Category: Parnični postupak

  • Kako se podnosi tužba za dug

    Kako se podnosi tužba za dug

    Dugovi među fizičkim i pravnim licima nisu rijetkost. Kada dobrovoljna isplata duga izostane, često je jedino rješenje sud. Tužba za dug je pravni mehanizam koji omogućava da se potraživanje prisilno naplati, putem suda. U ovom tekstu objašnjavamo kako se podnosi tužba za dug, kako izgleda čitav postupak, od prvog koraka pa do izvršenja presude.

    Sadržaj članka:

    Šta je tužba za dug i kada se podnosi?

    Tužba za dug je podnesak kojim se inicira pokretanje parničnog postupka pred nadležnim sudom.

    Tužbe se podnose zbog mnogo različitih stvari, ali vrlo često se radi o novčanom potraživanju koje druga strana ne želi ili ne može da izvrši.

    Tužba se obično podnosi kada su iscrpljeni svi pokušaji mirnog rješavanja, opomene, pregovori…

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Ovi prethodni koraci nisu uslov za podnošenje tužbe, ali ih je korisno pokušati zbog efikasnijeg rješenja spora.

    Priprema prije podnošenja tužbe

    Prije nego što napišete tužbu ili angažujete advokata da napiše tužbu, važno je prikupiti svu dokumentaciju koja potvrđuje dug.

    To mogu biti ugovori, računi, potvrde o uplati, dopisi, opomene, pa čak i prepiske putem e-maila ili poruka. Sve što može potvrditi da je dug nastao i da postoji osnov za potraživanje.

    Također je korisno znati koliko dug iznosi, da li se zaračunava kamata, i da li postoji osnov za troškove koje ste imali zbog neplaćanja.

    Koji sud je nadležan?

    U skladu sa Zakonom o sudovima Federacije BiH, u građanskim predmetima, a tužbe za dug spadaju upravo u tu kategoriju, općinski sud ima prvostepenu nadležnost.

    To znači da će općinski sud, osim ako posebnim zakonom ili ugovorom nije drugačije određeno, rješavati sporove nastale iz građanskih odnosa, uključujući i one u kojima je predmet spora neizmireni dug.

    Ova stvarna nadležnost osigurava da se cjelokupan dokazni postupak u okviru spora, određivanje relevantnog dokaznog materijala, te cjelokupni pravni okvir primijene na način koji garantuje pravičnost, efikasnost i zakonitost donošenja odluke.

    Pored same materijalne nadležnosti, važno je utvrditi i teritorijalni aspekt, odnosno gdje će predmet biti vođen.

    U građanskim predmetima obično se utvrđuje da je sud nadležan prema mjestu gdje tuženi (dužnik) ima prebivalište, gdje je obaveza bila predviđena da se izvrši ili gdje je nastala sama obaveza.

    Ova mjesna nadležnost osigurava da se parnice rješavaju tamo gdje su stranke, čime se postiže veća praktičnost i efikasnost suđenja.

    Ako se ugovorom između stranaka dogovori da će se spor rješavati pred određenim sudom, takav izbor može uticati na primjenu mjesne nadležnosti.

    Kako izgleda sadržaj tužbe?

    Tužba mora sadržavati nekoliko ključnih elemenata:

    1. Naziv i adresu suda
    2. Podatke o tužitelju i tuženom
    3. Kratak i jasan opis činjeničnog stanja
    4. Precizno istaknuti zahtjev (npr. da se obaveže tuženi da isplati iznos duga)
    5. Dokaznu dokumentaciju
    6. Potpis tužitelja ili njegovog punomoćnika
    Šta mora sadržavati tužba

    Tužba se može pisati vlastoručno ili na računaru, ali mora biti razumljiva i imati valjan pravni osnov, mora biti utemeljena. Greške mogu dovesti do prolongiranja postupka ili u konačnici do odbacivanja tužbe.

    Da li je potreban advokat?

    Nije obavezno imati advokata, ali ako nemate odgovarajuće pravno znanje, savjetujemo da se obratite advokatu. Iskusan advokat će pravilno sačiniti tužbu, ali i procijeniti šanse za uspjeh.

    Ipak, imajte na umu da, bez obzira na iskustvo, niko vam ne može garantovati uspjeh u parnici.

    Također, ako dođe do ročišta, advokat može profesionalno zastupati vaše interese.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    U jednostavnijim slučajevima, kao što su neplaćeni računi ili pozajmice među poznanicima, često je dovoljno i samostalno sastaviti tužbu, posebno ako imate jasne i nedvosmislene dokaze.

    Koliko traje postupak?

    Trajanje parničnog postupka zavisi od složenosti slučaja, opterećenosti suda i ponašanja stranaka.

    Jednostavniji postupci mogu se okončati za nekoliko mjeseci, dok komplikovaniji mogu potrajati i godinama.

    Ako tuženi ne odgovori na tužbu, sud može donijeti presudu zbog propuštanja. Ako dođe do spora, slijedi ročište, izvođenje dokaza i na kraju presuda.

    Šta je presuda zbog propuštanja

    Presuda i naplata duga

    Ako sud donese presudu u vašu korist, i ona postane pravosnažna, imate pravo pokrenuti izvršni postupak.

    U tom postupku možete tražiti da se dug naplati putem prinudne naplate i to zapljenom novčanih sredstava sa računa, zapljenom pokretne ili nepokretne imovine, dijela plaće ili penzije tuženog.

    Važno je znati da presuda sama po sebi ne garantuje naplatu. Tek izvršni postupak donosi stvarni rezultat.

    Šta je izvršna isprava

    Koliko košta podnošenje tužbe?

    Tužba za dug povlači određene troškove.

    Osnovni je sudska taksa, koja se plaća prilikom podnošenja tužbe. Visina takse zavisi od vrijednosti spora. Ako angažujete advokata, računajte i na njegove usluge, a u slučaju uspjeha u postupku, te troškove može snositi tuženi.

    Ako niste u mogućnosti da platite troškove postupka, moguće je podnijeti zahtjev za oslobađanje, uz priložene dokaze o materijalnom stanju.

    Koliko košta podnošenje tužbe

    Primjer tužbe za naplatu duga

    Ovaj obrazac predstavlja primjer tužbe za naplatu duga, koji se može koristiti u slučajevima kada dužnik ne ispuni svoju obavezu plaćanja. U obrascu su uključeni osnovni elementi tužbe, kao što su činjenični opis, pravni osnov potraživanja i tužbeni zahtjev, te je prilagođen za podnošenje nadležnom općinskom sudu.


    Obrazac je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Preporučuje se da prije podnošenja tužbe zatražite stručno mišljenje pravnika ili advokata, kako biste bili sigurni da je tužba u potpunosti prilagođena vašem konkretnom slučaju.

