Category: Građansko pravo

  • Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Nakon uvodnih napomena i razjašnjenja najčešćih nedoumica koji u praksi stvaraju probleme nepravilnom primjenom ili nedovoljnim razumijevanjem, objasnićemo koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Organi državne službe

    Ako govorimo o organima državne službe, gdje najčešće nastaju zabune ove vrste, Uredbom o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/05, 29/06 i 65/20), u članu 15. propisani su uslovi koje je potrebno ispunjavati u odnosu na školsku spremu i radni staž namještenika, te uslovi u pogledu minimalne dužine radnog staža za pojedina radna mjesta namještenika.

    Kao radni staž predviđen u članu 15. pomenute Uredbe računa se radni staž ostvaren poslije završene više, odnosno srednje škole, s tim da se u radni staž računa i pripravnički staž, te staž ostvaren kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Iz navedenog je očigledno da se u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine traži radni staž, a ne radno iskustvo. Razlika između radnog staža i radnog iskustva ogleda se u tome što se radni staž stiče samo u radnom odnosu ili za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja, dok se radno iskustvo može steći kako u radnom odnosu, tako i izvan radnog odnosa, pri čemu se radno iskustvo izvan radnog odnosa ne vezuje samo za volonterski staž nego za sve vrste obavljanja poslova izvan radnog odnosa. Više o volonterskom radu pročitajte na ovome LINK-u.

    Nejedinstvo pravnih rješenja na nivou FBiH

    Imajući u vidu da kantoni ova pitanja mogu različito riješiti, odnosno da kantoni mogu da donose svoje uredbe o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici, u ovoj oblasti postoji pravno nejedinstvo, što se može tretirati kao odstupanje od osnovnih principa državne službe. Tako je, na primjer, Uredbom o dopunskim poslovima temeljne djelatnosti koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj 6/14), u članu 10. pojam radnog iskustva propisan tako da se kao radno iskustvo podrazumijeva radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke (prethodno to nije slučaj) nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i vježbenički/pripravnički staž.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Dokaz o traženoj vrsti radnog iskustva

    Ukoliko se za određeno radno mjesto traži radno iskustvo u određenom trajanju, daćemo vam nekoliko smjernica kako bi vaša dokumentacija bila ispravna. Kako se pod radnim iskustvom podrazumijeva radno iskustvo nakon stečene stručne spreme zahtijevane javnim oglasom, kao dokaz za ispunjavanje tog uslova mogu se dostaviti potvrde ili uvjerenja poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio ili radi, koja moraju biti precizna i detaljna, te sadržavati sve bitne elemente koji nedvosmisleno ukazuju na traženo radno iskustvo. Potvrda ili uvjerenje treba sadržavati podatke o tome na kojim je poslovima kandidat radio-naziv radnog mjesta, zahtijevanu stručnu spremu za obavljanje posla konkretnog radnog mjesta, koliko dugo je obavljao navedene poslove, opis poslova, navesti jasno preciziran period radnog angažovanja na radnim zadacima, dakle što više podataka koji će dokazati potrebno radno iskustvo. 

    Također, Uvjerenjem o činjenicama iz matične evidencije nadležne institucije za penzijsko i invalidsko osiguranje (listing), uz obavezno dostavljanje potvrde koja razjašnjava šifre zanimanja iz uvjerenja (listinga), može se utvrditi da li je kandidat radio na poslovima za koje se traži visoka stručna sprema/visoko obrazovanje, viša ili srednja stručna sprema i koliko dugo, odnosno da posjeduje traženo radno iskustvo.

    Dokumenti koji ne mogu poslužiti kao dokaz

    Dokumenti koji obično ne mogu poslužiti kao valjan dokaz o traženoj vrsti i dužini radnog staža:

    • radna knjižica ne može dokazati tekstom konkursa traženi radni staž te ne predstavlja dokaz o radnom stažu u struci,
    • Ugovor o radu,
    • Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    • Ugovor o djelu
    • Rješenje ili odluku o zasnivanju radnog odnosa (isti nesporno dokazuju samo početak radnog angažmana i naziv radnog mjesta, ali ne i kontinuitet istog)
    • Sporazum, rješenje ili odluka o prestanku radnog odnosa (dokazuju samo momenat prestanka radnog angažmana)

    U svakom slučaju, prije nego aplicirate za određenu poziciju radnog mjesta, poželjno je da utvrdite da li je dokumentacija koju planirate priložiti valjana. Idealno bi bilo da kod onoga ko je raspisao javni oglas provjerite da li može poslužiti kao dokaz za ispunjavanje uslova za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Pitanja koja se često postavljaju kao pitanja pravednog društva jesu pitanja regresa: šta je regres i ko ima pravo na regres? Zakon o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, broj: 26/16 i 89/18, 44/22, 39/24) ne sadrži odredbe kojima se reguliše pravo na regres.

    Međutim, Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH (Sl. novine FBiH, broj 48/16) reguliše da se Granskim kolektivnim ugovorima, pored drugih pitanja određenih ovim Kolektivnim ugovorom, mogu se regulisati i “uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor. Sve to pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.”

    O tome KO JE DUŽAN ISPLAĆIVATI REGRES pisali smo i ranije.

    Šta je regres

    Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres je naknada koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

    Iako se često poistovjećuju, regres nije trinaesta plata. U nekim slučajevima se može isplatiti u istom iznosu kao i trinaesta plata.

    Trinaesta plata je jednokratna novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radnicima u iznosu jedne mjesečne plate. Obično se isplaćuje u decembru kao božićnica ili kao nagrada za ostvarene poslovne rezultate, ali nije obavezna po zakonu.

    U skladu s tim, iako se regres i trinaesta plata mogu isplatiti u istom iznosu, oni su dvije različite novčane naknade koje se razlikuju po svojoj svrsi i pravnom osnovu.

