Tag: otkaz ugovora o radu

  • Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja? Pravna stvarnost iza kulisa radnog odnosa

    Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja? Pravna stvarnost iza kulisa radnog odnosa

    “Smatramo da vaše dalje angažovanje u firmi nije potrebno”, stajalo je u e-mailu koji je primio uposlenik s desetogodišnjim iskustvom. Nije bilo objašnjenja. Nije bilo poziva na razgovor. Bio je to kraj njegove karijere u firmi kojoj je posvetio deceniju života. Da li je ovo zakonito? Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja, bez upozorenja i bez prava na objašnjenje? Ili je to samo mit koji opstaje zbog neznanja i straha?

    Sadržaj članka:

    Zakon je jasan: Otkaz ne može biti proizvoljan

    U pravnom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine, prestanak radnog odnosa je strogo regulisan kako bi se zaštitila prava radnika i osigurala transparentnost procesa. Poslodavac ne može jednostrano i bez opravdanog razloga otkazati ugovor o radu. Zakon o radu Federacije BiH jasno definiše uslove i procedure koje se moraju poštovati prilikom otkaza.

    Prema članu 96. Zakona o radu Federacije BiH, poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok ako za to postoji opravdan razlog, a posebno ako:

    1. Poslovni razlog: Ekonomski, tehnički ili organizacijski razlozi koji dovode do prestanka potrebe za određenim radnim mjestom.
    2. Razlog lične prirode: Neispunjavanje obaveza iz radnog odnosa, nesposobnost za rad bez krivice radnika, nepoštivanje radne discipline ili drugih obaveza utvrđenih zakonom ili ugovorom o radu.

    Ovi razlozi moraju biti jasno obrazloženi i dokumentovani kako bi se opravdao otkaz.

    Poslodavac može otkazati ugovor o radu u prethodnim slučajevima ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

    Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

    Ono što zakon ne dozvoljava jeste da poslodavac iznenada uruči otkaz bez razloga. Ne može se desiti da radnik dođe na posao i dobije informaciju da je od tog trenutka „suvišan“ – barem ne na zakonit način.

    Kako se zakon zloupotrebljava: Siva zona „neformalnih otkaza“

    Ipak, u praksi, stvarnost često izgleda drugačije. Advokati koji se bave radnim pravom svjedoče brojnim slučajevima u kojima poslodavci zaobilaze zakon na suptilan način. Neki od najčešćih scenarija uključuju:

    Prisilu na sporazumni raskid ugovora – Radniku se sugeriše da će mu „biti bolje“ ako sam potpiše raskid, umjesto da se suoči s otkazom.

    Neproduženje ugovora na određeno vrijeme – Poslodavci koriste ugovore na određeno da izbjegnu formalni postupak otkaza.

    Vrste ugovora o radu

    • Prebacivanje na nepodnošljive uslove rada – Radniku se dodjeljuju neizvodivi zadaci ili lošiji uslovi kako bi bio „natjeran“ da sam napusti posao.

    Ovo su pravne sive zone u kojima radnici često gube prava jer nisu svjesni da imaju osnove za pravnu zaštitu.

    Procedura otkaza: Šta zakon nalaže poslodavcu?

    Ako poslodavac zaista želi otpustiti radnika, Zakon o radu Federacije BiH propisuje jasnu proceduru koju mora ispoštovati kako bi otkaz bio zakonit:

    1. Pismeno obavještenje o otkazu
      Poslodavac je dužan dostaviti radniku pismenu odluku o otkazu, u kojoj moraju biti jasno navedeni razlozi za otkaz. Razlozi mogu biti ekonomske prirode (npr. tehnološki višak) ili povezani s ponašanjem radnika (npr. nepoštivanje radnih obaveza).
    2. Omogućavanje radniku da se izjasni
      Prije donošenja konačne odluke, poslodavac je obavezan omogućiti radniku da se izjasni o razlozima otkaza. Zakon propisuje da radnik ima rok od najmanje osam dana da odgovori na obavijest poslodavca. Ova faza omogućava radniku da iznese argumente u svoju odbranu.
    3. Poštovanje otkaznog roka
      Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
    4. Isplata svih obaveza
      Poslodavac je dužan isplatiti radniku sve neisplaćene plate, naknade, te eventualnu otpremninu (ako se otkazuje iz poslovnih razloga). Otpremnina se isplaćuje u zavisnosti od dužine radnog staža i visine prosječne plate radnika.