    Obrazac Tužba za naplatu tuga – word dokument (.docx)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Regresna tužba predstavlja pravni mehanizam putem kojeg jedno lice, nakon što je isplatilo određeni iznos trećem licu, traži povrat tog iznosa od lica koje je stvarno odgovorno za dug. Regresna tužba zasniva se na više zakonskih propisa, u zavisnosti od toga na šta se predmet spora odnosi.​ U ovom članku pročitajte šta je regresna tužba i kako je napisati.

    Sadržaj članka

    1. Šta je regresna tužba?
    2. Primjeri iz prakse
    3. Postupak podnošenja regresne tužbe
    4. Primjer regresne tužbe
    5. Podržite Pravni blog

    Šta je regresna tužba?

    Regresna tužba predstavlja pravni zahtjev kojim lice koje je ispunilo tuđu obavezu – bilo na osnovu zakona, ugovora ili presude, traži povrat iznosa od onoga ko je zaista odgovoran za nastalu štetu ili dug.

    Ova pravna mjera omogućava pravednu raspodjelu odgovornosti i sprječava neopravdano bogaćenje lica koja su prouzrokovala štetu ili dug.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Primjeri iz prakse

    Zakon o obligacionim odnosima

    Član 208. Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH propisuje da solidarni dužnik koji plati više nego što odgovara njegovom stvarnom udjelu u zajedničkoj obavezi ima pravo da od ostalih dužnika zahtijeva povrat onog dijela koji je platio umjesto njih.

    Sud prilikom odlučivanja o unutrašnjem odnosu među dužnicima uzima u obzir stepen njihove krivice, ukoliko je šteta u pitanju, konkretne okolnosti nastanka štete, kao i težinu posljedica koje je svaki od njih izazvao.

    Time se obezbjeđuje pravična raspodjela tereta među odgovornim licima.

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju predviđa obavezu svih vlasnika motornih vozila da zaključe ugovor o obaveznom osiguranju. Ugovor se zaključuje za štetu koju mogu prouzrokovati trećim licima u saobraćajnim nesrećama.

    Punomoć za prodaju auta sa besplatnim obrascem

    Ovaj zakon je ključan za osiguranje prava oštećenih lica. On omogućava da se štete nastale u saobraćajnim nesrećama nadoknade putem osiguravajućih društava.

    Međutim, Zakon o obaveznom osiguranju sadrži i odredbe koje omogućavaju osiguravajućim društvima da, nakon isplate štete oštećenoj strani, potražuju povrat tih iznosa od osiguranika, ukoliko je šteta nastala zbog okolnosti koje isključuju osiguranje.

    Takve okolnosti mogu uključivati:

    1. Na primjer, korištenje vozila u svrhu koja nije predviđena ugovorom o osiguranju, kao što je vožnja u taksi ili komercijalne svrhe bez odgovarajuće pokrivenosti.
    2. Ako vozač nije posjedovao važeću vozačku dozvolu za upravljanje vozilom koje je izazvalo nesreću, osiguravajuće društvo ima pravo na regresnu naplatu od osiguranika.
    3. Vozač koji upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, droge ili drugih opojnih sredstava može biti lišen osiguravajuće zaštite, čime osiguranje ima pravo da potražuje povrat isplaćenog iznosa.
    4. U situacijama kada vozač pobjegne sa mjesta nesreće i time učini proces utvrđivanja odgovornosti za štetu težim, osiguranje može tražiti regres od osiguranika ukoliko se utvrdi da je on izazvao nesreću.

    Ove odredbe omogućavaju da osiguravajuće društvo, kao isplatilac štete, vrati iznos koji je isplaćen oštećenoj strani. Time se osigurava pravičnost i smanjuje teret na društva koja su obavezana da naknade štetu.

    U praksi, regresne tužbe se često pokreću od strane osiguravajućih društava protiv osiguranika koji su prouzrokovali štetu pod okolnostima koje isključuju pokriće osiguranja.

    Naprimjer, ako vozač upravlja vozilom pod utjecajem alkohola i izazove saobraćajnu nesreću, osiguravajuće društvo koje je isplatilo štetu oštećenoj strani može podnijeti regresnu tužbu protiv tog vozača radi povrata isplaćenog iznosa. ​

    Postupak podnošenja regresne tužbe

    U praksi, podnošenje regresne tužbe započinje pažljivom pripremom tužbenog zahtjeva. Tužilac mora jasno obrazložiti pravni osnov svog potraživanja. Mora precizirati iznos koji traži na ime regresne naknade, te priložiti relevantne dokaze koji potvrđuju osnovanost njegovog zahtjeva.

    Tužba se podnosi stvarno i mjesno nadležnom sudu.

    Nakon zaprimanja tužbe, sud pokreće parnični postupak u kojem provodi dokazni postupak, saslušava stranke i svjedoke, te na osnovu provedenih dokaza donosi presudu kojom odlučuje da li tužilac ima pravo na regres i u kojem iznosu.

    Cijeli proces je uređen pravilima parničnog postupka, koja osiguravaju ravnotežu prava i obaveza obje strane.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Primjer regresne tužbe

    Regresna tužba predstavlja važan pravni instrument kojim lice koje je podmirilo tuđu obavezu može zaštititi svoja prava i tražiti povrat isplaćenog iznosa od stvarnog dužnika. Ispravno razumijevanje zakonskih osnova i postupka vođenja regresne parnice ključno je za uspješno ostvarivanje ovog prava pred sudom.

    Ukoliko planirate podnijeti regresnu tužbu, preporučujemo da se dodatno informišete ili savjetujete sa stručnjakom iz oblasti prava.

    Za vašu praktičnu pomoć, pripremili smo i besplatan obrazac regresne tužbe, koji možete preuzeti klikom na sljedeći link:

    Obrazac Regresna tužba – besplatno preuzimanje (.docx)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako se žaliti na presudu: Vodič kroz žalbeni postupak

    Kako se žaliti na presudu: Vodič kroz žalbeni postupak

    Ako smatrate da je presuda u vašem parničnom postupku nepravedna ili nezakonita, imate pravo podnijeti žalbu. Žalbeni postupak u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisan je Zakonom o parničnom postupku (ZPP FBiH). Ovaj vodič pruža detaljne informacije o procesu podnošenja žalbe, uključujući relevantne zakonske odredbe i praktične savjete. Svrha članka je da imate dovoljno informacija da znate kako se žaliti na presudu.

    Sadržaj članka:

    Pravo na žalbu i rokovi za podnošenje

    Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 30 dana od dana donošenja presude. Ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude. Zakonom može biti određen i drugi rok.

    U mjeničnim i čekovnim sporovima taj rok je 15 dana.

    Blagovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom.

