Tag: nelojalnost advokata

  • Kome prijaviti neprofesionalnog advokata

    Kome prijaviti neprofesionalnog advokata

    Advokati igraju ključnu ulogu u zaštiti prava i interesa građana. Međutim, kada advokat ne postupa u skladu s profesionalnim standardima, važno je znati kako prepoznati takvo ponašanje i kome ga prijaviti. Ovaj članak pruža smjernice o tome kome prijaviti neprofesionalnog advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Sadržaj članka:

    Šta predstavlja neprofesionalno ponašanje advokata

    Advokati su dužni postupati u najboljem interesu svojih klijenata, pridržavajući se važećih zakona, profesionalnih standarda i moralnih načela društva.

    Njihova odgovornost nije samo pružanje pravne pomoći, već i očuvanje povjerenja u pravni sistem.

    Svako ponašanje koje narušava ove principe, poput nesavjesnog zastupanja, sukoba interesa ili zloupotrebe povjerljivih informacija, smatra se ozbiljnim propustom koji može ugroziti prava klijenata i narušiti ugled pravne profesije.

    Primjeri neprofesionalnog ponašanja uključuju

    Nelojalnost advokata

    Neprofesionalno ponašanje advokata može se manifestovati na različite načine, a jedan od najozbiljnijih propusta jeste nelojalnost prema klijentu. Kada advokat ne postupa s punom posvećenošću i stručnošću, ne ulaže dovoljan trud u zastupanje ili čak djeluje suprotno interesima svog klijenta, povjerenje u pravni sistem se ozbiljno narušava.

    Svaki klijent s pravom očekuje da njegov pravni zastupnik radi u njegovu korist, bez nepotrebnih odlaganja i zastoja, jer bilo kakvo odugovlačenje može imati ozbiljne posljedice po ishod sudskog postupka.

    Povjerljivost je temelj advokatske profesije, a njeno kršenje predstavlja jedan od najtežih etičkih prekršaja. Svaki razgovor, dokument ili informacija koje klijent podijeli sa svojim advokatom mora ostati zaštićena. Kada advokat ne poštuje ovu obavezu i odaje povjerljive podatke trećim licima bez saglasnosti klijenta, može nanijeti ozbiljnu štetu, kako u pravnom, tako i u ličnom smislu.

    Nedostatak komunikacije

    Jedan od čestih razloga nezadovoljstva klijenata jeste nedostatak komunikacije. Ako advokat ne odgovara na pozive i poruke, ne pruža pravovremene informacije o toku predmeta ili zanemaruje obavezu da klijenta obavijesti o važnim pravnim radnjama, može doći do nesporazuma i gubitka povjerenja. Klijenti imaju pravo biti informisani o svom slučaju, a advokat je dužan osigurati im jasne i pravovremene odgovore na njihova pitanja.

    Nepripremljenost i nekompetentnost advokata

    Nepripremljenost i nekompetentnost advokata mogu imati ozbiljne posljedice po ishod sudskog spora. Kada advokat ne poznaje relevantne zakone, ne istražuje pravnu problematiku u dovoljnoj mjeri ili ne pristupa sudskom postupku s potrebnom pažnjom, klijent može pretrpjeti nenadoknadivu štetu. Pravni sistem počiva na stručnosti zastupnika, a svaki nedostatak u tom pogledu može rezultirati gubitkom parnice ili donošenjem nepovoljne odluke.

    Finansijska neodgovornost i nepravilnosti

    Finansijska neodgovornost i nepravilnosti takođe su česta tema pritužbi na advokate. Prekomjerno naplaćivanje usluga, nejasni obračuni troškova ili čak nepošteno rukovanje novcem klijenta mogu narušiti profesionalni integritet advokata. Klijent ima pravo na transparentan uvid u troškove svog pravnog zastupanja, a svako odstupanje od fer i zakonite naplate može se smatrati ozbiljnim oblikom neprofesionalnog ponašanja.

    Sve ove nepravilnosti ne samo da štete pojedincima koji traže pravnu pomoć, već i potkopavaju povjerenje u advokatsku profesiju i pravni sistem u cjelini. Zato je važno prepoznati ovakvo ponašanje na vrijeme i preduzeti odgovarajuće korake kako bi se zaštitila prava klijenata i očuvala profesionalna etika.

