Tag: pravna sigurnost

  • Šta su aleatorni ugovori

    Šta su aleatorni ugovori

    U praksi se često postavlja pitanje šta su aleatorni ugovori i po čemu se razlikuju od drugih ugovornih oblika. Za razliku od standardnih ugovora, koji podrazumijevaju jasno određene obaveze i koristi za obje strane, aleatorni ugovori su zasnovani na neizvjesnosti. Njihova posebnost leži u tome što prava i obaveze ugovornih strana zavise od budućeg događaja koji možda nikada neće nastupiti, pri čemu jedna ili obje strane svjesno preuzimaju rizik mogućeg ishoda.

    Sadržaj članka:

    Značenje i pravna priroda aleatornih ugovora

    Pojam aleatoran potiče od latinske riječi alea, što znači “kocka”, odnosno slučaj. U pravnom smislu, aleatorni ugovor je onaj u kojem ostvarenje prava i obaveza zavisi od budućeg neizvjesnog događaja. Jedna od karakteristika takvih ugovora jeste da se ekonomska korist ugovornih strana ne može tačno predvidjeti u trenutku zaključenja ugovora.

    Za razliku od takozvanih komutativnih ugovora, gdje su koristi uravnotežene i poznate unaprijed, kod aleatornih ugovora takva predvidljivost ne postoji. Rizik, slučaj i neizvjesnost su njihova osnovna obilježja.

    Po čemu se aleatorni ugovori razlikuju od komutativnih ugovora?

    Najveća razlika između običnih (komutativnih) i aleatornih ugovora jeste u tome što se kod aleatornih ne zna da li će, kada i u kojoj mjeri neka strana imati korist. U nekim slučajevima jedna strana može dobiti značajno više nego što je uložila, dok druga može ostati bez koristi, iako je ispunila svoju obavezu.

    Ipak, zakon takve ugovore dopušta upravo zato što su obje strane svjesno prihvatile rizik i posljedice neizvjesnog događaja. Bitan uslov je da je neizvjesnost stvarna i pravno dopuštena, te da obje strane ulaze u ugovorni odnos sa razumijevanjem mogućeg ishoda.

    Najčešći primjeri iz prakse

    Jedan od najprepoznatljivijih aleatornih ugovora jeste ugovor o doživotnom izdržavanju. Ovaj ugovor podrazumijeva da jedna strana preuzima obavezu da doživotno izdržava drugu, a zauzvrat nasljeđuje njenu imovinu nakon smrti. Neizvjesnost se ogleda u trajanju života osobe koja prima izdržavanje. Moguće je da davalac izdržavanja pruža pomoć godinama, a moguće je i da imovina pređe u njegove ruke nakon kratkog vremena.

    Drugi značajan primjer je ugovor o osiguranju. Osiguranik plaća premiju, ne znajući hoće li ikada doći do situacije u kojoj će imati pravo na isplatu. Osiguravajuće društvo s druge strane preuzima rizik da će u nekom trenutku morati isplatiti daleko veći iznos od uplaćenih premija.

    Također, igre na sreću, opklade imaju obilježja aleatornosti, ali pravna dopuštenost ovih ugovora zavisi od brojnih faktora. Ako su utemeljeni na zakonu, javnom poretku i pravilima igara na sreću, mogu biti pravno važeći. U suprotnom, često se tretiraju kao ništavi.

    Pravni okvir

    Posebno je čest i značajan ugovor o doživotnom izdržavanju koji je nasljednopravni ugovor i ugovor osiguranju. Iako zakon ne koristi termin aleatorni kao takav, jasno priznaje ugovore čije izvršenje zavisi od slučajnih okolnosti.

    Ključno je da volje ugovornih strana budu ozbiljne, da je predmet ugovora dopušten i da postoji ravnoteža rizika u trenutku zaključenja.

    Da li su aleatorni ugovori uvijek pravno dopušteni?

    Ugovori ove vrste ponekad otvaraju prostor za sporne situacije, posebno ako jedna strana kasnije smatra da je bila u nepovoljnijem položaju. Međutim, sudska praksa je jasna, sama neizvjesnost koristi nije razlog za ništavost ugovora. Izuzetak su slučajevi kada je aleatorni karakter iskorišten za prevaru, prinudu ili ako je protivno moralu društva.

    Naprimjer, ako je neko znao da se druga strana nalazi u terminalnoj fazi bolesti, a ipak je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, postoji osnov za osporavanje. Isto važi i za ugovore o osiguranju ako je osiguranik u momentu zaključenja ugovora znao da je šteta već nastupila ili bila neminovna.

    Koje su prednosti i mane aleatornih ugovora za ugovorne strane?