    Žalba u parničnom postupku je devolutivan pravni lijek, što znači da o žalbi protiv presude odlučuje drugostepeni sud.

    Osnov za podnošenje žalbe

    Žalba se može podnijeti iz sljedećih razloga:

    Bitne povrede odredaba parničnog postupka

    Ako je sud tokom postupka napravio ozbiljne proceduralne greške koje su uticale na zakonitost presude, imate osnov za žalbu. To može biti, naprimjer, ako sud nije omogućio jednoj strani da iznese dokaze, nije pravilno obavijestio stranke o ročištima ili je donio odluku bez saslušanja svjedoka koji su ključni za predmet. Ove greške mogu dovesti do toga da presuda nije donijeta u skladu sa zakonom, što otvara mogućnost njenog preispitivanja.

    Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje

    Sudska odluka se temelji na činjenicama koje su iznesene tokom postupka. Ako smatrate da sud nije pravilno utvrdio te činjenice ili je zanemario važne dokaze, možete se žaliti. Naprimjer, ako sud nije uzeo u obzir ključne dokumente, ignorisao svjedočenje koje mijenja tok postupka ili pogrešno protumačio izjave svjedoka, postoji osnov za osporavanje presude.

    Pogrešna primjena materijalnog prava

    Iako sud može tačno utvrditi činjenice, moguće je da nije ispravno primijenio zakone koji regulišu vaš slučaj. Ovo znači da je sud donio odluku na osnovu pogrešne pravne norme ili ju je primijenio na način koji nije u skladu s važećim zakonima. Naprimjer, ako je sud primijenio zastarjeli zakon ili ga je protumačio na način koji nije u skladu s pravnom praksom, možete podnijeti žalbu zbog nepravilne primjene materijalnog prava.

    Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    Šta je presuda zbog propuštanja

    Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare.

    Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice, te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.

    Sadržaj i forma žalbe

    Žalba mora biti pismena i sadržavati:

    1) označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba;

    2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu;

    3) razlog žalbe;

    4) potpis podnositelja žalbe.

    Žalba se podnosi sudu koji je donio prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

    U žalbi morate jasno naznačiti presudu koju pobijate. To znači da trebate navesti naziv suda koji je donio presudu, broj predmeta pod kojim se vodio postupak i datum kada je presuda donesena. Ove informacije su neophodne kako bi sud tačno znao na koju odluku se odnosi vaša žalba.

    Detaljno obrazložite zbog čega smatrate da je presuda nepravedna ili nezakonita. Razlozi mogu uključivati proceduralne greške tokom suđenja, pogrešno ili nepotpuno utvrđene činjenice ili nepravilnu primjenu zakona. Važno je biti što precizniji i argumentovati svaki navod kako bi sud imao jasan uvid u osnove vaše žalbe

    Ako tvrdite da je sud pogrešno utvrdio činjenice, potrebno je navesti koje su to činjenice netačno utvrđene i na koji način su dokazi koji ste predočili pogrešno interpretirani ili zanemareni. Ovdje možete priložiti relevantne dokaze kao što su dokumenti, svjedočenja ili drugi materijal koji potvrđuje vaše tvrdnje.

    Žalbu mora potpisati osoba koja je podnosi. To može biti stranka u postupku ili njen pravni zastupnik, ako ga ima. Bez potpisa, žalba neće biti smatrana urednom i može biti odbačena.

    Ko vas može zastupati pred sudom

    Postupak nakon podnošenja žalbe

    Kada podnesete žalbu, prvostepeni sud je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam dana, dostaviti njen primjerak protivnoj strani. Protivna strana ima istih osam dana da odgovori na žalbu.

    Ako protivna strana podnese odgovor na žalbu, sud će ga dostaviti žalitelju u roku od osam dana. Međutim, odgovori podneseni nakon tog roka neće se uzeti u razmatranje. Takođe, sud neće uzimati u obzir bilo kakve dodatne podneske osim ako ih sam ne zatraži.

    Nakon isteka roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud kompletan predmet – uključujući žalbu, odgovor i sve relevantne spise – prosljeđuje drugostepenom sudu u roku od osam dana. Ako žalitelj tvrdi da su prekršene proceduralne odredbe, sudija prvostepenog suda može dati objašnjenje i, po potrebi, provjeriti navode iz žalbe.

    Razmatranje žalbe u drugostepenom sudu

    Kada žalba stigne u drugostepeni sud, određuje se sudija izvjestitelj koji može zatražiti dodatne informacije ili provjere. O žalbi se može odlučiti na sjednici vijeća ili nakon održane rasprave.

    Rasprava će biti zakazana ako sud smatra da treba ispitati nove činjenice, izvesti nove dokaze ili ponoviti već izvedene dokaze. Takođe, ako su uočene ozbiljne proceduralne greške, sud može održati raspravu kako bi ispravio nepravilnosti.

    Ako prvostepena presuda bude ukinuta po drugi put, drugostepeni sud je dužan zakazati raspravu, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, odricanja ili propuštanja.

    Drugostepeni sud mora održati sjednicu ili raspravu u roku od 45 dana od prijema spisa iz prvostepenog suda. Odluka o žalbi donosi se u roku od 30 dana nakon sjednice vijeća ili zaključenja rasprave.

    Mogući ishodi žalbenog postupka

    Šta drugostepeni sud može odlučiti po vašoj žalbi?

    Kada podnesete žalbu na presudu, drugostepeni sud pažljivo razmatra vaš slučaj i može donijeti jednu od nekoliko mogućih odluka. Sve zavisi od toga da li je žalba pravilno podnesena, da li su priloženi dovoljni dokazi i da li je prvostepeni sud napravio greške u postupku.

    Evo šta možete očekivati:

    Odbacivanje žalbe – Ako je žalba podnesena prekasno, nije ispravno sastavljena ili nije dozvoljena po zakonu, sud je neće ni razmatrati. U tom slučaju, prvostepena presuda ostaje na snazi, a vi gubite pravo na daljnje žalbe.

    Odbijanje žalbe – Ako drugostepeni sud utvrdi da je prvostepena presuda donijeta ispravno, a vaša žalba nema dovoljno jakih argumenata, žalba će biti odbijena. To znači da presuda ostaje ista i da više nema mogućnosti žalbe pred istim sudom.

    Ukidanje presude i vraćanje na ponovno suđenje – Ako je u postupku prvostepenog suda bilo ozbiljnih grešaka (npr. sud nije uzeo u obzir važne dokaze ili je pogrešno primijenio zakon), drugostepeni sud može ukinuti presudu i naložiti da se suđenje ponovi. Ovo vam daje novu priliku da dokažete svoj slučaj pred prvostepenim sudom.