    Ko ima pravo na regres

    Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

    Kolektivni ugovor

    Kolektivni ugovor je pismeni sporazum između radnika, koje predstavlja sindikat, i jednog ili više poslodavaca. Kolektivnim ugovorom se reguliraju različita pitanja iz područja radnih odnosa. Kolektivni ugovor ima pravnu snagu, odnosno predstavlja izvor prava. Ovdje možete naći GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

    Granski kolektivni ugovor

    U slučaju da granski kolektivni ugovor ne postoji, pitanje regresa će se regulisati nekim drugim aktom. Ako je to slučaj, o tome radnike treba blagovremeno i nedvojbeno informisati, kako to propisuje Opći kolektivni ugovor:

    “Ukoliko prava iz stava 1. i 2. ovoga člana nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom ista će se regulisati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu za poslodavce koji po osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi Pravilnik o radu.” Ranije smo pisali na temu UGOVOR O RADU i njegovim vrstama.

    Porezni tretman regresa

    U trenutku pisanja ovog članka, regres je neoporeziv do određenog iznosa u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate regresa. Iznos do kojeg je regres neoporeziv i nakon kojeg iznosa je oporeziv trenutno se reguliše Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

    Svakako je pri odlučivanju o isplati regresa za godišnji odmor važno je voditi računa o poreznim obavezama. Međutim, primarni zadatak ovoga članka bio je odgovoriti na pitanje šta je regres i ko ima pravo na regres.

    Pravo na regres u slučaju otkaza ugovora o radu

    Zakon o radu FBiH propisuje da poslodavac može radniku uručiti otkaz ugovora o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

    a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili
    organizacijskih razloga, ili

    b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

    Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno
    sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

    Poslodavac može radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, dati otkaz ako je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza. Prijestup mora biti takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

    Budući da se pravo na regres veže za korištenje godišnjeg odmora, kada radnik nije koristio godišnji odmor iz nekih razloga, a koji nisu nastali krivicom poslodavca, radnik ne može ostvariti pravo na isplatu regresa za godišnji odmor. 

    Ako u tužbenom zahtjevu radnik ne zahtijeva vraćanje na rad, a sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da isplati radniku:

    (a) naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio;

    (b) naknadu štete za pretrpljenu štetu;

    (c) otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i

    (d) druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Zaključak

    U skladu sa prethodno navedenim, da se zaključiti da, nažalost, svi radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju regres. To pravo može da zavisi od trenutnih okolnosti poslodavca ili grani privrede u kojoj su zaposleni.

    Važno je i zapamtiti da je pravo na regres za godišnji odmor, kako mu i samo ime kaže, pravo vezano za korištenje godišnjeg odmora. U praksi bi to značilo da ako ste stekli pravo na korištenje godišnjeg odmora i ako je poslodavac izdao rješenje o korištenju godišnjeg odmora, te ste koristili godišnji odmor, imate pravo na regres.

    Ako svojom krivicom niste koristili godišnji odmor, nemate pravo na regres. Ako godišnji odmor niste koristili krivicom poslodavca, onda sud može obavezati poslodavca da isplati naknade na koje radnik ima pravo.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.

    U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.

    Zakon o policijskim službenicima

    Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.

    U Bosni i Hercegovini postoji više zakona koji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.

    Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.

    Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.

    U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.

    Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.

    Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.

    To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.

    Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.

  • Dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube

    Dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube

    Ako u svoj videozapis na YouTube planirate uključiti materijal zaštićen autorskim pravima, prethodno trebate tražiti dopuštenje za to. YouTube vam ne može dati ta prava, a ne može vam pomoći ni u pronalaženju strana koje bi vam ih mogle dati. Taj postupak trebate istražiti i obaviti sami ili uz pomoć pravnika. U nastavku saznajte više informacija o tome kako dobiti dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na Youtube.

    Na primjer, YouTube vam ne može dati prava za upotrebu sadržaja koji je već prenesen na web-lokaciju. Ako želite upotrijebiti tuđi YouTube videozapis, obratite se direktno toj osobi. Neki autori na svojim kanalima navode kako im se možete obratiti.

    Jedno od najjednostavnijih rješenja za pronalaženje pozadinske muzike ili zvučnih efekata za vaše YouTube videozapise nudi YouTubeova Audiozbirka. U njoj možete pronaći muziku koju možete besplatno upotrebljavati.

    Ako u svom videozapisu planirate upotrijebiti tuđu muziku, saznajte više o opcijama za to:

    Kako mogu licencirati sadržaj trećih strana?

    Prije prijenosa videozapisa na YouTube morate pribaviti prava za sve elemente u videozapisu. Ti elementi uključuju muziku (čak i ako se ona samo reproducira u pozadini), videoisječke, fotografije itd.

    Najprije se direktno obratite vlasnicima autorskih prava ili nositeljima prava i dogovorite licencu koja odgovara vašem načinu upotrebe.

    Zatim provjerite licencu. Licence sadrže eksplicitno dopuštenje za upotrebu sadržaja, a često uključuju i ograničenja upotrebe sadržaja. Za svaki licencni sporazum zatražite pravni savjet da biste bili sigurni koja su vam prava dodijeljena, a koja je prava vlasnik zadržao za sebe.

    I YouTubeova zbirka o kojoj smo ranije govorili može vam poslužiti kao izvor besplatnih zvučnih efekata za upotrebu u videozapisima u skladu s navedenim uvjetima.

    Napomena: ako izvodite obradu pjesme, trebate pribaviti dopuštenje od vlasnika autorskih prava (tj. tekstopisca ili diskografske kuće). Možda će vam trebati i dodatne licence za reprodukciju izvorne zvučne snimke, uključivanje pjesme u videozapis ili prikaz stihova.

    Zašto je uklonjen ili blokiran sadržaj za koji imam dopuštenje za upotrebu?

    Ako imate prava za upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravima u svome videozapisu, obavijestite vlasnika originalnog sadržaja o naslovu i URL-u svoga videozapisa. Taj vam postupak može pomoći da izbjegnete neopravdano uklanjanje ili blokiranje.

    Ako je videozapis greškom uklonjen na temelju obavijesti o uklanjanju zbog kršenja autorskih prava, možete učiniti sljedeće:

    • zatražiti povlačenje od polagatelja prava
    • poslati odgovor na pritužbu.

    Ako je vaš videozapis blokiran zbog polaganja prava putem Content ID-ja koje smatrate neopravdanim:

    • možete osporiti to polaganje prava.