    Posljedice neprofesionalnog ponašanja advokata

    Neprofesionalnost advokata može imati dalekosežne posljedice za klijente, kako u pravnom, tako i u finansijskom i psihološkom smislu. Kada advokat ne postupa savjesno i odgovorno, to može ugroziti prava klijenta i dovesti do ozbiljnih problema koji se ponekad teško mogu ispraviti.

    Gubitak pravnih sporova

    Jedna od najdirektnijih posljedica jeste gubitak pravnih sporova. Pravni postupci su često složeni i zahtijevaju temeljitu pripremu, analizu dokaza i primjenu odgovarajućih pravnih strategija. Ako advokat ne pristupi predmetu s potrebnom pažnjom, propusti ključne rokove, ne pripremi adekvatnu odbranu ili ne zastupa interese klijenta na najbolji mogući način, to može rezultirati nepovoljnom sudskom odlukom. Mnogi klijenti koji su izgubili spor zbog nekompetentnosti ili nemara advokata ostaju bez pravne zaštite i mogućnosti naknade štete.

    Ozbiljne finansijske posljedice

    Pored pravnih posljedica, neprofesionalno ponašanje advokata može dovesti i do ozbiljnih finansijskih gubitaka. Pravno zastupanje često iziskuje značajna novčana ulaganja, a kada se slučaj izgubi zbog nesavjesnog rada advokata, klijent ne samo da ostaje bez pravde, već može biti suočen s dodatnim troškovima, uključujući sudske takse, kazne, obavezu plaćanja troškova suprotnoj strani, pa čak i gubitak imovine. Takođe, neki advokati mogu zloupotrijebiti finansijsko povjerenje klijenata naplaćujući neadekvatne ili skrivene troškove, čime dodatno otežavaju njihovu situaciju.

    Emocionalna šteta

    Osim pravnih i finansijskih posljedica, loše advokatsko zastupanje može imati ozbiljan uticaj i na emocionalno stanje klijenta. Povjerenje u advokata je ključni element uspješnog pravnog zastupanja, a kada se ono naruši, klijent može doživjeti osjećaj bespomoćnosti, neizvjesnosti i stresa. Suočavanje s pravnim problemima samo po sebi može biti iscrpljujuće, a ako se tome doda osjećaj izdaje ili nebrige od strane advokata, to može dovesti do dugotrajnog psihološkog pritiska, pa čak i do gubitka vjere u pravni sistem.

    Neprofesionalno ponašanje advokata, bez obzira na oblik u kojem se manifestuje, može imati ozbiljne i trajne posljedice. Zato je izuzetno važno da klijenti prepoznaju takve nepravilnosti na vrijeme i preduzmu odgovarajuće pravne korake kako bi zaštitili svoja prava i interese.

    Kome i kako prijaviti neprofesionalno ponašanje advokata

    Građani koji se susretnu s neprofesionalnim ponašanjem advokata imaju pravo i mogućnost da podnesu prijavu nadležnim organima. U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema Zakonu o advokaturi Federacije BiH, tijelo zaduženo za nadzor nad radom advokata i vođenje disciplinskih postupaka jeste Advokatska komora Federacije BiH.

    Kako podnijeti prijavu

    Ako klijent smatra da je advokat postupao nesavjesno, neetički ili na način koji ugrožava njegova prava, može se obratiti Advokatskoj komori FBiH. Prijava se obično podnosi u pisanoj formi i treba da sadrži:

    • Podatke o advokatu (ime, prezime, kontakt)
    • Detaljan opis neprofesionalnog postupanja
    • Dokaze (kopije dopisa, e-mailova, sudskih odluka, ugovora o zastupanju itd.)
    • Podatke o podnosiocu prijave

    Prijava se može poslati poštom, e-mailom ili predati lično, u zavisnosti od pravila konkretne komore.

    Šta se dešava nakon podnošenja prijave

    Po zaprimanju prijave, disciplinska tijela Advokatske komore razmatraju navode i pokreću odgovarajući postupak. Ako se utvrdi da je advokat zaista prekršio profesionalne standarde, mogu mu biti izrečene sankcije, kao što su:

    • Opomena ili novčana kazna
    • Privremena zabrana obavljanja advokatske djelatnosti
    • Brisanje iz imenika advokata u najtežim slučajevima

    Šta ako advokat napravi ozbiljan prekršaj ili krivično djelo

    U slučajevima kada advokat, osim neprofesionalnog ponašanja, napravi i ozbiljnije pravne povrede (npr. zloupotreba položaja, pronevjera novca, falsifikovanje dokumenata), klijent može podnijeti i krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu.