    S jedne strane, aleatorni ugovori omogućavaju fleksibilnost i rješenja u situacijama kada nije moguće tačno predvidjeti buduće okolnosti. Oni su posebno korisni u socijalnim odnosima, u zaštiti od rizika i u regulisanju međusobnih očekivanja kada postoji dugoročna neizvjesnost.

    S druge strane, zahtijevaju visok stepen povjerenja i razumijevanja između ugovornih strana. Zbog same prirode neizvjesnosti, često dolazi do subjektivnog osjećaja nepravičnosti, posebno ako se ishod znatno razlikuje od očekivanog.

    Kakve pravne posljedice mogu nastati iz aleatornog ugovora?

    Prilikom sklapanja aleatornog ugovora, preporučuje se da obje strane imaju jasnu predstavu o mogućim ishodima. Detaljno definisani uslovi, medicinska dokumentacija kod ugovora o izdržavanju, realna procjena rizika kod osiguranja, i sveobuhvatna volja da se preuzme neizvjesnost, ključni su za pravnu sigurnost.

    Također, korisno je da se ugovor sačini u pisanoj formi i eventualno ovjeri kod nadležnog organa, kako bi se smanjile šanse za buduće sporove. U složenijim slučajevima, konsultacija sa pravnikom ili notarom može znatno olakšati kasniju zaštitu prava.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Može li punomoć biti data usmeno?

    Može li punomoć biti data usmeno?

    Punomoć je pravni institut u kojem jedna osoba ovlašćuje drugu da umjesto nje preuzme određene pravne radnje. Na papiru to izgleda jednostavno. Napišete ime i prezime opunomoćitelja, ime i prezime opunomoćenika, precizno navedena radnja kojom ga ovlašćuje i vlastoručni potpis. Ipak, praksa pokazuje da su ljudi skloni da u svemu traže skraćene varijante, tako da i umjesto sačinjavanja punomoći pismeno, radije ovlaštenja dogovaraju usmeno. Na taj način dolazi se na polje pravne neizvjesnosti i nesigurnosti. Kako usmena punomoć utiče na pravnu sigurnost, da li je prihvatljiva i poželjna, te može li punomoć biti data usmeno?

    Sadržaj članka:

    Zakonske odredbe o punomoći

    U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima u Bosni i Hercegovini, za pravne radnje kod kojih nije propisan pismeni oblik, usmena punomoć ima jednak učinak kao i pismena.

    To podrazumijeva da opunomoćitelj može ovlastiti drugu osobu za poduzimanje određene pravne radnje usmeno, bez potrebe da sačini i ovjeri dokument pred nadležnim organom.

    Kada se radi o jednostavnim, svakodnevnim radnjama, usmena punomoć je jednostavnija. Ne zahtijeva dodatne troškove, administrativne postupke, niti trošenje vremena koje pisanje punomoći, te pribavljanje potpisa i pečata iziskuju.

    Formalna ograničenja

    Ukoliko pravna radnja nadilazi okvir obične svakodnevne transakcije, recimo ako se radi o kupoprodaji nekretnina, registraciji preduzeća ili o sudskom zastupanju, punomoć mora biti data u pisanom obliku, uz ovjeru nadležnog organa.

    Institucije koje provode takve radnje ne prihvataju usmene punomoći jer ne ostaje pisani trag i ne ostavlja se pouzdan dokaz o stvarnoj volji opunomoćitelja.

    Rizici usmene punomoći

    Bez dokumenta potpisanog u pisanoj formi, usmenu punomoć i data ovlaštenja je jako teško dokazivati.

    U praksi to znači da, kada dođe do potrebe za dokazivanjem, opunomoćitelj i opunomoćenik moraju ponovo uspostaviti kontakt, eventualno sastaviti pisanu izjavu kako bi popravili propust, što oduzima vrijeme i novac, a vrlo često je i nemoguće.

    Također, veoma je izvjestan rizik da će doći do nemogućnosti obavljanja posla jer će se zahtijevati pismena punomoć.

    Primjer iz prakse

    U jednoj poslovnici banke obratio se muškarac sa zahtjevom da podigne novac sa računa svoje majke, koja zbog narušenog zdravlja nije bila u mogućnosti doći lično.

    Naveo je da ga je majka usmeno ovlastila putem telefona, da zna tačan iznos i da je hitno potreban novac za kupovinu lijekova. Službenica ga je, međutim, zaustavila već kod prvog pitanja i tražila punomoć ovjerenu kod nadležnog organa i tačne podatke o broju računa.

    Budući da nije imao nijedan dokument kojim bi dokazao ovlaštenje, niti podatke o računu, banka nije mogla izvršiti isplatu. Objašnjeno mu je da bankarski propisi i mjere zaštite ličnih podataka ne dopuštaju postupanje po usmenim instrukcijama, bez pisanog dokaza o punomoći.