    Međutim, prije nego što pošaljete osporavanje ili odgovor na pritužbu, postavite si nekoliko pitanja:

    1. Jeste li vlasnik autorskih prava na materijal u svome videozapisu?
    2. Imate li dopuštenje odgovarajućih vlasnika autorskih prava za sav materijal trećih strana u svome videozapisu?
    3. Može li se na vaš videozapis primijeniti pravilo poštene upotrebe, poštenog postupanja ili sličan izuzetak u skladu s primjenjivim zakonom o autorskim pravima?

    Ako se na vaš videozapis primjenjuje neki od iznad navedenih uslova, možete istražiti koji je najprikladniji postupak osporavanja ili zatražiti savjet advokata. U suprotnom možda kršite zakone o autorskim pravima.

    Zašto je uklonjen sadržaj koji sam ja snimio ili kupio?

    Činjenica da ste kupili sadržaj ne daje vam pravo da ga prenesete na YouTube. Čak i ako navedete vlasnika autorskih prava, objavljivanje videozapisa koji uključuje sadržaj koji ste kupili i dalje može predstavljati kršenje zakona o autorskim pravima.

    Pored toga, činjenica da ste samostalno snimili sadržaj ne znači nužno da imate sva potrebna prava za njegov prijenos na YouTube. Ako vaš snimak uključuje tuđi materijal zaštićen autorskim pravima, kao što je muzika zaštićena autorskim pravima koja se čuje u pozadini, i dalje trebate imati dopuštenje odgovarajućih vlasnika prava.

    Zašto je YouTube dopustio zlonamjernom polagatelju prava da ukloni moj videozapis?

    YouTube poduzima mjere za rješavanje slučajeva zloupotrebe ili pogrešaka u postupcima uklanjanja. Iako YouTube ne komentariše određene slučajeve ili postupke, njihovi uposlenici i sistemi redovno istražuju zloupotrebu njihovih alata i postupaka za autorska prava. Provodi se politika nulte tolerancije prema zlonamjernim polagateljima prava.

    Zloupotreba postupka za autorska prava (u slučaju uklanjanja i ulaganja odgovora na pritužbu) može dovesti do ukidanja računa.

    Trudimo se donijeti vam korisne informacije kako biste se zaštitili i dobili maksimum od svoga krativnog rada štiteći svoja autorska prava. U tom cilju smo pisali o tome šta je potrebno da dobijete dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube.

    Podržite rad Pravnog bloga i podijelite naše članke. 🙂

  • Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV i kakav uticaj imaju i šta su motivaciono pismo i propratno pismo, pitanja su koja se često postavljaju. CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae. Curriculum znači tok, a riječ Vitae život. U prilagođenom prijevodu bi značenje moglo biti životopis. U ovom članku dajemo odgovore na pitanja kako napisati CV, šta je CV.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je CV

    Šta je CV i kako napisati CV, napisati kvalitetan životopis, biografiju, opisati stvari koje ste do sada radili i kvalifikacije koje ste stekli… Na našim jezicima izraz životopis zvuči mnogo jednostavnije, zar ne, čak je odmah i jasnije šta zapravo treba da uradite? 

    Kao što možete da pretpostavite, iskustvo je pokazalo da je ovo jedno od pitanja koje se veoma često postavlja, te da je u uslovima tržišne ekonomije, ali i mogućnosti pristupa akademskim institucijama širom svijeta, sve aktuelnije. Mnogo je briljantnih primjera napisanih životopisa, ali i katastrofalnih koji su više odmogli, nego pomogli u traženju posla ili pri apliciranju za stipendiju ili na neki akademski program. 

    Postoji izreka da imate samo 6 sekundi da pridobijete pažnju poslodavca.  

    Uzmimo situaciju kada pišete CV za posao. Zamislite da ste vi poslodavac, naravno, pod uslovom da zaista želite da izaberete najboljeg kandidata… Prvi kontakt sa tom osobom će biti upravo posredstvom CV-a koji vam je poslala.

    Želite osobu kojoj ćete vjerovati, koja je dokazana u poslovima koje je radila, koja je obrazovana i ima jasno definisanu sferu i grupu interesa stručnih vještina i kvalifikacija, koja će biti dobar i zahvalan radnik, koja će biti odgovorna i na vrijeme i u skladu sa pravilima struke ispunjavati sve svoje radne zadatke.  

    Da utvrdimo, CV je zapravo skraćenica od latinskog izraza Curriculum Vitae, engleski Resume ili biografija, životopisSvrha je da u kratkom pismenom pregledu poslodavcu predstavite sebe i svoje stručne kvalifikacije. To je način da komunicirate sa onim ko odlučuje o tome koju osobu će pozvati na razgovor i u konačnici primiti u radni odnos. Tu veliku ulogu imaju i motivaciono pismo i propratno pismo.

    CV i Rezime

    Na neki način, CV je blisko povezan i jedna je vrsta rezimea, biografije. Oba dokumenta sadrže vaše lične podatke, podatke o obrazovanju, formalnom i neformalnom i profesionalnim dostignućima. Međutim, ipak postoje razlike između ova dva dokumenta.

    Kako se CV i Rezime razlikuju

    Za razliku od CV-a, rezime ne sadrži cjelokupno profesionalno iskustvo. On je samo kratak pregled vještina i iskustava i ne piše se za cjelokupnu karijeru, odnosno “od početka”.

    Budući da je rezime obično kratak, i nije sveobuhvatan kao CV, sastoji se od jedne do dvije stranice. Rezime bi trebao biti pisan strateški, uzimajući u obzir i naglašavajući one stvari koje bi mogle da budu od koristi za dobijanje posla za koji aplicirate.

    Kome je potreban CV

    Generalno, onima koji traže posao CV je manje potreban nego onima koji imaju ambiciju da se dalje usavršavaju i grade akademsku karijeru. CV je obično jedan od osnovnih alata odnosno dokumenata koje koriste osobe koje nastavljaju fakultetsko obrazovanje ili rade naučno-istraživačke radove, i to prilikom apliciranja za grantove i stipendije.