    Ukidanje presude i odbacivanje tužbe – U nekim slučajevima, sud može zaključiti da tužba uopće nije bila osnovana. Umjesto da predmet vraća na ponovno suđenje, može jednostavno donijeti odluku da tužba bude odbačena.

    Preinaka presude – Ako drugostepeni sud smatra da je odluka prvostepenog suda djelimično ili potpuno pogrešna, može je izmijeniti i donijeti novu presudu bez potrebe za ponovnim suđenjem. Ovo je često najbolji ishod za žalitelja, jer znači da se spor rješava brže i efikasnije.

    Prvostepena presuda se može ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje samo jednom. Jedini izuzeci su presude donesene na osnovu priznanja, odricanja ili propuštanja – one se ne vraćaju na ponovno suđenje.

    Primjer Žalbe na presudu

    Obrazac Žalba na presudu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    U svijetu pravde, gdje se sudnice čine zastrašujućim, troškovi neprihvatljivo visokim, a pravna terminologija nerazumljivom, mnogi se pitaju: “Kako podnijeti tužbu bez advokata?” Ovaj vodič pruža pregled postupka podnošenja tužbe u Federaciji Bosne i Hercegovine, oslanjajući se na odredbe Zakona o parničnom postupku FBiH i drugih relevantnih zakona. Bez obzira na činjenicu da ćete možda biti u mogućnosti da to učinite sami, uvijek savjetujemo da se konsultujete sa advokatom ili da angažujete advokata u slučaju sudskog postupka.

    Sadržaj članka:

    Priprema za podnošenje tužbe

    Prije nego što podnesete tužbu, važno je temeljito se pripremiti kako biste povećali šanse za uspjeh u postupku.

    Prvi korak je jasno definisanje pravnog osnova vašeg zahtjeva, odnosno utvrđivanje da li imate valjan pravni osnov za tužbu u skladu sa Zakonom o parničnom postupku FBiH.

    Potrebno je prikupiti sve relevantne dokaze, poput ugovora, računa, prepiske, svjedočenja ili drugih dokumenata koji mogu potkrijepiti vaše tvrdnje. Također, bitno je utvrditi koji sud je nadležan za vaš slučaj, što zavisi od prebivališta tuženog ili prirode spora.

    Dobro pripremljena tužba, koja jasno navodi činjenice i dokaze, povećava vjerovatnoću pozitivnog ishoda i smanjuje rizik od proceduralnih grešaka koje bi mogle dovesti do odbacivanja tužbe.

    Šta je pravni osnov

    Razumijevanje pravnog osnova

    Prije nego što se upustite u pravni postupak, ključno je razumjeti pravni osnov vaše tužbe. Zakon o parničnom postupku FBiH definiše pravila postupka u građanskopravnim sporovima.

    “U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.” Zakon o parničnom postupku FBiH

    To znači da sud razmatra samo one zahtjeve koji su jasno navedeni u tužbi.

    Identifikacija nadležnog suda

    Određivanje nadležnog suda za vaš slučaj je od suštinskog značaja.

    Nadležnost suda može biti određena prema mjestu prebivališta tuženog ili prema prirodi spora.

    Zakon o parničnom postupku FBiH pruža smjernice o mjesnoj i stvarnoj nadležnosti sudova.

    Nadležnost suda u parničnom postupku

    Struktura tužbe

    Tužba je formalni dokument koji se dostavlja tuženom i pokreće se sudski postupak.

    Tužba treba sadržavati:

    1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev),
    2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
    3) dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,
    4) naznaku vrijednosti spora,
    5) druge podatke koje u skladu sa odredbama člana 334. ZPP mora imati svaki
    podnesak.

    Podnošenje tužbe

    Nakon što je tužba sastavljena, potrebno je podnijeti nadležnom sudu.

    To se može učiniti lično, predajom na pisarnici suda (obično u tri primjerka radi dostavljanja primjerka tuženom), ili slanjem preporučenom poštom.

    Prilikom podnošenja, važno je obratiti pažnju na rokove zastare, jer sud ne prati rok zastare po službenoj dužnosti. Podnošenje tužbe – Pravo Bosna i Hercegovina

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Priprema za ročište i ročište

    Sudnica nije mjesto za improvizaciju. Svaka riječ, svaki potez, svaki dokument može značiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Priprema počinje mnogo prije nego što zakoračite u sudsku zgradu. Znate šta želite postići, ali pitanje je – imate li sve što vam treba da to dokažete?

    Prvi korak je pregled dokaza. Ugovori, prepiske, računi, svjedoci – sve mora biti na dohvat ruke, sistematizovano, jasno i dostupno. Ako nešto nedostaje, bolje da to otkrijete sada nego usred ročišta. Ne postoji gori trenutak za shvatanje da vam nedostaje ključni dokument od onog kada sudija od vas traži određeno izjašnjenje ili dokaz.

    Ali nije dovoljno samo imati papir. Morate znati kako da ga upotrijebite. Kako da ga predstavite. Sud nije zainteresovan za priče bez temelja – on traži činjenice, argumente, povezanost između zakona i onoga što tvrdite. Ako ne znate kako zakon funkcioniše, mogli biste imati savršen slučaj i izgubiti ga jer niste znali kako ga predstaviti.

    U toku ročišta

    A onda dolazi trenutak kada morate stati pred sudiju. U sudnici nema prostora za nesigurnost. Ulazite, sjedate na svoje mjesto i čekate da vas pozovu. Kada to učine, sve što kažete mora biti promišljeno, odmjereno, precizno. Nema mjesta za suvišne riječi, nema prostora za zamuckivanje. Sudija nema vremena za priče koje nemaju poentu.

    Dok iznosite svoj slučaj, svaka rečenica mora imati težinu. Govorite samo ono što je potrebno. Ako vas pitaju pitanje, odgovorite jasno, ne pokušavajte da nadmudrujete sudiju – to nikada ne završava dobro. Ako protivna strana napadne vaše argumente, ne odgovarajte emocijama. Ostanite smireni, zadržite kontrolu. Sud ne donosi odluke na osnovu bijesa ili uvrijeđenosti, već na osnovu činjenica.

    Ali čak i kada mislite da ste sve rekli, suđenje se ne završava dok sudija to ne kaže. Možda će tražiti dodatne dokaze, možda će zakazati novo ročište. Morate biti spremni na sve. Ako odluka bude nepovoljna, imate pravo na žalbu.

    U sudnici nema drugog pokušaja. Zato, ako ulazite u taj prostor, morate znati zašto ste tu, šta tražite i kako to da dobijete.

    Sudske takse

    Podnošenje tužbe povlači određene troškove, uključujući sudske takse.

