Tag: ugovorno pravo

  • Šta su aleatorni ugovori

    Šta su aleatorni ugovori

    U praksi se često postavlja pitanje šta su aleatorni ugovori i po čemu se razlikuju od drugih ugovornih oblika. Za razliku od standardnih ugovora, koji podrazumijevaju jasno određene obaveze i koristi za obje strane, aleatorni ugovori su zasnovani na neizvjesnosti. Njihova posebnost leži u tome što prava i obaveze ugovornih strana zavise od budućeg događaja koji možda nikada neće nastupiti, pri čemu jedna ili obje strane svjesno preuzimaju rizik mogućeg ishoda.

    Sadržaj članka:

    Značenje i pravna priroda aleatornih ugovora

    Pojam aleatoran potiče od latinske riječi alea, što znači “kocka”, odnosno slučaj. U pravnom smislu, aleatorni ugovor je onaj u kojem ostvarenje prava i obaveza zavisi od budućeg neizvjesnog događaja. Jedna od karakteristika takvih ugovora jeste da se ekonomska korist ugovornih strana ne može tačno predvidjeti u trenutku zaključenja ugovora.

    Za razliku od takozvanih komutativnih ugovora, gdje su koristi uravnotežene i poznate unaprijed, kod aleatornih ugovora takva predvidljivost ne postoji. Rizik, slučaj i neizvjesnost su njihova osnovna obilježja.

    Ko može praviti ugovore

    Po čemu se aleatorni ugovori razlikuju od komutativnih ugovora?

    Najveća razlika između običnih (komutativnih) i aleatornih ugovora jeste u tome što se kod aleatornih ne zna da li će, kada i u kojoj mjeri neka strana imati korist. U nekim slučajevima jedna strana može dobiti značajno više nego što je uložila, dok druga može ostati bez koristi, iako je ispunila svoju obavezu.

    Ipak, zakon takve ugovore dopušta upravo zato što su obje strane svjesno prihvatile rizik i posljedice neizvjesnog događaja. Bitan uslov je da je neizvjesnost stvarna i pravno dopuštena, te da obje strane ulaze u ugovorni odnos sa razumijevanjem mogućeg ishoda.

    Najčešći primjeri iz prakse

    Jedan od najprepoznatljivijih aleatornih ugovora jeste ugovor o doživotnom izdržavanju. Ovaj ugovor podrazumijeva da jedna strana preuzima obavezu da doživotno izdržava drugu, a zauzvrat nasljeđuje njenu imovinu nakon smrti. Neizvjesnost se ogleda u trajanju života osobe koja prima izdržavanje. Moguće je da davalac izdržavanja pruža pomoć godinama, a moguće je i da imovina pređe u njegove ruke nakon kratkog vremena.

    Ugovor o doživotnom izdržavanju

    Drugi značajan primjer je ugovor o osiguranju. Osiguranik plaća premiju, ne znajući hoće li ikada doći do situacije u kojoj će imati pravo na isplatu. Osiguravajuće društvo s druge strane preuzima rizik da će u nekom trenutku morati isplatiti daleko veći iznos od uplaćenih premija.

    Kako napisati prigovor osiguranju

    Također, igre na sreću, opklade imaju obilježja aleatornosti, ali pravna dopuštenost ovih ugovora zavisi od brojnih faktora. Ako su utemeljeni na zakonu, javnom poretku i pravilima igara na sreću, mogu biti pravno važeći. U suprotnom, često se tretiraju kao ništavi.

    Pravni okvir

    Posebno je čest i značajan ugovor o doživotnom izdržavanju koji je nasljednopravni ugovor i ugovor osiguranju. Iako zakon ne koristi termin aleatorni kao takav, jasno priznaje ugovore čije izvršenje zavisi od slučajnih okolnosti.

    Ključno je da volje ugovornih strana budu ozbiljne, da je predmet ugovora dopušten i da postoji ravnoteža rizika u trenutku zaključenja.