    Šta CV treba da sadrži

    Budući da je CV jako detaljan, većina njegovog sadržaja odnosi se na profesionalna i akademska dostignuća. Ovo su stvari koje CV treba da sadrži;

    • Kontakt informacije
    • Podatke o obrazovanju
    • Nagrade i počasti
    • Stipendije i grantovi
    • Radno iskustvo
    • Istraživačko iskustvo i interesi
    • Publikacije i prezentacije
    • Povezana iskustva
    • Licence i certifikati
    • Druge sposobnosti (jezici i druge vještine)
    • Članstva u organizacijama
    • Aktivnosti kojima se bavite
    • Ostale relevantne podatke

    Kako napisati CV

    Dakle, vi ste poslodavac ili odlučujete o onima koje ćete stipendirati i primili ste gomilu dokumenata koji opisuju životna dostignuća kandidata… Budući da se u CV često stavlja i fotografija, vjerovatno je da ćete najprije pročitati biografije onih za koje smatrate da izgledaju najpristojnije na fotografijama. To je prvi utisak koji ostavljate, tako da je jako bitno da dobro izaberete fotografiju koja odgovara poslu za koji aplicirate. 

    Najviše strpljenja da čitate ono što su ljudi napisali imaćete kod biografija koje su čitko, jasno i precizno napisane. Najveći broj poslodavaca vrši selekciju kandidata najprije na osnovu pristiglih CV-a. To je vaša prva i možda jedina šansa da skrenete pažnju potencijalnog poslodavca na sebe i da se on zainteresuje da zaposli baš vas.

    Da biste bili prepoznati kao ozbiljan kandidat nije dovoljno da imate samo tražene kvalifikacije, već i da ih u najboljem mogućem svjetlu predstavite nekome ko vas uopšte ne poznaje. Pisanju CV-a, stoga, treba pristupiti veoma ozbiljno pazeći na svaki njegov detalj.  

    Sjećam se prilike kada sam pisao CV za jedno studijsko putovanje (svejedno je za koju svrhu pišete CV, zapravo je poenta ista, želite reći da ste najbolji od svih i da su svi čekali baš vas), bilo je to prilično intenzivno iskustvo iz kojeg sam mnogo naučio. Mnogo mi je jasnije na koji način proces zapravo funkcioniše.

    Oni koji odlučuju o tome koliko kvalitetno ste potrebe radnog mjesta potkrijepili svojim životnim iskustvom i referencama, žele da ih ubijedite svojom odlučnošću. 

    Da li će neko odabrati upravo vas zavisi od toga koliko kvalitetno uspijete da izrazite svoju želju da učite i pokažete pravi stav. 

    Dobar CV je samo prvi korak koji vam dozvoljava da pokucate na vrata uspjeha i dobijete šansu da zasjate na intervjuu uživo i na taj način sebi obezbijedite posao. To je važan prvi korak iako ljudi veoma često zaborave da osvježavaju svoj životopis i rade ga kampanjski. Evo nekoliko stvari na koje biste trebali da obratite pažnju kako biste napisali savršen CV: 

    Izgled 

    Vaš cilj je da učinite da onaj ko čita, vaš CV pročita do kraja, ili barem veći njegov dio… 

    Čitljivost

    Ovo je nedvosmisleno jedna od najznačajnijih stvari i uključuje dizajn, razmake, veličinu slova i ukupno uređenje sadržaja. Neorganizovani dijelovi CV-a, nekonzistentni razmaci, margine koje su preuske… Koliko god se vama to činilo sitnim detaljima, mogu biti značajan pokazatelj vaše ozbiljnosti,  predanosti i profesionalnosti.

    Podsvjesno to u kazuje na činjenicu da niste uložili dovoljno pažnje u izradu svoga profesionalnog rezimea, i ako niste u mogućnosti da napravite pristojnu verziju toga, kako ćete tek obavljati posao za koji se prijavljujete?! Jasan, uredan i koncizan CV prilagođen potrebama posla koji želite da dobijete je upravo ono što mudri menadžeri traže! 

    Ostavite utisak na samom početku

    Imajte na umu da će to biti prva stvar koja će biti pročitana! Dobro razmislite o tome koje su najbitnije informacije o vama, a da mogu stati u par rečenica koje će unijeti dovoljno intrige i zainteresovati čitaoca da nastavi sa vašim rezimeom. Iskoristite priliku da opišete svoje trenutne aktivnosti, polje na kojem imate najviše iskustva i zašto ste vi prava osoba za posao. 

    Da, ovo se prilagođava za svaku pojedinačnu prijavu, nisu svi poslovi isti, niti se isti kvaliteti na isti način ocjenjuju u različitim poslovima.  

    Dužina

    CV bi trebao da bude dug najviše dvije do tri stranice, sa normalnim marginama i prikladnom veličinom slova. Potrudite se da budete koncizni, svaka riječ je bitna. Sve što napišete ima za cilj da pokaže kako ste vi savršen kandidat za posao!  

    Edukacija i kvalifikacije 

    Kada su edukacija i kvalifikacije u pitanju, tu ne trebate da budete opširni i previše objašnjavate, više se cijene kratke, jasne i relevantne informacije. Važno je pobrojati profesionalne kvalifikacije, naravno ukoliko ih posjedujete, zatim stepen obrazovanja i naziv obrazovne ustanove u obrnutom hronološkom redu.

    Obično se pobrojavaju tri stavke, tako da je logično da pobrojite tri najsvježije. Najviše prostora vam je potrebno za slijedeću stavku!  

    Iskustvo 

    Na ovome dijelu svoga CV-a biste trebali da ostavite najviše vremena i energije kako biste pobrojali i opisali sve poslove koje ste obavljali i koje trenutno obavljate i šta ste zapravo radili. Problem je što 90% ljudi ovaj dio CV-a napiše suviše formalno koristeći mnogo fraza što može uticati jako negativno na konačan ishod. 

    Umjesto toga, budite od onih rijetkih 10% koji su shvatili kako onim što su napisali doprinose poslu za koji su se prijavili. Morate dokazati da ste sjajan kandidat i to ne samo zbog stvari koje ste postigli, već i zato što su to mjerljivi rezultati koji mogu da projiciraju vaš uspjeh na novom poslu.

    Naravno, to ne znači da treba da izmišljate brojeve ili neke poduhvate koje niste uradili (zapravo, to su laži, to ne trebate da radite nikada, ne samo u pokušaju da nađete posao). 