    Tek nakon što je majka sačinila punomoć i ovjerila je kod općine, sin je narednog dana mogao podići sredstva.

    Ovaj primjer jasan je pokazatelj da dobra namjera i hitna potreba ne mogu zamijeniti formalne zahtjeve kada je riječ o raspolaganju novcem. Bez pisanog ovlaštenja i potpunih podataka, banke ne smiju izvršiti nikakvu transakciju, čak ni u situacijama kada su stranke u bliskom srodstvu.

    Izrada jednostavne pismene punomoći

    Priprema kratkog pisanog dokumenta ne iziskuje složene formulacije. Dovoljno je jasno navesti identitet opunomoćitelja i opunomoćenika, precizno opisati radnju koju je potrebno poduzeti, eventualno rok na koji se punomoć daje, upisati datum i vlastoručni potpis.

    Takav dokument zadovoljava formalne zahtjeve te pojačava pravnu sigurnost i prevenciju nesporazuma.

    Ukoliko vam je potrebna generalna ili specijalna punomoć, punomoć za prelazak djeteta preko granice, punomoć za prodaju automobila, te neka druga vrsta punomoći ili obrazac za neku drugu pravnu radnju, posjetite odjeljak naše stranice gdje možete pronaći besplatne pravne obrasce.

    Zašto uvijek treba težiti pismenoj punomoći

    Kada se suočimo s gužvom u pošti ili dugim redovima kod notara, primamljivo je posegnuti za usmenim rješenjem. Svaki izgubljeni minut dodatni je stres, ali prečica u vidu usmene punomoći može se pretvoriti u beskrajni krug dokazivanja i dodatnih formalnosti.

    U konačnici, papir nije samo formalnost. To je alat kojime čuvate vlastitu pravnu sigurnost i štitite se od nesporazuma. Također, u slučaju potrebe, dokazujete ono što ste dogovorili.

    Iako usmena punomoć može djelovati jednostavno, u pravnim stvarima sve se mora dokazivati, a pisana punomoć je najjednostavniji i najsigurniji način da to učinite.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Izjava o prijemu novca i izmirenju duga

    Izjava o prijemu novca i izmirenju duga

    U svakodnevnom poslovanju i privatnim odnosima, često dolazi do situacija kada jedna strana duguje novac drugoj. Kada dođe do izmirenja tog duga, veoma je važno imati pisani dokaz o tome. Upravo zato služi izjava o prijemu novca i izmirenju duga – jednostavan, ali pravno važan dokument koji potvrđuje da je dug u potpunosti isplaćen.

    Sadržaj članka:

    Šta je izjava o prijemu novca i izmirenju duga?

    Kada se novčani dug isplati, priča o tom odnosu se ne završava uvijek samo rukovanjem. U mnogim slučajevima, potrebno je ostaviti pisani trag koji potvrđuje da je dug zaista vraćen i da obje strane više nemaju međusobna potraživanja. Upravo tome služi izjava o prijemu novca i izmirenju duga.

    Radi se o jednostavnom, ali važnom dokumentu koji obično sastavlja dužnik– osoba koja je dugovala novac. U toj izjavi navodi se da je predat određeni iznos novca od dužnika povjeriocu, te da time smatra dug u cijelosti izmirenim.

    Iako je ovaj dokument često vrlo kratak, njegova svrha je višestruka. Osim što formalno potvrđuje isplatu, on štiti i jednu i drugu stranu. Povjerilac se izjašnjava da više nema potraživanja, dok dužnik dobija dokaz da je ispunio svoju obavezu. U slučaju bilo kakve pravne neizvjesnosti, ovaj dokument može biti ključni dokaz u korist dužnika.

    U praksi, ovakva izjava se često sastavlja prilikom vraćanja pozajmica, izmirenja duga po osnovu ugovora, pa čak i u neformalnim odnosima kada su strane željele izbjeći komplikovane procedure. Može se ovjeriti kod notara, ali to nije nužno – dovoljno je da bude vlastoručno potpisana i jasno napisana, s preciznim podacima o iznosu, datumu prijema i činjenici da se dug smatra u potpunosti izmirenim.

    Međutim, ipak savjetujemo da takva izjava bude sačinjena od strane notara, budući da to ima implikacije na izvršni postupak.

    U vremenu kada je sve češće važno imati pisani trag, izjava o prijemu novca i izmirenju duga postaje jednostavan način da se zatvori jedan pravni odnos – jasno, korektno i dokazivo.

    Kada se koristi ovaj dokument?