    Svako odstupanje od ovih pravila može se smatrati nezakonitim otkazom, što daje radniku pravo da traži pravnu zaštitu pred sudom ili inspekcijom rada.

    Šta učiniti ako dobijete nezakonit otkaz?

    Zakon predviđa mehanizme zaštite, ali ključni problem je – malo radnika ih koristi. Strah od gubitka posla, neznanje i dugotrajni sudski procesi često obeshrabruju ljude da traže svoja prava.

    Neopravdani razlozi za otkaz su:

    a. privremena spriječenost za rad zbog bolesti ili povrede;

    b. podnošenje žalbe ili tužbe odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu odnosno obraćanje radnika nadležnim organima izvršne vlasti;

    c. obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti

    Ali ako vam poslodavac uruči otkaz bez razloga, iskoristite nekoliko pravnih opcija:

    1. Žalba poslodavcu – Pismeno traženje obrazloženja i ukazivanje na kršenje zakona može često riješiti stvar prije sudskog spora.

    2. Tužba sudu – Radni sporovi spadaju u hitne predmete i sud može naložiti vraćanje na posao.

    3. Prijava inspekciji rada – Inspekcija ima ovlasti da kazni poslodavca i naloži poništenje nezakonitog otkaza.

    Prema informacijama od advokata, sudovi često presuđuju u korist radnika ako je procedura prekršena. Ključ je u dokumentaciji – svaki papir, e-mail ili svjedok može igrati presudnu ulogu u dokazu nezakonitog otkaza.

    Šta mora sadržavati tužba

    Otkaz nije privatna odluka poslodavca, već pravno regulisan proces

    Priča s početka – o zaposleniku koji je preko e-maila saznao da je ostao bez posla – mogla bi imati drugačiji kraj. Da je znao da je zakon na njegovoj strani, mogao je odmah reagovati, tražiti objašnjenje, podnijeti žalbu i osporiti odluku pred sudom. Može li vam poslodavac dati otkaz bez objašnjenja, bez upozorenja i bez prava na objašnjenje?

    U suštini, poslodavac nema pravo na apsolutnu moć. Otkaz nije lična odluka poslodavca, već pravno regulisan proces u kojem se štite prava obje strane.

    Ako se ikada nađete u situaciji da dobijete otkaz bez objašnjenja, znajte da zakon nije na strani onih koji koriste moć, već na strani onih koji znaju kako da je ospore.

    Imenik advokata

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako dati otkaz

    Kako dati otkaz

    Iako se češće pretražuje kako zasnovati radni odnos, i prestanak radnog odnosa često je sastavni dio radnog vijeka i ne mora biti negativna stvar. Nakon što se jedna priča završi, otvaraju se nove mogućnosti, često mnogo isplativije i bolje za onoga koji traži posao. Ako nekada poželite da to učinite, danas vam objašnjavamo kako dati otkaz.

    Sadržaj članka:

    Kako dati otkaz

    Davanje otkaza ugovora o radu nije uvijek lagan korak, ali je ponekad neizbježan dio karijere. Bilo da ste nezadovoljni trenutnim poslom ili tražite bolje prilike, otkaz je odluka koja zahtijeva ozbiljno razmišljanje i pripremu. U ovom članku ćemo objasniti proces davanja otkaza koji je primjenjiv gdje god da radite, sa posebnim osvrtom na zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.

    Priprema za davanje otkaza

    Prije nego što poduzmete korake za davanje otkaza, važno je da se dobro pripremite. Razmislite o razlozima zašto želite dati otkaz i postavite sebi pitanja poput: “Šta me čini nezadovoljnim u ovom poslu?”, “Imam li drugu opciju?” i “Šta mogu očekivati nakon davanja otkaza?”. Također, obratite pažnju na svoj ugovor o radu i pokušajte da razumijete svoja prava i obveze. Ako ste nesigurni oko nečega, uvijek se možete obratiti stručnjaku za radne odnose ili advokatu.

