Imenik advokata je spisak svih advokata koji su registrovani i imaju pravo da zastupaju stranke u sudovima i drugim postupcima. Ovi spiskovi se obično nalaze na veb sajtovima sudova ili advokatskih komora, a neki od njih su dostupni i putem javnih imenika.
Sadržaj članka:
Šta je Imenik advokata
Imenik advokata je koristan alat za one koji traže advokata za određeni pravni problem. To strankama, odnosno klijentima, omogućava da pronađu advokata sa odgovarajućim iskustvom i stručnošću u oblasti prava u kojoj su potrebni savjeti ili zastupanje. Imenik advokata također može da sadrži informacije o edukaciji i iskustvu advokata, kao i o njihovim cijenama i uslovima rada.
Imenik advokata se obično razvrstava po jurisdikciji, što znači da se advokati razvrstavaju po državi ili regiji u kojima su registrovani. To omogućava ljudima da pronađu advokata u njihovoj oblasti ili u blizini mjesta gdje žive kako bi se troškovi sveli na minimum. Imenik advokata takođe se može razvrstati po pravnim oblastima, tako da se advokati mogu lahko pronaći prema tome u kojim oblastima prava imaju iskustvo.
Ukoliko ste u potrazi za advokatom, preporučljivo je da provjerite više izvora, uključujući imenike advokata i preporuke drugih ljudi koji su koristili usluge advokata.
Također je važno da se upoznate sa uslovima rada advokata i da se dogovorite oko cijena usluga prije nego što počnete saradnju. Pronalaženjem pravog advokata, možete biti sigurni da ćete dobiti stručnu pravnu pomoć koja vam je potrebna.
Šta je posao advokata
Advokat je pravni stručnjak koji se bavi zaštitom i zastupanjem prava i interesa svojih klijenata, bilo da se radi o pojedincima ili pravnim licima. To uključuje pripremu pravne strategije i razradu određenih pravnih pitanja, te predstavljanje klijenata u sudovima i drugim pravnim forumima, kao i savjetovanje i pružanje stručne pomoći u pravnim pitanjima.
Kako biste dobili kompletniju sliku toga čime se bave sudovi, pisali smo o tome za šta je nadležan Općinski sud u Sarajevu.
Ukratko, posao advokata je da zaštiti i zastupa prava i interese svojih klijenata u skladu sa pravnim propisima i procedurama.
Spisak advokata
Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata, u nastavku ovoga članka pronađite spisak advokata za regiju, grad, odnosno općinu u kojoj želite pretražiti advokate:
- Bihać
- Bosanska Krupa
- Brčko Distrikt
- Čapljina
- Kalesija
- Lukavac
- Sarajevo
- Mostar
- Tuzla
- Zenica
- Ljubuški
- Srebrenik
- Velika Kladuša
- Visoko
- Tešanj
- Žepče
Ako na spisku niste pronašli svoju regiju, grad, odnosno općinu, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) koji vam mogu pomoći, spriječiti nastanak štete, ublažiti je ili vam pomoći da ostvarite svoj pravo. SPISAK ADVOKATA (RS)
Advokatski ispit
Advokatski ispit je uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH, a u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002. godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIH održana dana 14.12.2002 godine, usvojio je Pravilnik o advokatskom ispitu.
Ko ima pravo polagati Advokatski ispit
Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu. Ranije smo pisali o tome KO MOŽE POLAGATI PRAVOSUDNI ISPIT.
Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:
Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.
Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.
Advokatska tajna
Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem.
Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.
Nelojalnost advokata
Nelojalnost advokata je moguća i događa se u praksi. To je situacija kada advokat ne poštuje svoju dužnost lojalnosti prema svom klijentu i postupa protivno interesima klijenta.
Nelojalnost advokata može biti različitih oblika i može uključivati različite vrste neetičkog ponašanja.
Primjer nelojalnosti advokata može biti kada advokat radi protiv interesa svog klijenta u skladu s interesima neke druge osobe ili organizacije.
To može uključivati pružanje nepotpunih ili netačnih informacija klijentu ili nepoštivanje tajnosti informacija koje je dobio od klijenta.
Neprofesionalnost advokata
U svakom društvu i pravnom poretku koji se zasnivaju na vladavini zakona advokatska profesija ima posebnu ulogu.
Posebna uloga podrazumjeva čast i ugled, ali i mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Advokati su dužni služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane.
Da bi sistem funkcionisao, građani moraju da znaju da neprofesionalnost advokata ne smije da prođe nekažnjeno, niti da njihov status u društvu treba da im garantuje moć da donose odluke u suprotnosti sa onim što nalažu propisi i Kodeks advokatske etike.
Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se časti i ugledu advokature, a naročito:
- pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
- saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
- obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
- omalovažavanje drugih advokata,
- pozivanje na dobre veze i poznanstva,
- ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih advokatskom tarifom,
- isticanje advokatske table napadnog oblika i sadržaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
- upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
- napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
- napadno isticanje eventualne specijalizacije,
- javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.
Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.
Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.
Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci
Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.
Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.
Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.
“Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“
U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.
Kako se stiče svojstvo advokatskog pripravnika
Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.
Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.
Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:
- da je državljanin Bosne i Hercegovine;
- da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
- da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
