nedostupan ili ako dođe do sukoba interesa.

    Kako bi se smanjili ovi rizici, važno je jasno definirati obim ovlaštenja, ograničiti trajanje punomoći, zadržati mogućnost opoziva i odabrati pouzdanog punomoćnika. Redovno praćenje aktivnosti također može pomoći u spriječavanju potencijalnih zloupotreba.

    Iako generalna punomoć može biti praktično rješenje, svjesnost o rizicima i pažljivo planiranje ključni su kako bi se izbjegle nepoželjne posljedice.

    U današnjem dinamičnom društvu, koncept ‘punomoći za sve’ izaziva niz pitanja o granicama povjerenja, odgovornosti i delegiranja moći.

    S jedne strane, ovakva punomoć može biti ključna u situacijama kada je potrebno brzo reagovati i donositi odluke, posebno u poslovnom i pravnom okruženju. S druge strane, postavlja se pitanje gdje završavaju granice moći i koji su potencijalni rizici prepuštanja prevelike kontrole jednoj osobi ili instituciji.

    Zaštita vlastodavca

    Kako bi se smanjili rizici, preporučuje se:

    • Ograničiti trajanje punomoći (npr. na godinu dana)
    • Jasno definisati obim ovlaštenja
    • Zadržati mogućnost opoziva u bilo kojem trenutku
    • Odabrati pouzdanog punomoćnika

    Primjer: Starija osoba koja više ne može samostalno upravljati svojim finansijama može dati generalnu punomoć svom sinu, ali može i dodati klauzulu da on ne smije podizati novac sa njenih računa bez njene saglasnosti.

    Kako prestaje generalna punomoć

    Generalna punomoć prestaje:

    • Opozivom od strane vlastodavca – može se opozvati u bilo kojem trenutku, a opoziv ne mora imati posebnu formu, osim ako zakon zahtijeva drugačije.
    • Smrću vlastodavca ili punomoćnika – u pravilu, smrt jedne od strana znači i automatski prestanak punomoći, osim ako je posao već započet i ne može se prekinuti bez štete.
    • Istekom ugovorenog roka – ako je punomoć vremenski ograničena, automatski prestaje kada taj period prođe.

    Ako treća osoba nije znala da je punomoć opozvana i u dobroj vjeri je nastavila poslovati s punomoćnikom, pravni poslovi koje je punomoćnik zaključio i dalje mogu ostati valjani. U tom slučaju, vlastodavac može tražiti od punomoćnika naknadu štete, osim ako punomoćnik nije znao za opoziv.

    Obrazac Generalna punomoć/Punomoć za sve

    Obrazac Generalna punomoć

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.