    Sastanak s poslodavcem

    Sljedeći korak je sastanak s poslodavcem. Ovo bi trebao biti službeni sastanak u kojem ćete obavijestiti vašeg poslodavca o svojoj odluci o davanju otkaza. Važno je da ovaj sastanak bude profesionalan i da jasno izrazite svoju odluku. Budite ljubazni i objasnite zašto ste donijeli ovu odluku. Nemojte iznositi pritužbe na vaš posao ili poslodavca, jer to može ostaviti negativan utisak i utjecati na vaše buduće preporuke.

    Pismo otkaza

    Nakon sastanka s poslodavcem, trebate napisati službeno pismo otkaza. Ovo pismo treba sadržavati vaše ime, adresu, naziv firme i vaše radno mjesto, kao i datum kada će vaš otkaz stupiti na snagu. U pismu možete objasniti razloge zašto dajete otkaz, ali nemojte biti previše kritični prema vašem poslodavcu ili firmi iz prethodno spomenutih razloga. Važno je da ovo pismo bude profesionalno i da poštuje pravila i propise firme.

    Obavijestite kolege

    Preporučujemo da ovo učinite nakon što je procedura za davanje otkaza završena, odnosno, nakon što je izvjesno da nećete nastaviti raditi na trenutnom poslu, Nakon što ste obavijestili svog poslodavca i napisali službeno pismo otkaza, sljedeći korak je obavijestiti vaše kolege i saradnike o vašoj odluci. Budite pozitivni i zahvalni na iskustvu koje ste stekli u firmi.

    Ako imate dobre odnose s kolegama, možete razmisliti o tome da im se zahvalite i ostavite svoj kontakt kako biste ostali u kontaktu. Ovo će vam možda pomoći u budućnosti ako trebate preporuku ili referencu.

    Rokovi i uslovi otkaza

    U Bosni i Hercegovini, uobičajeni rok za davanje otkaza je 15 dana. Međutim, vrijeme otkaza može se razlikovati u zavnisnosti od uslova vašeg ugovora o radu. Stoga, prije nego što podnesete otkaz, pažljivo pročitajte svoj ugovor o radu i provjerite uslove otkaza.

    U zavisnosti od toga šta ste ugovorili, vaša firma može zahtijevati da ispunite ugovorne obaveze prije nego što davanje otkaza stupi na snagu, poput ispunjenja rokova ili obavljanja određenih zadataka.

    Zakonski propisi

    Važno je da razumijete zakonske propise koji se odnose na davanje otkaza. Vaša firma mora poštovati ove propise prilikom davanja otkaza, inače se mogu suočiti s kaznama ili tužbama za povredu prava zaposlenika.

    Kako dati otkaz bez otkaznog roka

    Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, između ostalog, i podatak o otkaznom roku.

    Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Dakle, nije moguće dati otkaz bez otkaznog roka.

    Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

    Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

    Odredbama Zakona o radu FBiH propisano je da ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Shodo navedenom, zakonom je propisano da otkazni rok može trajati najduže mjesec dana u slučaju kada radnik otkazuje ugovoro radu poslodavcu, s tim da poslodavac koji smatra da mu je radnik pričinio štetu prestankom rada prije isteka propisanog otkaznog roka bez njegove saglasnosti, ima mogućnost ostvariti naknadu eventualne štete u sudskom postupku prema opštim propisima o naknadi štete.

    Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

    Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.

    Primjer otkaza u pisanoj formi

    Poštovani/a [ime nadređenog],

    Obavještavam Vas da sam odlučio/la dati otkaz u firmi [ime firme]. Moja radna pozicija je [ime radne pozicije], a moj otkazni rok počinje danas, [datum].

    Želim Vam zahvaliti na prilici koju sam imao/la raditi u firmi i na svim izazovima koje sam imao/la priliku rješavati. Tokom svog boravka u firmi, stekao/la sam puno znanja i iskustva koja ću koristiti u svojoj daljnjoj karijeri.

    Molim Vas da mi potvrdite prijem ovog otkaza i da mi kažete koji su sljedeći koraci. Također, bit ću na raspolaganju tokom otkaznog roka kako bih pomogao/la u prijenosu poslova i prilagođavanju novom zaposleniku.