    I molim vas da izbjegavate fraze poput onih da ste „timski igrač“, da ste izvrsni u kreiranju „strategija koordiniranja“ i sličnih stvari koje zapravo ne znače ništa… 

    Znanja i postignuća 

    Ovo je zadnji dio u kojem možete da opišete i ono što nije direktno vezano za posao za koji aplicirate, ali su pohvalne ljudske osobine i aktivnosti. U konačnici, svi detalji mogu da budu relevantni za vašeg potencijalnog poslodavca. Zapravo, učinite ih relevantnima!

    Svrha ovakvih stvari je da date dodatnu vrijednost radnom iskustvu, ali i da pokažete kako ste zapravo individualac koji ima uspjehe na svim poljima, bilo da se radi o jezicima koje govorite, sportskim iskustvima, odlučite šta može biti od koristi. 

    Svakako, reference su uvijek dobrodošle. Ukoliko ste u mogućnosti, omogućite potencijalnim poslodavcima da komuniciraju sa onima koji su ranije imali radno iskustvo sa vama. 

    Pregledajte, uredite i cjelinu učinite kompaktnom 

    Nemoguće je, ili barem blizu nemogućem, jednu tako bitnu stvar poput CV-a napisati na prvu, bez ispravki i prilagođavanja. Izradite CV tako da savršeno odgovara ulozi koju treba da odigra. Kao i kreativno pisanje i izrada CV-a zahtjeva da artikulišete svoje misli i ideje, dio po dio, prije nego što odlučite idealan oblik u kojem ćete ih napisati. Sve što napišete neka bude relevantno i upečatljivo. 

    Sada je sve do vas… 

    Zapamtite da je dobar CV samo prvi korak. Idealan CV i kvalifikacije vam ne garantuju posao. Mnogo je faktora koji odlučuju, a jedan od njih je i iskustvo. Morate briljirati na intervjuu i povezati sve čarobne sastojke koji će vam donijeti dobre vijesti nakon obavljenog intervjua.  

    Besplatni alati za pisanje CV-a

    Na veoma korisnoj web stranici Europass koja vam nudi mogućnost izrade vlastitog CV-a, možete izraditi, a po potrebi i dorađivati svoj CV. Stranica je jednostavna, dostupna na više jezika i veoma intuitivna. Europass je besplatan skup internetskih alata za upravljanje vašim vještinama te planiranje učenja i karijere u Europi.

    Sada znate kako napisati CV, šta je CV i moć motivacionog pisma. Podržite rad Pravnog bloga i sugerišite nam teme, osim isključivo pravnih, koje mogu biti korisne, a o kojima želite da pišemo.

    Sretno! 

  • Menadžerski ugovor bez naknade

    Menadžerski ugovor bez naknade

    Odredbom člana 27. stav 1. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), propisano je da predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva, tj. direktor, može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu. Međutim, postavlja se pitanje da li se može zaključiti menadžerski ugovor bez naknade?

    Sadržaj članka:

    Odredbe Zakona o radu koje se ne primjenjuju na direktora

    U st. 4. i 5. pomenute odredbe propisano je da se na direktora ne primjenjuju Glave IV-VII i XI ovog zakona, te da ako direktor obavlja funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

    Mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike FBiH

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, u skladu sa svojim nadležnostima da daje mišljenja po određenim pitanjima kada je u pitanju primjena Zakona, mišljenja je da se cilj pomenute odredbe ogleda u intenciji zakonodavca da se omogući veća autonomija prilikom ugovaranja međusobnih prava i obaveza kada se radi o angažmanu direktora.

    Zaključak

    Shodno navedenom, proizlazi da prilikom sklapanja ugovora sa direktorom, stranke nisu obavezne na primjenu glava koje se u skladu sa odredbom člana 27. stav 4. Zakona o radu ne primjenjuju na direktora. Međutim, imajući u vidu da je radno-pravni status direktora institut radnog prava, neophodno je da se pitanja iz radnog odnosa, koja su uređena naprijed pomenutim glavama Zakona o radu, a koje se ne primjenjuju na direktora, urede ugovorom.

    S tim u vezi, imajući u vidu da je, kako je navedeno, radno-pravni status direktora institut radnog prava, prilikom regulisanja prava na plaću trebala bi se imati u vidu priroda ugovora o radu kao ugovora koji podrazumijeva naknadu za obavljanje poslova iz tog ugovora, što je predviđeno i odredbom člana 7. stav 2. Zakona o radu, kojim je između ostalog propisano da radnik za obavljeni rad ima pravo na pravičnu plaću.

    Također, odredbom člana 24. stav 1. tačka h. Zakona o radu propisano je da je bitan elemenata ugovora o radu podatak koji se odnosi na plaću, dodatke na plaću i periode isplate.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri

    Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri

    Budući da je to svakodnevna pojava, postavlja se opravdano pitanje da li poslodavac smije prikupljati ili zahtijevati da dostavi Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od kandidata, odnosno lica koje traži zaposlenje.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka

    Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11) je opći propis koji regulira obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije.

    U članu 3. Zakona date su definicije pojedinih izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu. Tako, u skladu sa datim definicijama, poslodavac je kontrolor koji putem javnog konkursa zahtijeva od kandidata da uz prijavu dostave i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak.

    U članu 4. propisuju se osnovni principi obrade ličnih podataka kojih su se obavezni pridržavati svi kontrolori. U tački a) navedenog člana propisano je da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje na pravedan i zakonit način, dok je u tački c) istog člana propisano da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje samo u mjeri i opsegu koji je nužan za ispunjenje svrhe.

    Utemeljenost zahtjeva za dostavljanje Uvjerenja na određenom propisu

    U skladu sa principom pravednosti i zakonitosti, relevantan je propis koji regulira radno-pravni status između kontrolora i zaposlenika. Ukoliko je zakonom, kao uslov za zaposlenje, propisano nevođenje krivičnog postupka protiv kandidata, onda kontrolor ima pravo da obrađuje taj podatak.

    Mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka

    Između ostalog, u Mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, stoji da način pribavljanja uvjerenja da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak nije predviđen niti jednim propisom.