    Da li su aleatorni ugovori uvijek pravno dopušteni?

    Ugovori ove vrste ponekad otvaraju prostor za sporne situacije, posebno ako jedna strana kasnije smatra da je bila u nepovoljnijem položaju. Međutim, sudska praksa je jasna, sama neizvjesnost koristi nije razlog za ništavost ugovora. Izuzetak su slučajevi kada je aleatorni karakter iskorišten za prevaru, prinudu ili ako je protivno moralu društva.

    Ugovor, osnovne stvari koje morate znati

    Naprimjer, ako je neko znao da se druga strana nalazi u terminalnoj fazi bolesti, a ipak je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, postoji osnov za osporavanje. Isto važi i za ugovore o osiguranju ako je osiguranik u momentu zaključenja ugovora znao da je šteta već nastupila ili bila neminovna.

    Koje su prednosti i mane aleatornih ugovora za ugovorne strane?

    S jedne strane, aleatorni ugovori omogućavaju fleksibilnost i rješenja u situacijama kada nije moguće tačno predvidjeti buduće okolnosti. Oni su posebno korisni u socijalnim odnosima, u zaštiti od rizika i u regulisanju međusobnih očekivanja kada postoji dugoročna neizvjesnost.

    S druge strane, zahtijevaju visok stepen povjerenja i razumijevanja između ugovornih strana. Zbog same prirode neizvjesnosti, često dolazi do subjektivnog osjećaja nepravičnosti, posebno ako se ishod znatno razlikuje od očekivanog.

    Kakve pravne posljedice mogu nastati iz aleatornog ugovora?

    Prilikom sklapanja aleatornog ugovora, preporučuje se da obje strane imaju jasnu predstavu o mogućim ishodima. Detaljno definisani uslovi, medicinska dokumentacija kod ugovora o izdržavanju, realna procjena rizika kod osiguranja, i sveobuhvatna volja da se preuzme neizvjesnost, ključni su za pravnu sigurnost.

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Također, korisno je da se ugovor sačini u pisanoj formi i eventualno ovjeri kod nadležnog organa, kako bi se smanjile šanse za buduće sporove. U složenijim slučajevima, konsultacija sa pravnikom ili notarom može znatno olakšati kasniju zaštitu prava.

    Kako se ovjerava potpis

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pristupanje dugu: Šta znači i kada se primjenjuje?

    Pristupanje dugu: Šta znači i kada se primjenjuje?

    Pristupanje dugu je pravni institut koji se sve češće se koristi u poslovnim i imovinskopravnim odnosima, posebno kada dolazi do promjene u vlasništvu ili prijenosu poslovne cjeline. U ovom članku objašnjavamo šta je pristupanje dugu, u kojim situacijama se primjenjuje, koje su njegove pravne posljedice, te vam nudimo besplatan obrazac ugovora o pristupanju dugu.

    Sadržaj članka:

    Šta je pristupanje dugu?

    Pristupanje dugu je situacija kada treće lice preuzima obavezu da će ispuniti dug postojećeg dužnika, ali ne umjesto, nego zajedno s njim. Dakle, novi dužnik “pristupa” već postojećem dugu, i povjerilac sada ima pravo da potražuje ispunjenje obaveze od oba dužnika – solidarnim putem.

    Ovo je uređeno članom 451. Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH.

    Kada se pristupanje dugu koristi?

    Pristupanje dugu je pravni mehanizam koji omogućava trećem licu da preuzme odgovornost za ispunjenje tuđe obaveze – uz zadržavanje postojećeg dužnika. U praksi, ovaj institut se koristi u različitim životnim i poslovnim situacijama, a neki od češćih razloga uključuju:

    1. Prijenos poslovanja ili imovine
    Kada neko preuzima zanatsku radnju, porodični biznis ili drugu vrstu imovine koja nosi sa sobom određene obaveze, može pristupiti dugu prethodnog vlasnika kako bi osigurao kontinuitet poslovanja i izbjegao sporove sa povjeriocima.