    Zašto je važno prijaviti neprofesionalne advokate

    Podnošenjem prijave ne samo da štitite svoja prava, već i doprinosite očuvanju profesionalnih standarda u advokaturi. Pravna struka počiva na povjerenju, a sankcionisanjem neodgovornih advokata jača se pravna sigurnost i zaštita građana koji traže pravnu pomoć.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Imenik advokata

    Imenik advokata

    Imenik advokata je spisak svih advokata koji su registrovani i imaju pravo da zastupaju stranke u sudovima i drugim postupcima. Ovi spiskovi se obično nalaze na veb sajtovima sudova ili advokatskih komora, a neki od njih su dostupni i putem javnih imenika.

    Šta je Imenik advokata

    Imenik advokata je koristan alat za one koji traže advokata za određeni pravni problem. To strankama, odnosno klijentima, omogućava da pronađu advokata sa odgovarajućim iskustvom i stručnošću u oblasti prava u kojoj su potrebni savjeti ili zastupanje. Imenik advokata također može da sadrži informacije o edukaciji i iskustvu advokata, kao i o njihovim cijenama i uslovima rada.

    Imenik advokata se obično razvrstava po jurisdikciji, što znači da se advokati razvrstavaju po državi ili regiji u kojima su registrovani. To omogućava ljudima da pronađu advokata u njihovoj oblasti ili u blizini mjesta gdje žive kako bi se troškovi sveli na minimum. Imenik advokata takođe se može razvrstati po pravnim oblastima, tako da se advokati mogu lahko pronaći prema tome u kojim oblastima prava imaju iskustvo.

    Ukoliko ste u potrazi za advokatom, preporučljivo je da provjerite više izvora, uključujući imenike advokata i preporuke drugih ljudi koji su koristili usluge advokata.

    Također je važno da se upoznate sa uslovima rada advokata i da se dogovorite oko cijena usluga prije nego što počnete saradnju. Pronalaženjem pravog advokata, možete biti sigurni da ćete dobiti stručnu pravnu pomoć koja vam je potrebna.

    Šta je posao advokata

    Advokat je pravni stručnjak koji se bavi zaštitom i zastupanjem prava i interesa svojih klijenata, bilo da se radi o pojedincima ili pravnim licima. To uključuje pripremu pravne strategije i razradu određenih pravnih pitanja, te predstavljanje klijenata u sudovima i drugim pravnim forumima, kao i savjetovanje i pružanje stručne pomoći u pravnim pitanjima.

    Kako biste dobili kompletniju sliku toga čime se bave sudovi, pisali smo o tome za šta je nadležan Općinski sud u Sarajevu.

    Ukratko, posao advokata je da zaštiti i zastupa prava i interese svojih klijenata u skladu sa pravnim propisima i procedurama.

    Spisak advokata

    Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata, u nastavku ovoga članka pronađite spisak advokata za regiju, grad, odnosno općinu u kojoj želite pretražiti advokate:

    Ako na spisku niste pronašli svoju regiju, grad, odnosno općinu, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) koji vam mogu pomoći, spriječiti nastanak štete, ublažiti je ili vam pomoći da ostvarite svoj pravo. SPISAK ADVOKATA (RS)

    Advokatski ispit

    Advokatski ispit je uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH, a u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002. godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIH održana dana 14.12.2002 godine, usvojio je Pravilnik o advokatskom ispitu.

    Ko ima pravo polagati Advokatski ispit

    Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu. Ranije smo pisali o tome KO MOŽE POLAGATI PRAVOSUDNI ISPIT.

    Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču  podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:

    Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.

    Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana  podnesenog zahtjeva.

    Advokatska tajna

    Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem.

    Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.

    Nelojalnost advokata

    Nelojalnost advokata je moguća i događa se u praksi. To je situacija kada advokat ne poštuje svoju dužnost lojalnosti prema svom klijentu i postupa protivno interesima klijenta.

    Nelojalnost advokata može biti različitih oblika i može uključivati različite vrste neetičkog ponašanja.

    Primjer nelojalnosti advokata može biti kada advokat radi protiv interesa svog klijenta u skladu s interesima neke druge osobe ili organizacije.

    To može uključivati pružanje nepotpunih ili netačnih informacija klijentu ili nepoštivanje tajnosti informacija koje je dobio od klijenta.

    Neprofesionalnost advokata

    U svakom društvu i pravnom poretku koji se zasnivaju na vladavini zakona advokatska profesija ima posebnu ulogu.