    Međutim, pošto se radi o pribavljanju isprave kojom se dokazuje činjenica o kojoj nadležni sud vodi službenu evidenciju, to Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine u članu 157. stav (1) propisuje „Isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja službeno lice koje vodi postupak.“

    Zahtijevanje dostavljanja uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od svih kandidata koji se prijave na konkurs protivno je principu srazmjernosti iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona (Kontrolor je obavezan da: c) obrađuje lične podatke samo u mjeri i obimu koji je neophodan da bi se ispunila određena svrha).

    Zaključak

    To znači, da poslodavac koji je objavio konkurs može tražiti od odabranog kandidata koga namjerava zaposliti da dostavi uvjerenje da protiv njega nije pokrenut krivični postupak ili da isto uvjerenje pribavi sâm, po službenoj dužnosti, ukoliko za to postoji zakonit osnov.

    Sjetite se ovoga članka naredni put kada vam poslodavac zatraži Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri.

    Međutim, imajte u vidu i da je osoba koja traži zaposlenje u “nepovoljnom” položaju. Dokazivanje nezakonitosti traženja određenog dokumenta predstavljalo bi zaseban postupak od onoga u kojem se provodi procedura za prijem u radni odnos. Savjetujemo vam da, ukoliko je to moguće, komunicirate sa potencijalnim poslodavcem, umjesto da ulazite u spor s njim prije nego je radni odnos i zasnovan.

    U jednom od članaka govorili smo i otome šta je Uvjerenje o nekažnjavanju, ko izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju, te koja je dokumentacija potrebna za njegovo izdavanje.

  • Navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva

    Navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva

    Iz jednog od tekstova (Mišljenja) Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini saznali smo da je neimenovana osoba Agenciji uputila akt u kojem navodi da je zaposlena u jednoj od Institucija Bosne i Hercegovine, a kojoj se obratila sa zahtjevom za izdavanje uvjerenja o radnom stažu. U ovome tekstu, a u skladu sa Mišljenjem nadležnih u Ageniji, objasnićemo da li je neophodno navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva za izdavanje određenog uvjerenja i na taj način doprinijeti zaštiti vaših ličnih podataka.

    Sadržaj

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Međutim, službenik Sektora za administrativne poslove stranku je obavijestio da se neće izraditi uvjerenje dok se ne navede svrhu za koju se traži.

    S obzirom na okolnosti slučaja, stranka je usmenim putem navela svrhu traženja uvjerenja, koje nakon toga izdato, a u kojem je kao razlog izdavanja navedeno „u svrhu konkurisanja na konkurs“. Stoga, stranka je od Agencije za zaštitu ličnih podataka mišljenje da li ste sa stanovišta Zakona o zaštiti ličnih podataka, dužni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja navesti svrhu za koju se traži.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka

    U vezi sa naprijed navedenim, na osnovu člana 40. stav (2) tačka g) Zakona o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11), Agencija je dala Mišljenje u kojem navodi da Zakon o zaštiti ličnih podataka predstavlja osnovnu legislativu koja neposredno određuje obradu ličnih podataka, s ciljem da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

    Član 4. Zakona propisuje principe obrade ličnih podataka koji su dužni da se pridržavaju svi kontrolori u postupku obrade ličnih podataka. Jedan od principa obrade ličnih podataka je princip pravičnosti i zakonitosti propisan u stavu (1) tačka a) navedenog člana Zakona, koji podrazumijeva obradu ličnih podataka u skladu sa zakonskim propisom kojim se reguliše određena oblast ili je obrada neophodna za ostvarivanje svrhe koja se želi postići.

    Dakle, svaki kontrolor pa tako i Institucija Bosne i Hercegovine iz upita, dužna je da obrađuje lične podatke svojih zaposlenika na pravičan i zakonit način.

    U skladu sa navedenim, obrada ličnih podataka koja se odnosi na svrhu za koju nosilac podataka zahtijeva uvjerenje, ne može se vršiti ukoliko takva obrada nije određena relevantnim zakonskim propisom.

    Zaključak

    Obrada ličnih podataka u postupku izdavanja uvjerenja, određena je Zakonom o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj: 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16). Zakonom o upravnom postupku u članu 162. stav (5), propisano je sljedeće:

    „Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatražila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4. ovog člana, kojim je ustanovljena službena evidencija, nije drugačije određeno.“

    Dakle, Zakonom o upravnom postupku određeno je da se uvjerenja izdaju na osnovu usmenog zahtjeva, ali nije utvrđena obaveza navođenja svrhe za koju se uvjerenje zahtjeva.

    Zaključno, Agencija je mišljenja da zahtijevanje navođenja svrhe za koju se traži uvjerenje o radnom stažu kao u predmetnom slučaju, nije u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti, niti je opravdano sa aspekta zaštite prava na privatnost lica na koje se podaci odnose.

  • Gdje mogu volontirati

    Gdje mogu volontirati

    Volontiranje je aktivnost kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Ako ste stekli odgovarajuću stručnu spremu, sigurno se pitate: Gdje mogu volontirati?

    Volontiranje se ne zasniva na ostvarivanju finansijske dobiti, te organizatori volontiranja često imaju veću korist nego štetu, ipak nije lahko dobiti volonterski angažman.

    Sadržaj članka:

    Šta nije volontiranje

    Volontiranje  ne treba miješati sa pružanjem usluga ili aktivnostima koje je jedno lice obavezno pružiti drugom licu na osnovu zakona ili drugih propisa, izvršavanje posebnih obaveza u skladu sa sudskim odlukama i presudama, obavljanje aktivnosti koje ne organizira organizator volontiranja u skladu sa Zakonom o volontiranju, pružanje usluga ili aktivnosti uobičajenih u porodičnim, prijateljskim ili komšijskim odnosima, pružanje usluga ili aktivnosti koje se odnose na besplatno i nepovratno davanje imovine, novca i besplatno davanje na upotrebu pokretne ili nepokretne imovine, dobrovoljno volontiranje koje je u suprotnosti sa Ustavom i drugim propisima.

    Ko može biti organizator volontiranja

    Volontiranje u Federaciji BiH organizira organizator volontiranja. Organizator dugoročnog volontiranja može biti isključivo:

    a) organ uprave, upravna organizacija, organ izvršne vlasti, organ zakonodavne vlasti,
    ombudsmen, organ sudske vlasti, tužilaštvo, pravobranilaštvo, ustanova za
    izvršenje krivičnih sankcija, zatvor i organ za prekršaje Federacije, kantona, grada i općine,

    b) javna ustanova,

    c) pravno lice registrirano u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Federacije BiH ili Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH.