    2. Osiguranje poslovnih aranžmana
    U poslovnoj praksi često se dešava da partneri žele dodatno osigurati ispunjenje obaveza. Treće lice – npr. povezana firma ili investitor – može pristupiti dugu kao dodatni dužnik, čime se povećava sigurnost povjerioca da će dug biti ispunjen.

    3. Porodične i nasljednopravne situacije
    U okviru porodičnih odnosa, član porodice (npr. supružnik, dijete ili nasljednik) može pristupiti dugu kako bi pomogao članu porodice u finansijskim problemima ili u cilju očuvanja porodične imovine.

    4. Kreditne i finansijske situacije
    Ponekad fizičko ili pravno lice pristupa dugu kako bi omogućilo zaduženje drugoj osobi – recimo, banka odobrava kredit pod uslovom da postoji dodatni dužnik koji pristupa obavezi radi sigurnosti naplate.

    Poseban slučaj: Pristupanje dugu prenosom imovinske cjeline

    Član 452 Zakona uređuje specifičan slučaj kada treće lice postane vlasnik imovinske cjeline (poput zanatske radnje), pa time automatski preuzima i odgovornost za dugove koji se odnose na tu cjelinu. Međutim, sve to samo do vrijednosti njene aktive. Ovo lice odgovara solidarno s dotadašnjim vlasnikom.

    Važno: Ne može se ugovorom izbjeći ova odgovornost u odnosu prema povjeriocima. Povjerilac i dalje može tražiti ispunjenje duga od oba lica.

    Zašto bi neko pristupio dugu?

    Iako na prvi pogled može djelovati kao da neko svjesno ulazi u tuđi problem, pristupanje dugu često ima vrlo racionalnu pozadinu. U stvarnosti, to je mehanizam koji koristi i dužniku i povjeriocu – ali i samom pristupiocu, jer mu omogućava da ostvari cilj koji inače ne bi mogao.

    Na primjer, u poslovnim pregovorima često se dešava da povjerilac nije spreman da zaključi ugovor samo sa jednim dužnikom, jer ne vjeruje u njegovu sposobnost da izmiri dug. Tada se uključuje treće lice koje pristupa dugu i svojim prisustvom garantuje veću sigurnost. Time se ne samo povećava šansa da ugovor bude zaključen, već i omogućava realizacija posla koji bi bez tog dodatnog oslonca propao.

    U porodičnim odnosima, pristupanje dugu često proizlazi iz solidarnosti. Supružnik, roditelj ili dijete pristupa dugu kako bi pomogao bliskoj osobi da riješi finansijski problem, da sačuva imovinu ili jednostavno da prebrodi težak period. U tim slučajevima, pravni mehanizam postaje produžetak međusobnog povjerenja i podrške.

    Nekada je motivacija čisto praktična: neko želi da kupi firmu, preuzme radnju, naslijedi imanje – ali s tim ide i dug. Pristupanjem dugu, novi vlasnik prihvata da dug izmiri, kako bi ostvario ono što mu je stvarno važno. Dakle, ne pristupa dugu zato što mu je svejedno, nego zato što mu taj čin otvara vrata nečeg većeg.

    Drugim riječima, pristupanje dugu nije uvijek čin žrtvovanja, već vrlo konkretna odluka – često iz potrebe, ponekad iz interesa, a katkad i iz osjećaja odgovornosti.

    Besplatan obrazac: Ugovor o pristupanju dugu

    Kako biste lakše koristili ovaj institut u praksi, pripremili smo jednostavan obrazac ugovora o pristupanju dugu koji možete besplatno preuzeti. Obrasce koristite na vlastitu odgovornost i potrebno ih je prilagoditi vašim potrebama. Uvijek savjetujemo konsultacije sa pravnim stručnjakom prije nego što poduzmete određenu pravnu radnju.

    Obrazac Ugovor o pristupanju dugu

    (Klikom na link preuzimate besplatan obrazac koji možete koristiti na svoju odgovornost u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima FBiH)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.