    Posebna uloga podrazumjeva čast i ugled, ali i mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Advokati su dužni služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane.

    Da bi sistem funkcionisao, građani moraju da znaju da neprofesionalnost advokata ne smije da prođe nekažnjeno, niti da njihov status u društvu treba da im garantuje moć da donose odluke u suprotnosti sa onim što nalažu propisi i Kodeks advokatske etike.

    Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se časti i ugledu advokature, a naročito:

    • pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
    • saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
    • obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
    • omalovažavanje drugih advokata,
    • pozivanje na dobre veze i poznanstva,
    • ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih advokatskom tarifom,
    • isticanje advokatske table napadnog oblika i sadržaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
    • upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
    • napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
    • napadno isticanje eventualne specijalizacije,
    • javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.

    Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

    Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Kako se stiče svojstvo advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.

    Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

    Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

    1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
    2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
    3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Nelojalnost advokata

    Nelojalnost advokata

    Nelojalnost advokata je moguća i događa se u praksi. To je situacija kada advokat ne poštuje svoju dužnost lojalnosti prema svom klijentu i postupa protivno interesima klijenta.

    Primjeri nelojalnosti advokata

    Nelojalnost advokata može biti različitih oblika i može uključivati različite vrste neetičkog ponašanja.

    Primjer nelojalnosti advokata može biti kada advokat radi protiv interesa svog klijenta u skladu s interesima neke druge osobe ili organizacije.

    To može uključivati pružanje nepotpunih ili netačnih informacija klijentu ili nepoštivanje tajnosti informacija koje je dobio od klijenta.

    Posljedice nelojalnosti advokata

    Nelojalnost advokata može imati ozbiljne posljedice za klijenta, uključujući gubitak prava na odštetu ili gubitak prava na nešto drugo što je klijent tražio.

    Zato je važno da advokati poštuju svoje dužnosti lojalnosti prema klijentima i da se pridržavaju etičkih standarda ponašanja.

    Odgovornost advokata za štetu

    O tome da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci, pisali smo i ranije.

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Neprofesionalnost advokata

    Neprofesionalnost advokata

    U svakom društvu i pravnom poretku koji se zasnivaju na vladavini zakona advokatska profesija ima posebnu ulogu. Posebna uloga podrazumjeva čast i ugled, ali i mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Advokati su dužni služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Da bi sistem funkcionisao, građani moraju da znaju da neprofesionalnost advokata ne smije da prođe nekažnjeno, niti da njihov status u društvu treba da im garantuje moć da donose odluke u suprotnosti sa onim što nalažu propisi i Kodeks advokatske etike.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Vjernost advokata stranci

    Vjernost stranci je osnovna i najvažnija dužnost advokata. Ona je važnija od interesa od njegovih ličnih interesa, odnosa sa ostalim kolegama adovokatima, političkim faktorima ili drugim obzirima, osim interesa stranke.

    U svakom pojedinačnom slučaju, advokat, osoba u koju klijent, pretpostavlja se, ima bezgranično povjerenje i u koga se uzda, dužan je posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno  pružiti očekivanu pravnu pomoć.

    To što određeni advokat ima previše posla, aktivnih slučajeva, ne smije da dovede u pitanje njegovu sposobnost da savjesno i blagovremeno poduzima pravnpomoć stranci. O poslovima koje je ranije preuzeo, kao i u drugim profesijama, adovak mora razmišljati ranije.

    Ako nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju kako je to propisano i kako se od njega odlučuje, advokat mora naćin način da stranku uputi na drugog advokata, bez obzira koliko se svaki od advokata borio za što veći broj klijenata.

    Nelojalnost advokata

    Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se časti i ugledu advokature, a naročito:

    • pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
    • saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
    • obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
    • omalovažavanje drugih advokata,
    • pozivanje na dobre veze i poznanstva,
    • ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih advokatskom tarifom,
    • isticanje advokatske table napadnog oblika i sadržaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
    • upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
    • napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
    • napadno isticanje eventualne specijalizacije,
    • javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.

    Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

    Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.

    Prihvatanje i raskid angažmana

    Advokat ne mora prihvatiti svaki slučaj i niko na njega ne smije uticati, te samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pružanje pravne pomoći, ili odbranu. Pružanje tražene pomoći advokat može odbiti samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim opštim aktima Advokatske komore FBIH.