    Iznos takse zavisi od vrijednosti spora i propisan je relevantnim zakonima. Koliko košta podnošenje tužbe – Pravni blog

    Koliko košta podnošenje tužbe

    Moguće posljedice

    U slučaju gubitka spora, možete biti obavezani na plaćanje troškova postupka, uključujući troškove druge strane. Stoga je važno realno procijeniti snagu vašeg slučaja prije podnošenja tužbe.

    Podnošenje tužbe bez advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine zahtijeva pažljivu pripremu i dobro poznavanje relevantnih zakona i procedura. Iako je moguće samostalno voditi postupak, preporučljivo je, posebno u složenijim slučajevima, konsultovati se s pravnim stručnjakom kako biste osigurali najbolji mogući ishod.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Opomena pred tužbu predstavlja formalni zahtjev kojim vjerovnik obavještava dužnika o neispunjenju obaveza i upozorava na mogućnost pokretanja sudskog postupka ukoliko se dug ne izmiri u određenom roku. Ovaj korak je značajan jer pruža priliku za mirno rješenje spora bez potrebe za sudskim angažmanom.

    Sadržaj članka:

    Pravni okvir opomene pred tužbu

    Iako Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ne propisuje izričitu obavezu slanja opomene pred tužbu, praksa pokazuje da je ovaj postupak izuzetno koristan. Opomena pred tužbu nije samo formalnost. On je način da se omogući dužniku da dobrovoljno izmiri dug prije pokretanja sudskog postupka. Tako se mogu izbjeći dodatni troškovi i dugotrajne parnice.

    Slanje opomene pred tužbu često se tumači kao znak dobre volje vjerovnika i njegova spremnost da riješi spor mirnim putem. U nekim slučajevima, ukoliko vjerovnik nije prethodno pokušao da kontaktira dužnika i omogući mu da plati dug bez tužbe, sud može to uzeti u obzir prilikom odlučivanja o troškovima postupka. Takođe, ako dužnik nakon prijema opomene ne reaguje ili odbije da plati dug, to može poslužiti kao dodatni dokaz da nije postupao u dobroj vjeri, što može imati uticaj na ishod sudskog spora.

    U poslovnoj praksi, mnoge kompanije i advokati preporučuju slanje opomene pred tužbu kao prvi korak u naplati potraživanja. Osim što može rezultirati brzom naplatom duga bez suda, ona može poslužiti i kao dokazni materijal u eventualnom postupku, posebno ako se šalje preporučenom poštom ili putem e-maila s potvrdom prijema. Zbog toga je važno da opomena bude jasno formulirana, da sadrži sve bitne informacije i da ostavi realan rok za izmirenje obaveza.

    Sadržaj opomene pred tužbu

    Da bi opomena pred tužbu bila efikasna, potrebno je da sadrži sljedeće elemente:

    • Podaci o vjerovniku i dužniku: Ime, prezime, adresa i drugi relevantni kontakt podaci.
    • Opis duga: Detaljan prikaz nastanka obaveze, uključujući datum, iznos i osnov duga.
    • Rok za isplatu: Razuman period u kojem se očekuje izmirenje duga, obično između 8 i 15 dana od prijema opomene.
    • Upozorenje na posljedice neplaćanja: Naglasak na mogućnost pokretanja sudskog postupka i potencijalne dodatne troškove koji mogu nastati za dužnika.

    Koliki rok ostaviti za izmirenje duga

    Rok za izmirenje duga u opomeni pred tužbu treba biti dovoljno dug da dužnik realno može reagovati, ali ne predugačak kako ne biste nepotrebno odgađali postupak naplate. U praksi se najčešće daje između 8 i 15 dana od dana prijema opomene, ali ovaj period može varirati u zavisnosti od prirode duga i odnosa između stranaka.

    Ako se radi o poslovnim dugovanjima, uobičajeno je postaviti kraći rok, dok se kod fizičkih lica može ostaviti nešto više vremena. Bitno je da rok bude jasan i precizno naveden kako bi dužnik znao do kojeg datuma mora izvršiti uplatu kako bi izbjegao daljnje pravne posljedice.

    Šta ako dužnik ne izmiri dug nakon opomene

    Ako dužnik ne plati dug u ostavljenom roku, sljedeći korak je pokretanje sudskog postupka. U tom slučaju, vjerovnik može podnijeti tužbu nadležnom sudu radi prisilne naplate. Važno je imati dokaze o dugu, uključujući ugovore, fakture, prethodnu komunikaciju i samu opomenu pred tužbu, posebno ako je poslana preporučenom poštom ili putem e-maila s potvrdom prijema.

    Također, dužnik može snositi dodatne troškove sudskog postupka i eventualne kamate na dug. Zbog toga je slanje opomene koristan korak koji može motivirati dužnika na izmirenje obaveze prije nego što dođe do dugotrajnog i skupljeg sudskog spora.

    Šta mora sadržavati tužba

    Primjer opomene pred tužbu

    U nastavku je primjer kako može izgledati opomena pred tužbu i preuzeti obrazac u Wordu koji možete da prepravljate u skladu sa svojim potrebama.

    Obrazac Opomena pred tužbu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je presuda zbog propuštanja

    Šta je presuda zbog propuštanja

    Presuda zbog propuštanja predstavlja specifičan institut u parničnom postupku koji omogućava sudu da donese odluku u korist tužitelja ukoliko tuženi ne ispuni određene procesne obaveze. Ovaj mehanizam ima za cilj efikasnije vođenje postupka i podsticanje stranaka na aktivno učešće. Šta je presuda zbog propuštanja je pitanje koje se često postavlja, a sljedeće informacije će vam biti od koristi kako ne biste došli u situaciju da o vašem slučaju bude odlučeno bez vašeg učešća.

    Sadržaj članka:

    Šta je presuda zbog propuštanja

    Prema Zakonu o parničnom postupku Federacije BiH, presuda zbog propuštanja se donosi kada tuženi, nakon što mu je uredno dostavljena tužba sa prijedlogom za donošenje takve presude, ne podnese pismeni odgovor na tužbu u zakonskom roku.

    Kako napisati odgovor na tužbu

    U takvoj situaciji, sud može usvojiti tužbeni zahtjev, osim ako je on očigledno neosnovan.

    Uslovi za donošenje presude zbog propuštanja

    Da bi sud donio presudu zbog propuštanja, moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:

    1. Uredna dostava tužbe: Tuženom je tužba dostavljena na propisan način, zajedno sa prijedlogom za donošenje presude zbog propuštanja.
    2. Propuštanje odgovora na tužbu: Tuženi nije podnio pismeni odgovor na tužbu u zakonom predviđenom roku.
    3. Neosnovanost tužbenog zahtjeva: Tužbeni zahtjev ne smije biti očigledno neosnovan; ukoliko jeste, sud neće donijeti presudu zbog propuštanja.