    Hvala Vam na saradnji i razumijevanju.

    S poštovanjem, [Ime i prezime]

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju

    Otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju

    Otkaz ugovora o radu označava prekid radnog odnosa. Otkaz ugovora može biti iniciran od strane poslodavca ili radnika. Razlozi za otkaz mogu uključivati neispunjavanje uvjeta ugovora, nepoštivanje pravila poslodavca, loše radne navike ili neodrživost posla. Međutim, može li poslodavac dati otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju?

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisana zaštita radnika na bolovanju

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22) predvidio je situacije u kojima radnik neće biti u mogućnosti da obavlja svoje redovne radne zadatke.

    U skladu s tim je i propisana zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad.

    Iako je bolovanje težak period za svaku osobu, otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju je stvarnost sa kojom se mnogi susreću, što dodatno otežava situaciju.

    Bez obzira na sve razlike koje narodi Bosne i Hercegovine imaju, što realne, što one koje su vještački i iz političkih razloga nametnute, nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika življenja u ovoj državi.

    U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Kada poslodavac ne može otkazati ugovor o radu

    Zakon o radu FBiH propisuje je da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 71.

    U prethodno opisanim slučajevima i za vrijeme trajanja ovih situacija, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme.

    Izuzetak je ako je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

    Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad

    Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

    Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 72. stav 2.

    Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

    Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja na iste ili druge odgovarajuće poslove, poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

    Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

    Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

    Nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja može da ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije).

    Poslodavac je tada dužan u pisanoj formi radniku ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban.

    Ako takvi poslovi ne postoje, onda se razmatra da li postoji druga mogućnost, a to je premještanje na drugo radno mjesto za koje je potrebna prekvalifikacija ili dokvalifikacija.

    Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

    Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.

    Prethodno pod uslovom da je kod poslodavca formirano vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

    Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost, rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

    Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 74. stav 2.

    U slučaju otkazivanja ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu.

    Otpremnina se obračunava u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. Zakona o radu.

    Prethodno se ne odnosi na situacije kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

    Ponuda ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima

    Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

    Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

    O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac. Taj rok ne može biti kraći od osam dana.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Prava radnika u slučaju promjene poslodavca

    U velikom broju slučajeva, zakoni su efikasni u zaštiti vaših prava onoliko koliko svoja prava poznajete sami. Budući da su prava iz radnog odnosa jako značajna za sve građane, u nastavku vam donosimo korisne odredbe kako to propisuju Zakon o radu FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) i Zakon o radu RS (“Sl. glasnik RS”, br. 1/16 i 66/18), a tiču se prava radnika u slučaju promjene poslodavca.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) – Prava radnika u slučaju promjene poslodavca

     

    U slučaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika društva i dr.) ili u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji važe na dan promjene poslodavca, uz pisanu saglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik).

    Radnik čiji se ugovor o radu prenese, zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu. Poslodavac – pravni prethodnik dužan je o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike čiji se ugovori o radu prenose.

    U slučaju promjene poslodavca, na radnike se, do zaključivanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

    U slučaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog područja djelatnosti i to od dana promjene djelatnosti.

    Zakon o radu Republike Srpske (RS) – Prava radnika u slučaju promjene poslodavca

     

    U slučaju statusne promjene kod poslodavca, odnosno promjene poslodavca ili vlasništva nad poslodavcem, u skladu sa zakonom, poslodavac sljedbenik preuzima od poslodavca prethodnika opšte akte i sve ugovore o radu koji važe na dan promjene poslodavca.

    Poslodavac prethodnik dužan je da poslodavca sljedbenika potpuno i istinito obavijesti o pravima i obavezama iz opšteg akta i ugovora o radu koji se prenose.

    Poslodavac prethodnik dužan je da o prenošenju ugovora o radu na poslodavca sljedbenika pismenim putem obavijesti radnike čiji se ugovori o radu prenose. Ako radnik odbije prenos ugovora o radu ili se ne izjasni u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja obavještenja,  poslodavac prethodnik može radniku da otkaže ugovor o radu.