    Odluka o zasnivanju ne smije se zasnivati na bilo kojem diskriminatorskom kriteriju poput spola, nacionalne pripadnosti ili političkog uvjerenja.

    Advokat koji lično poznaje protivnu stranku može odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.

    Odnos prema suprotnoj strani

    Advokat mora imati obzira i prema protivnoj stranci uvažavajući njena ljudska i druga prava, te stvarati atmosferu u kojoj će se spor riješiti na najbezbolniji način po sve strane u postupku.

    Advokatska tajna

    Čuvanje advokatske tajne je jedno od najznačajnijih načela advokature. Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.

    Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Tajna su i svi spisi, tonski, računarski, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

    Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.

    Sankcionisanje kršenja Kodeksa advokatske etike

    Kodeks advokatske etike i pravila koja se njime propisuju moraju da budu dio svijesti i uvjerenja svakoga advokata i strogo ih se mora pridržavati. Međuim, postoje slučajevi gdje to nije tako.

    Radi osiguranja što potpunijeg poštivanja Kodeksom utvrđenih pravila profesionalnog ponašanja, obezbijedit će se sankcionisanje svih  onih čije ponašanje bude suprotno ovim pravilima.

    Nadležni disciplinski organ advokatske komore odlučit će o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u pojedinim slučajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske dužnosti i o tome će zauzeti svoj stav.

    Ukoliko smatrate da neki slučaj predstavlja povredu Kodeksa, ovo je Kontakt Advokatske/Odvjetničke komore FBiH gdje možete da saznate više o svojim pravima.

    Na koga se odnosi Kodeks advokatske etike

    Kodeks se odnosi na advokate, advokatske pripravnike upisane u imenik advokatskih pripravnika u FBiH, stručne saradnike i advokate iz drugih država, kada u skladu sa Zakonom postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dužnost advokata

    Svaki advokat je dužan da se kreće u granicama Zakona, a u skladu sa ustavnim načelima, moralom društva i načelima i principima sadržanim u opštim aktima Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dužan je da se dosljedno bori za vladavinu prava, zaštitu sloboda i interesa  građana koje brani i zastupa, nikada se ne smije staviti u zavisnost sa bilo čijim drugim ili svojim vlastitim intersom.

    Odnos advokata prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema drugim advokatima, sudovima, tužilaštvima te drugim državnim organima sa javnim ovlašćenjima određen je isključivo njegovim položajem zastupnika i zaštitnika prava i intersa građana i pravnih lica.

    Pri obavljanju advokatske djelatnosti, advokat se treba ponašati tako da stekne i učvrsti povjerenje svoje stranke a istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa štiteći prava i interese stranke.

    U svim svojim  postupcima, podnescima, govorima i drugim službenim radnjama, advokat je dužan voditi računa o zahtijevima profesionalne i opšte kulture.

    Advokat je dužan savjesno ispunjavati sve dužnosti koje proizilaze iz advokatskog poziva i pri tome čuvati ugled i dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako i u privatnom životu.

    Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.

    Advokat je dužan pri zastupanju stranaka sačuvati svoju nezavisnost, a interese stranke smije štiti samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog poziva i s dobrim običajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savješću.

    Advokat se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj nezavisnosti, dobrom glasu, i ugledu advokature.

    Nedopušteno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata da na bilo koji način sarađuje sa nadripisarima.

    Dužnost je advokata da svako lice za koje sazna da se bavi nadripisarstvom, prijavi nadležnom državnom organu.

    Advokat ne smije isticati svoju raniju službu, položaj ili dužnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji način uvjeravati stranku da joj zbog toga može uspješnije pružiti zaštitu prava i interesa  koji su joj povrijeđeni

    Svoj krug djelovanja, advokat može proširivati samo sredstvima koja su u skladu sa čašću i ugledom advokata.

    Kada se smatra da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata?

    Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:

    • daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
    • omalovažava druge advokate,
    • podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
    • stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
    • na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.

    Napomena

    Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.

    Ovaj članak je napisan i velikim dijelom sadrži izvode iz Kodeksa advokatske etike, ali ni u kom slučaju nije potpun tekst Kodeksa. Za potpuno razumjevanje, poreporučujemo da pročitate originalni dokument.

    Tekst ovoga članka ne obuhvata sve odredbe Kodeksa, međutim, željeli smo upoznati naše čitaoce sa pravom da prijave neprofesionalnost advokata, neprimjereno ponašanje adovakata i svojih zastupnika.