    Praktične implikacije za stranke

    Presuda zbog propuštanja je jedan od pravnih instituta koji se koristi u parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj institut omogućava da se proces ubrza i pojednostavi, ali zahtijeva razumijevanje pravila i posljedica za sve strane u postupku.

    Presuda zbog propuštanja donosi se kada tuženi ne ispuni svoje procesne obaveze, poput pravovremenog podnošenja odgovora na tužbu. To omogućava sudu da usvoji tužbeni zahtjev bez dalje rasprave, pod uslovom da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan. Ovaj mehanizam osigurava efikasnost postupka, ali istovremeno nameće ozbiljne obaveze na obje strane.

    Tužitelj ima pravo tražiti donošenje presude zbog propuštanja, ali mora osigurati da je tužbeni zahtjev jasno formulisan i utemeljen na zakonu.

    Tuženi mora biti svjestan svojih obaveza, uključujući pravovremeno reagiranje na tužbu. Ignorisanje tužbe ili nepoznavanje zakonskih rokova može dovesti do gubitka spora bez prilike za iznošenje argumenata.

    Redovno provjeravajte da li su svi proceduralni koraci ispravno izvedeni, kako bi vaš zahtjev bio pravno valjan.

    Ne ignorišite sudske pozive i tužbe. Angažovanje pravnog zastupnika često je najbolji način da zaštitite svoja prava.

    Spisak advokata

    Pravni osnov

    Zakon o parničnom postupku Federacije BiH detaljno uređuje ovaj institut. Ključni članovi zakona predviđaju da sud može donijeti presudu zbog propuštanja ako su ispunjeni određeni uslovi:

    • Tužba je uredno dostavljena tuženom.
    • Tuženi nije odgovorio na tužbu u zakonskom roku.
    • Tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan.

    Ove odredbe su postavljene s ciljem da se spriječi zloupotreba prava na sudsku zaštitu i osigura pravovremeno rješavanje sporova.

    Šta je pravni osnov

    Postupak donošenja presude zbog propuštanja

    Tužba se mora dostaviti tuženom na način propisan zakonom, pri čemu je važno osigurati da je tuženi bio u mogućnosti da se upozna sa sadržajem tužbe.

    Zakon predviđa tačan rok u kojem tuženi mora dostaviti pismeni odgovor. Neodazivanje u ovom roku smatra se propuštanjem, što otvara mogućnost donošenja presude zbog propuštanja.

    Sud razmatra formalne i materijalne uslove prije donošenja odluke. Ako se utvrdi da tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan, presuda se donosi u korist tužitelja.

    Najčešće greške koje vode do presude zbog propuštanja

    Ako tužba nije pravilno dostavljena tuženom, cijeli proces može biti doveden u pitanje, uključujući i zakonitost presude zbog propuštanja. Dostava predstavlja ključni element u pravnom postupku jer osigurava da je tuženi bio pravovremeno obaviješten o postupku i imao mogućnost da odgovori na tužbu. U slučaju da dostava nije izvršena na način propisan zakonom, sud nema pravni osnov da nastavi s postupkom donošenja presude, jer bi to ugrozilo prava tuženog na pravično suđenje.

    Mnogi tuženi, nažalost, nisu dovoljno informisani o svojim obavezama u okviru sudskog procesa. Nepoznavanje zakonskih rokova ili ozbiljnosti tužbe često dovodi do toga da ne reaguju na vrijeme. Ovo propuštanje može imati ozbiljne posljedice, jer omogućava sudu da donese presudu bez daljnjeg razmatranja njihove odbrane. Nedostatak svijesti o ovim obavezama dodatno ističe važnost edukacije i pravnog savjetovanja za sve učesnike u postupku.

    Također, nije dovoljno samo da tuženi propusti odgovoriti na tužbu. Sud je dužan da procijeni osnovanost tužbenog zahtjeva. Ako tužbeni zahtjev nema čvrst pravni osnov ili je očigledno neutemeljen, sud neće donijeti presudu, bez obzira na pasivnost tuženog. Time se osigurava da se pravda ne narušava jednostranim i neosnovanim zahtjevima, čime se štiti pravni poredak i povjerenje u sudske odluke.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Proudly powered by WordPress

  • Kako odgovoriti na tužbu

    Kako odgovoriti na tužbu

    Odgovor na tužbu ključan je korak u parničnom postupku koji omogućava stranci da predstavi svoje argumente, ospori navode tužitelja i zaštiti svoja prava. U ovom članku ćemo detaljno objasniti kako odgovoriti na tužbu u skladu sa Zakonom o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, osiguravajući da vaš postupak bude zakonit i djelotvoran.

    Sadržaj članka:

    Šta je odgovor na tužbu

    Odgovor na tužbu je pismeno izjašnjenje tuženog u kojem on reaguje na navode iz tužbe. Prema članu 70. Zakona o parničnom postupku, tuženi je dužan u odgovoru iznijeti sve relevantne činjenice, predložiti dokaze i izjasniti se o zahtjevima tužitelja.

    Koliko košta podnošenje tužbe

    Ovo je ključni dio postupka jer sud odlučuje na osnovu činjenica i dokaza koje su stranke dostavile. Stoga, odgovor na tužbu mora biti pažljivo pripremljen i u skladu sa zakonom, kako bi se izbjegle procesne greške koje bi mogle uticati na ishod postupka.

    Rokovi za podnošenje odgovora

    Zakon o parničnom postupku jasno definiše rokove za podnošenje odgovora na tužbu. Prema članu 71., rok za odgovor na tužbu je 30 dana od dana kada je tužba dostavljena tuženom.

    Važno je pridržavati se ovog roka, jer propuštanje može dovesti do donošenja presude zbog propuštanja.

    Sadržaj odgovora na tužbu

    Odgovor na tužbu treba biti jasno strukturiran i obuhvatati sljedeće elemente:

    1. Uvodne informacije – Identifikacija predmeta spora, stranke u postupku i naziv nadležnog suda.
    2. Izjašnjenje o osnovanosti tužbe – Osporavanje činjenica i pravnih osnova na kojima tužitelj zasniva zahtjev.
    3. Iznošenje činjenica i dokaza – Navodite vlastite činjenice i predlažete dokaze koji će potkrijepiti vašu odbranu.
    4. Prigovori i protivtužba (ako je primjenjivo) – Podnošenje procesnih ili materijalnopravnih prigovora, kao i eventualna protivtužba.
    5. Zaključak – Jasan zahtjev sudu za odbijanje tužbe, uz prijedlog za nadoknadu troškova.