    Institucije koje organizuju volontiranje u svojim internim aktima trebale bi imati propisano koliko volontera i u kojem periodu primaju na volonterski rad, te ostale uslove pod kojima se volontiranje organizuje.

    Organizator volontiranja mora biti akreditiran od Ministarstva pravde za organiziranje dugoročnog volontiranja.

    Veoma je bitno naglasiti da nije dozvoljeno volontiranje kojim se zamjenjuje rad koji obavljaju radnici zaposleni u skladu sa Zakonom o radu, kao i volontiranje koje zamjenjuje poslove koje obavljaju izvršioci poslova na osnovu ugovora o djelu, a što je veoma čest slučaj.

    Volontiranje duže od 40 sati sedmično nije dozvoljeno, a volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na odmor u trajanju od najmanje dva radna dana mjesečno. Zabranjeno je volontera iskorištavati i zloupotrebljavati sa ciljem sticanja ili povećanja profita.

    Maloljetno lice sa navršenih 15 godina i starije maloljetno lice može sklopiti ugovor o volontiranju i volontirati samo uz pisanu saglasnost zakonskog zastupnika.

    Volonter ne može volontiranje uvjetovati ispunjenjem neke usluge (davanje, činjenje, propuštanje ili trpljenje) ili sticanjem imovine, novčane naknade ili koristi. Novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne smatraju se sljedeće novčane naknade troškova volontiranja:

    a) računom potvrđene novčane naknade isplaćene za plaćanje radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu potrebnih za volontiranje,

    b) novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji nastanu u vezi
    sa volontiranjem,

    c) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke
    životinje u vlasništvu volontera koja učestvuje u aktivnostima volontiranja,

    d) novčane naknade isplaćene u svrhu plaćanja medicinskih usluga i vakcina primljenih u svrhu
    obavljanja volontiranja,

    e) novčane naknade isplaćene za troškove obuke van školskog sistema potrebne za volontiranje,

    f) računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi sa
    izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti,

    g) novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, fizičke povrede ili profesionalne bolesti tokom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja
    odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili trećeg lica,

    h) džeparac za putovanja isplaćen volonterima, uz uvjet da iznos džeparca ne prelazi iznos od
    75% dnevnice propisane za državne službenike,

    i) novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih taksi
    nužnih za omogućavanje volontiranja,

    j) isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade za volontiranje.

    Dugoročno volontiranje u struci priznaje se kao radno iskustvo. Radno iskustvo stečeno dugoročnim volontiranjem dokazuje se potvrdom o volontiranju koju izdaje Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja.

    Pročitajte i koja je razlika između radnog iskustva i radnog staža.

    Ugovor o volontiranju

    Ugovor o volontiranju zaključuje se u pisanom obliku prije početka volontiranja. 

    Ugovorom o volontiranju volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obaveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge.

    Ugovor o volontiranju može imati potpis i drugih ugovornih strana koje imaju posebne interese za specifični oblik volontiranja.

    Prava na novčane naknade definiraju se ugovorom o volontiranju. Novčane naknade volontera smatraju se dohotkom u smislu Zakona o porezu na
    dohodak Federacije BiH.

    Kako ugovor o volontiranju prestaje

    Ugovor o volontiranju prestaje:

    a) danom pravomoćnosti odluke o lišavanju radne sposobnosti za volontera u slučaju kad su u
    potpunosti lišeni radne sposobnosti,

    b) danom pravomoćnosti odluke o djelimičnom lišavanju radne sposobnosti za volontera koji je
    djelimično lišen radne sposobnosti,

    c) kad volontiranje prelazi obim radne sposobnosti volontera, a na zahtjev volontera ili
    organizatora volontiranja,

    d) kad organizator volontiranja prestane djelovati bez pravnog nasljednika,

    e) istekom roka na koji je ugovor zaključen ili ispunjenjem ugovora,

    f) jednostranim raskidom ugovora volontera, odnosno lica koja ga izdržavaju ili zakonski zastupaju,

    g) iz drugih razloga određenih ugovorom o volontiranju,

    h) u drugim slučajevima određenim ovim zakonom,

    i) sporazumnim raskidom.

    Organizator volontiranja može raskinuti ugovor o volontiranju:

    a) kad prestane potreba za volontiranjem,

    b) kad nije u mogućnosti osigurati uvjete za daljnje volontiranje,

    c) kad utvrdi da volonter ne ispunjava ugovorene obaveze,

    d) kad volonter svojim aktivnostima ugrožava korisnika volontiranja,

    e) u slučajevima kršenja dopunskih etičkih pravila donesenih za pojedine oblike volontiranja,

    f) kad se završe aktivnosti određene ugovorom o volontiranju.

    U slučaju prestanka ugovora o volontiranju nakon pravomoćne odluke o djelimičnom lišavanju radne sposobnosti, zaključuje se novi ugovor na preostali dio radne sposobnosti.

    Potvrda o volontiranju

    Potvrdu o volontiranju izdaje organizator volontiranja na zahtjev volontera. Potvrda o volontiranju sadrži: lične podatke o volonteru, podatke o periodu volontiranja, kratak opis volonterskih aktivnosti, te ostale specifičnosti pojedinog oblika volontiranja.

    Potvrda o volontiranju, sadrži potpis lica ovlaštenog za zastupanje organizatora volontiranja kojim se potvrđuje tačnost navedenih podataka. Ministarstvo pravde ili institucija za evidentiranje volontiranja, na zahtjev volontera, izdaje potvrdu o svim njegovim evidentiranim dugoročnim volontiranjima.

    Na odnose iz ugovora o volontiranju koji nisu uređeni ovim zakonom supsidijarno se primjenjuju opći propisi obligacionog prava.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta

    Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, u skladu sa zakonom, treba da obrađuje pitanja koja se tiču unutrašnje organizacije i djelokruga organizacionih jedinica. Osim toga Pravilnikom se određuju struktura radnih mjesta sa brojem izvršilaca, naziv posla, opis poslova i radnih zadataka, uvjeti predviđeni za svako radno mjesto i broj izvršilaca, način rukovođenja, programiranje i planiranje poslova, kontrolu izvršenja poslova, osnovna službena zvanja. Pravilnik sadrži odredbe i o tome na koga se odnosi, te propisuje i druge relevantne aspekte organizacije u određenom organu.