    Poslodavac sljedbenik dužan je da primjenjuje opšti akt poslodavca prethodnika najmanje godinu dana od dana promjene poslodavca, osim ako prije isteka tog roka istekne vrijeme na koje je donesen opšti akt.

    Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik dužni su da najmanje 15 dana prije promjene poslodavca obavijeste reprezentativni sindikat kod poslodavca o:

     

    1) datumu ili predloženom datumu promjene poslodavca,

    2) razlozima za promjenu poslodavca,

    3) pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca na položaj radnika i mjerama za njihovo ublažavanje.

     

    Poslodavac prethodnik i poslodavac sljedbenik dužni su da, najmanje 15 dana prije promjene poslodavca, u saradnji sa reprezentativnim sindikatom, preduzmu mjere u cilju ublažavanja socijalno-ekonomskih posljedica na položaj radnika.

    Ako kod poslodavca ne postoji reprezentativni sindikat, radnici imaju pravo da budu neposredno obaviješteni o datumu ili predloženom datumu promjene poslodavca, razlozima za promjenu poslodavca, te pravnim, ekonomskim i socijalnim posljedicama promjene poslodavca na položaj radnika i mjerama za njihovo ublažavanje.

    Odredbe ovog Zakona primenjuju se i u slučaju promjene vlasništva nad kapitalom privrednog društva ili drugog pravnog lica.

     

    ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI (DISCLAIMER)

  • Otkaz ugovora o radu

    Otkaz ugovora o radu

    Nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika nestabilnih društava. U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.

    Vrijeme na koje se ugovor o radu zaključuje

    Kada je u pitanju vrijeme na koje se ugovor o radu zaključuje, u Zakonu o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016 i 89/2018) postoje dvije opcije, te se tako ugovor o radu zaključuje na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme.

    Zakon favorizira ugovor o radu na neodređeno vrijeme u prilog čemu govori činjenica da se ugovori o radu bez podatka o trajanju smatraju ugovorima na neodređeno vrijeme. Osim toga, ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

    Iako je Zakon jasan, te postoje drugi propisi koji ne dozvoljavaju takvu praksu, često radnici, po nalogu poslodavca, stupaju na rad bez zaključenog ugovora o radu.

    Bez obzira što postoje razlozi i način da se i ugovor o radu na neodređeno vrijeme raskine, svaki radnik bi želio da ima takav ugovor, zato što pruža veću sigurnost, ima različite prednosti kada je ostvarivanje drugih prava u pitanju, a i sa psihološkog aspekta i aspekta zadovoljstva radnika.

    Ugovor o radu prestaje na jedan od slijedećih načina:

    a. smrću radnika;

    b. sporazumom poslodavca i radnika;

    c. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

    d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

    e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

    f. otkazom ugovora o radu;

    g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

    h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne;

    i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;

    j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

    Tema ovoga teksta je otkaz ugovora o radu. U skladu sa članom 96. Zakona, poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

    a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,

    b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

    Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

    Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a. ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

    Otkaz ugovora o radu bez poštivanja ugovornog roka

    Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku. Pisano upozorenje sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza.

    Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu

    Ukoliko ste privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede, ili ste podnijeli žalbu ili tužbu, odnosno sudjelujete u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona ili nekog drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu ili ste se obratili nadležnim organima izvršne vlasti, odnosno ako ste se zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnijeli prijavu o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti, to NISU OPRAVDANI RAZLOZI ZA OTKAZ i u tom slučaju trebate tražiti zaštitu svojih prava.

    Forma otkaza ugovora o radu

    Otkaz se daje u pisanoj formi i poslodavac ga je uvijek dužan obrazložiti.

    Pravo radnika da se izjasni o odgovornosti

    Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret, a na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.

    Prava radnika u slučaju prestanka rada prije isteka otkaznog roka

    Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

    a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili

    b. isplati radniku:

    -naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik
    ostvario da je radio;

    – naknadu štete za pretrpljenu štetu;

    – otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu
    sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
    pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

    – druge naknade na koje radnik ima pravo, u
    skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
    pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

    O ovim, ali i drugim pitanjima vezanim za uređivanje radnog odnosa, detaljno možete pročitati u Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj:
    26/16 i 89/18)

    Odricanje od odgovornosti/Disclaimer