    Kako pravilno strukturirati odgovor

    Pravilna struktura odgovora na tužbu ključna je za jasnoću i djelotvornost:

    • Naslov dokumenta – „Odgovor na tužbu“.
    • Podaci o strankama – Ime i prezime ili naziv tužitelja i tuženog, kao i njihovih punomoćnika (ako ih ima).
    • Referenca na predmet spora – Broj predmeta i naziv suda.
    • Iznošenje činjenica i dokaza – Jasno obrazložite vašu odbranu, uz navođenje zakonskih osnova.
    • Pravni prigovori – Istaknite eventualne proceduralne nepravilnosti.
    • Zaključak i prijedlozi – Jasno navedite šta zahtijevate od suda.

    Praktični savjeti za odgovor na tužbu

    Ukoliko se osjećate nesigurno u vezi s pripremom odgovora na tužbu, uvijek imate pravo na pravnu pomoć. Angažiranje advokata može biti ključni korak u osiguravanju kvalitetne i pravno utemeljene odbrane.

    Spisak advokata

    Pravnik može pomoći ne samo u formulaciji odgovora, već i u strategiji vođenja postupka, analizi dokaza i pripremi za eventualno suđenje.

    Pravna pomoć je posebno korisna u složenim slučajevima gdje su uključena kompleksna pravna pitanja ili veliki broj dokaza.

    Posljedice neodgovaranja na tužbu

    Ako tuženi ne podnese odgovor na tužbu u zakonskom roku, sud može donijeti presudu zbog propuštanja.

    To znači da sud prihvata navode iz tužbe kao činjenično osnovane i donosi odluku u korist tužitelja. Stoga je od vitalne važnosti pravovremeno reagirati.

    Presuda zbog propuštanja donosi se u parničnom postupku kada tuženi ne poduzme određene procesne radnje u zakonom propisanom roku, što se smatra propuštanjem.

    Važno:

    • Presuda zbog propuštanja ne donosi se automatski; sud je dužan ispitati osnovanost tužbenog zahtjeva.
    • Tuženi može zatražiti povrat u pređašnje stanje ako dokaže da je propust bio opravdan zbog razloga na koje nije mogao utjecati (npr. bolest, više sile).

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta mora sadržavati tužba

    Šta mora sadržavati tužba

    Tužba je pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće sudski postupak protiv neke osobe ili pravnog lica. To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom. Šta mora sadržavati tužba da bi ispunila formalne uslove?

    Ukoliko vas neko tuži, veoma je bitno da se konsultujete sa advokatom, a u svakom slučaju je korisno da znate kako napisati odgovor na tužbu.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sdržaj članka:

    Šta je tužba

    Parnični postupak se pokreće tužbom. Tužba je, u skladu s tim, pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće postupak protiv neke osobe ili pravne entiteta.

    To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom.

    U tužbi se navode tvrdnje i zahtjevi koje podnosioc tužbe ima u odnosu na tuženog. Također se navode i činjenice i dokazi koji podupiru te tvrdnje. Tužba je važan pravni dokument jer pokreće sudski postupak i postavlja temelje za razmatranje slučaja i donošenje odluke suda.

    Forma tužbe

    Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno.

    Takvi pisani akti nazivaju se podnesci.

    Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima označen pošiljalac.

    Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti.

    Posebno trebaju sadržavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Šta mora sadržavati tužba

    Svaka tužba mora sadržavati određene elemente kako bi bila pravno valjana. Zakon o parničnom postupku FBiH propisuje sljedeće elemente tužbe:

    Tužbeni zahtjev

    Tužbeni zahtjev u tužbi je pravni zahtjev koji tužitelj podnosi sudu u cilju zaštite svojih prava. On se sastoji od glavne stvari i sporednih potraživanja.

    Glavna stvar predstavlja ono što se traži od suda kao konačni cilj tužbe. To može biti raskid ugovora, isplata duga, naknada štete ili bilo koji drugi pravni zahtjev koji se traži. Glavna stvar je ono što predstavlja suštinu tužbenog zahtjeva.

    Sporedna potraživanja su zahtjevi koji su vezani za glavnu stvar, ali nisu njen sastavni dio. To mogu biti naknada zatezne kamate, troškovi postupka ili bilo koje druge sporedne potrebe koje su povezane sa glavnom stvari. Ova potraživanja se obično traže nakon rješenja o glavnoj stvari.

    U tužbi je bitno precizno navesti glavnu stvar i sporedna potraživanja koja se traže od suda. Ukoliko se sporedna potraživanja ne navode u tužbi, sud neće moći donijeti odluku o njima.

    Također, važno je navesti i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno iznos novca koji se traži od suda. Ukoliko se traži isplata novca, tužba mora sadržavati precizan iznos koji se traži. Ukoliko se traži naknada štete, u tužbi je bitno navesti visinu štete koja se traži.

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev su tvrdnje koje tužilac navodi u tužbi, a koje čine osnovu zahtjeva koji se traži od suda. To su činjenice koje su bitne za presudu koju sud donosi u predmetu, jer na osnovu njih se utvrđuju pravne posljedice koje proizlaze iz slučaja.

    Ove činjenice mogu se odnositi na bilo koji aspekt predmeta koji se razmatra, bilo da se radi o ugovoru, povredi prava, naknadi štete ili bilo kojoj drugoj pravnoj situaciji. Naprimjer, u slučaju ugovora, činjenice na kojima tužilac zasniva svoj zahtjev mogu uključivati datum sklapanja ugovora, predmet ugovora, cijenu ugovora, uvjete plaćanja ili bilo koju drugu relevantnu činjenicu koja je bitna za odluku o slučaju.

    Važno je napomenuti da tužilac ima obavezu da u tužbi navede sve činjenice koje su relevantne za predmet koji se razmatra. Također, tužilac mora imati dokaze koji podržavaju njegove tvrdnje, jer će sud na osnovu tih dokaza odlučiti da li su činjenice koje je tužilac naveo tačne i da li postoji osnova za prihvaćanje njegovog zahtjeva.

    Dokazi kojima se utvrđuju činjenice

    Dokazi su sredstva kojima se utvrđuju činjenice u sudskom postupku. Oni predstavljaju materijalne ili nematerijalne činjenice koje se predstavljaju pred sudom kako bi se potvrdile tvrdnje koje su iznesene u toku postupka.

    U sudskom postupku, dokazi mogu biti različite vrste, kao što su: pisani dokazi (npr. ugovori, izvodi iz registra, računi), usmeni dokazi (iskazi svjedoka, tužitelja, tuženog), materijalni dokazi (npr. predmeti, fotografije), stručni dokazi (vještačenja), itd.

    Sud procjenjuje i ocjenjuje dokaze koje su predstavljene u toku postupka, kako bi se utvrdila istina i donijela pravedna odluka u predmetu. Važno je napomenuti da u sudskom postupku postoje pravila koja propisuju ko može dati dokaze, kako se dokazi dostavljaju, kao i na koji način se dokazi prikazuju i ocjenjuju.