    Jedinice lokalne samouprave u BiH izložene su velikom pritisku kada je u pitanju pružanje boljih usluga građanima, što od njih iziskuje i što bolje upravljanje finansijskim sredstvima i ljudskim potencijalima.

    Kako bi odgovorili na ovaj izazov, moraju pronaći nove, kreativne načine upravljanja vlastitim resursima. Poboljšanje upravljanja ljudskim resursima nalazi se u središtu poboljšanja učinka i pruženih usluga. Investiranje u ljudske resurse često je od ključnog značaja za pružanje kvalitetnih usluga nadjelotvoran način.

    Potrebno je usmjeravati jedinice lokalne samouprave kako da na najbolji mogući način iskoriste svoje najvrednije resurse – ljude koje zapošljavaju, ali i one koji odlučuju edukovati o organizacijskoj strukturi i sistematizaciji radnih mjesta, što predstavlja osnov na kojem se gradi uspješno upravljanje ljudskim resursima, zatim proces zapošljavanja i procesu ocjenjivanja rada i o profesionalnom usavršavanju, te o unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji.

    UNUTARNJA ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA – FAKTORI KOJI ODREÐUJU UNUTARNJU ORGANIZACIJU I SISTEMATIZACIJU

    U BiH su se u postratnom periodu, desili značajni pomaci u nadležnostima jedinica lokalne samouprave, kao i u organizaciji  administracije. Lokalna samouprava se sada pojavljuje kao partner privatnom sektoru, poduzetništvu i nevladinom sektoru, kao ključnim polugama razvoja lokalne zajednice. Njihove nadležnosti se dijele na izvorne i prenesene, i utvrđene su zakonom.

    Prema odredbama zakona, poslovi državne uprave mogu biti preneseni na jedinice lokalne samouprave, uz neophodno iznalaženje finansijskih sredstava i drugih potrebnih uvjeta za njihovo efikasno izvršavanje.

    Postoji nekoliko značajnih nadležnosti lokalne zajednice, koje su, sa viših nivoa vlasti, prenesene na općinu, a koje nisu dovoljno potpomognute finansijskim sredstvima. To se, prije svega, odnosi na primarne zdravstvene ustanove, centre za socijalni rad, dječije vrtiće, osnovne škole, biblioteke, pozorišta, i druge ustanove za kulturu. Izvorne i prenesene nadležnosti lokalne zajednice, za svaku općinu pojedinačno, predstavljaju jedan od kriterija za izradu odgovarajuće unutarnje organizacije i sistematizacije.

    STRATEGIJA RAZVOJA

    Strategija razvoja predstavlja polazni osnov za prestrukturiranje jedne općine. Pri izradi same strategije razvoja, svakako treba imati u vidu i specifične karakteristike određene općine (geografski položaj, važne putne, željezničke ili plovne komunikacije, blizina drugih većih naselja i gradova, klimatske pogodnosti i vrste zemljišta). U obzir, također, treba uzeti demografske i ekonomske faktore, uključujući glavne izvore trgovine i prihoda, kao što su: industrija, poljoprivreda, rudarstvo, energija, turizam, ili malo i srednje poduzetništvo. Zbog toga, unutarnja organizacija i sistematizacija trebaju biti usklađene sa strategijom razvoja, što znači da kadrovski jačaju one općinske službe, koje su ključne za oblasti utvrđene strategijom.

    Prvi korak koji je neophodno poduzeti za provedbu analize poslova sje formiranje radne grupa za izradu nacrta unutarnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta. Nakon toga, potrebno je izraditi upitnik za analizu poslova, odrediti rokove i odgovorne osobe za izvršavanje određenih zadataka, zaposlene upoznati sa svrhom i načinom provedbe analize, prikupiti informacije i obraditi ih, te izraditi izvještaj sa preporukama.

    Neke općine su izrađivale upitnike za analizu poslova, koje su popunjavali zaposleni, a sa ciljem dobijanja pregleda trenutnog stanja, njihovo viđenje radnog mjesta na kojem rade, procenti efektivnog rada na svakom od glavnih poslova, podaci o kvantitetu, naprimjer, koliko zahtjeva je obrađeno, opis trenutnih poslova i radnih zadataka, te prijedlozi za uključivanje novih zadataka u opis poslova za to radno mjesto.

    PROCJENA FINANSIJSKOG STANJA OPĆINE

    Općinski budžet nije samo instrument za zadovoljavanje potreba općinske administracije i budžetskih korisnika, već također i sredstvo pomoću kojeg druge organizacije i građansko društvo traži kapitalne investicije za razvoj lokalnih zajednica. Procesom racionalizacije unutarnje organizacije i sistematizacije radnih mjesta treba biti omogućeno da dio budžeta, koji se izdvaja za administrativne troškove, bude što manji, tako da sredstva mogu biti preusmjerena u kapitalne i razvojne troškove.

    Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta je akt kojim se utvrđuje unutarnja organizacija općinske uprave, a na osnovu odluke o osnivanju i organizaciji službi za upravu. On je rezultat više aktivnosti, uključujući analizu organizacije, strategiju razvoja, finansijske mogućnosti, kao i zakonski okvir, i treba odražavati stvarne potrebe jedne općine.

    Dobro razrađen pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, s adekvatno utvrđenom strukturom radnih mjesta i kvalitetnim opisima poslova i radnih zadataka, polazni je osnov za ostale oblasti upravljanja ljudskim resursima, uključujući prijem novih zaposlenika, ocjenjivanje rada i sistem nagrađivanja.

     

    U narednom članku čitajte o tome šta treba da sadrži PRAVILNIK O UNUTARNJOJ ORGANIZACIJI I SISTEMATIZACIJI RADNIH MJESTA.

     

    Ukoliko ste zainteresovani za ovu temu, ostavite komentar na našoj Facebook stranici, a ako smatrate da je tekst koji ste pročitali koristan, podijelite ga sa prijateljima.