    Dokazi moraju biti relevantni za predmet koji se razmatra, što znači da moraju imati veze sa činjenicama koje se traže u predmetu. Također, dokazi moraju biti zakoniti, što znači da ne smiju biti pribavljeni na nezakonit način. Ukoliko dokazi nisu zakoniti, sud može odbiti njihovo prihvaćanje u postupku.

    Naznaka vrijednosti spora

    Naznaka vrijednosti spora je iznos novca koji se traži u tužbi i koji se odnosi na glavni zahtjev koji tužitelj traži od suda.

    Ukoliko tužitelj nije u mogućnosti odrediti tačan iznos novca koji se traži, npr. u slučaju povrede prava ili zahtjeva za izvršenje neke obaveze, tada se navodi procijenjena vrijednost spora. Sud će u takvim slučajevima procijeniti vrijednost spora na osnovu podataka i dokaza koji su predstavljeni u toku postupka.

    Drugi važni podaci

    Drugi važni podaci se odnose na pismenu formu, razumljivost i bitne elemente da bi se po njima moglo postupiti kao što su oznaka suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti činjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.

    Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom.

    Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Svaka osoba koja je pretrpjela određenu štetu prilikom ili kao posljedica krivičnog djela, bilo da se radi o oštećenju ili otuđenju imovine, fizičku povredu ili štetu enke druge vrste, ima pravo da traži nadokanadu te štete što se u pravu zove “imovinskopravni zahtjev. U ovome članku razmatramo na koji način da ostvarite pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela.

    Sadržaj

    Šta uraditi u slučaju napada?

    Ukoliko ste bili žrtva napada ili izvršenja krivičnog djela na neki drugi način, obavijestite policijske službenike o svojim povredama ili drugoj šteti koju ste pretrpjeli, bez obzira kakva ona bila, a koja je nastala kao rezulatat, odnosno posljedica izvršenja krivičnog djela. Ovdje možete naći KRIVIČNI ZAKON FBIH.

    Ukoliko je rezultat krivičnog djela povreda, nakon što se javite nadležnoj medicinskoj službi, obavezno tražite izvještaj o povredama ili dokument sa nekim drugim nazivom koji će sadržavati detalje o medicinskom tretmanu ili intervenciji koju ste primili.

    Tužilac koji je nadležan za slučaj koji ste prijavili, a o tome koje tužilaštvo je nadležno vas mogu obavijestiti i policijski službenici kojima prijavljujete krivično djelu, poučiće vas o pravima i predočiće vam mogućnost da podnesete imovinskopravni zahtjev u slučaju nastavka krivičnog postupka. Također, bićete obaviješteni i o tome šta vam je potrebno za podnošenje imovinskopravnog zahtjeva. Budući da tužilac ima zakonsku obavezu da vas pita da li želite podnijeti imovinskopravni zahtjev, iskoristite priliku da tražite pojašnjenje za sve eventualne nejasnoće, te da jasno saopćite informacije o troškovima koji su vam prouzrokovani, gubitku zarade, bolu i patnji koje ste eventualno iskusili usljed izvršenja krivičnog djela, a što se može odnositi na troškove liječenja i druge finansijske izdatke.

    Jasnom komunkacijom ćete doprinijeti utvrđivanju svih činjenica koje mogu biti od presudnog značaja za donošenje odluke o vašem eventualnom imovinskopravnom zahtjevu.

    Prikupljanje i čuvanje dokumentacije

    Kao što je to slučaj i sa ostalom bitnom dokumentacijom, bitno je da čuvate svu relevantnu predmetnu finansijsku dokumentaciju u vidu izvještaja, potvrda, predračuna i slično, te da iste dostaviti tužiocu radi dokazivanja osnovanosti svoga imovinskopravnog zahtjeva.

    Imovinskopravni zahtjev

    Budući da je i to jedna od mogućnosti, iskoristite priliku da dobijete informaciju o tome da li se namjerava zaključiti sporazum o priznanju krivice sa počiniocem krivičnog djela, jer imate pravo da se izjasnite o imovinskopravnom zahtjevu.

    Taj zahtjev, zajedno sa podacima o visini imovinskopravnog zahtjeva može da se podnese tokom istrage, međutim, to je moguće učiniti i tokom suđenja, usmeno ili pismeno.

    Ukoliko ste propustili o tome razgovarati sa tužiocem, sud će vas o pravu na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva poučiti tokom suđenja.

    Pravo na žalbu

    Nakon donošenja presude, imate pravo da dobijete primjerak presude, kada, ukoliko ste nezadovoljni odlukom u pogledu vašeg imovinskopravnog zahtjeva i troškovima krivičnog postupka, imate pravo izjaviti žalbu.

    U slučaju da se dokaže krivica optuženog, u presudi će biti riješeno i o vašem zahtjevu, a u izuzetnim slučajevima i iz opravdanih razloga, sud vas može uputiti da imovinskopravni zahtjev ostvarite u parničnom postupku.

    Pravo na tužbu u parničnom postupku

    Bez obzira na odluku suda u krivičnom predmetu, imate pravo na tužbu u parničnom postupku gdje ćete tražiti nadoknadu štete.

    Spisak advokata

    U slučaju da budete oštećeni prilikom izvršenja krivičnog djela, savjetujemo vam da angažujete advokata kako biste imali najveću šansu za ostvarivanje svojih prava. Budući da smo ranije pisali o tome, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Kreacija, održavanje i unaprijeđenje Pravnog bloga se vrši isključivo sredstvima vlasnika. U cilju održivosti Bloga, serviramo AdSense reklame. One su vam vjerovatno dosadne… I nama su. Ali nemamo drugog izbora. Do vas je! 🙂

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    U društvu zasnovanom na vladavini zakona advokati imaju posebnu ulogu. Advokati moraju služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Njihova dužnost nije samo da zastupaju svoju stranku, već da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru. Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Zato se opravdano postavlja pitanje da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci?

    Sadržaj članka:

    Šta advokat ne smije raditi

    Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.

    Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:

    • daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
    • omalovažava druge advokate,
    • podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
    • stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
    • na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.

    Uzmimo situaciju kada advokat ne podnese tužbu u roku, usljed čega stranka izgubi pravo/osnov potraživanja. Na koji način će se u postupku protiv advokata radi naknade štete stranci utvrditi da je potraživanje stranke bilo osnovano? Postoji još mnogo propusta koje advokati mogu napraviti, ali je pitanje, šta vi možete uraditi povodom toga?

    Advokati su dužni obavezno se osigurati od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Moraju se osigurati u skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane štete određene opštim aktom Advokatske Komore Federacije BIH.

    Kodeks advokatske etike

    Kodeks advokatske etike (usvojen na Vanrednoj skupštini 17.09.2005.) možete pronaći na sljedećem LINKU-u.

    Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.