    U praksi, ovaj dokument se koristi svaki put kada postoji potreba da se potvrdi da je dug u cijelosti isplaćen. Najčešće se javlja nakon vraćene pozajmice ili kada se otplati dug po osnovu ugovora, bilo usmenog ili pismenog. Također, čest je i u prometu nepokretnosti, posebno u trenutku kada kupac isplati puni dogovoreni iznos, a prodavac želi potvrditi da više nema finansijskih potraživanja.

    Koristi se i u situacijama kada je dug regulisan posebnim sporazumom, pa dužnik nakon izvršene uplate želi imati jasan dokaz da je obaveza izmirena.

    Bez obzira na osnov duga, izjava ima istu svrhu – da na jasan i nepobitan način potvrdi da su sve novčane obaveze izvršene, te da između strana više ne postoje finansijska potraživanja.

    U mnogim slučajevima, posebno kada su odnosi bili usmeni ili neformalni, ova izjava ostaje jedini pisani trag da je novac zaista isplaćen. Zbog toga je postala uobičajena praksa, kako u privatnim, tako i u poslovnim odnosima.

    Kako napisati izjavu o prijemu novca?

    Ova vrsta izjave piše se jednostavno, ali mora biti precizna. Važno je da sadrži sve ključne informacije kako bi bila pravno valjana i jasna obema stranama. Na početku se navode osnovni podaci o osobama koje su učesnici u ovom odnosu – onome ko daje izjavu (povjeriocu) i osobi koja je izvršila isplatu (dužniku). Uobičajeno se upisuju ime, prezime, JMBG i adresa.

    Zatim slijedi podatak o iznosu koji je isplaćen. Taj iznos se unosi i brojkama i slovima, kako ne bi bilo nesporazuma ili naknadnih tumačenja. Nakon toga se precizira tačan datum kada je isplata izvršena, jer upravo taj datum može biti važan u slučaju da dođe do bilo kakvog spora ili potrebe za dokazivanjem hronologije događaja.

    Ključni dio izjave jeste ona rečenica kojom povjerilac potvrđuje da je dug u cijelosti izmiren i da po osnovu te obaveze više nema nikakvih potraživanja prema dužniku. Time se jasno stavlja tačka na obavezu koja je postojala.

    Na kraju, izjava mora biti potpisana od strane povjerioca. Bez vlastoručnog potpisa, dokument ne bi imao dokaznu snagu, jer se ne bi mogla potvrditi autentičnost izjave.

    U suštini, forma je jednostavna, ali suština izjave nosi veliku težinu – ona je često jedini dokaz da je određeni dug zaista zatvoren.

    Da li izjava mora biti ovjerena kod notara?

    Ovjera izjave o prijemu novca i izmirenju duga nije zakonski obavezna, što znači da će i obična, vlastoručno potpisana izjava imati pravnu vrijednost. Ipak, u praksi se često preporučuje da se izjava ovjeri kod notara, jer se time značajno povećava njena pravna sigurnost i dokazna snaga.

    Kada se izjava notarski obradi u formi notarski potvrđene (solemnizovane) isprave, ona dobija status izvršne isprave. To ima važnu pravnu posljedicu jer je takav dokument dovoljan kao osnov za izvršenje.

    Drugim riječima, umjesto da se dužnik mora dodatno suditi kako bi dokazao da je dug već platio, notarska isprava omogućava da se stvari rješavaju brzo, formalno i efikasno. U tom smislu, ovjera nije nužna, ali često predstavlja najsigurniji način da se izbjegnu bilo kakve buduće pravne komplikacije.

    Primjer izjave o prijemu novca i izmirenju duga (besplatan download)

    Za vaše potrebe pripremili smo besplatan obrazac izjave koji možete preuzeti, popuniti i koristiti.

    Ovaj dokument vam omogućava da formalno i jasno potvrdite izmirenje duga, štiteći vaše pravne interese. Osigurajte pravnu sigurnost u finansijskim transakcijama i izbjegnite moguće buduće sporove. Kliknite za preuzimanje.

    Ključne napomene i savjeti

    Kada sastavljate izjavu o prijemu novca i izmirenju duga, imajte na umu nekoliko važnih stvari:

    Prvo, izjava treba da se sačini u dva primjerka – jedan za povjerioca, a drugi za dužnika. Ovaj korak je ključan jer oba učesnika u transakciji trebaju imati svoj primjerak kao dokaz o izmirenju duga.

    Ako je iznos koji je isplaćen veći, dodatnu sigurnost možete postići prisustvom svjedoka prilikom potpisivanja izjave. Svjedoci mogu pomoći u slučaju da dođe do bilo kakvih nesuglasica ili sporova, jer će imati potvrdu o tome šta je dogovoreno između stranaka.

    Također, ukoliko postoji prethodni ugovor o dugu, izjava treba da sadrži referencu na taj dokument. Ovaj detalj osigurava da se svi uvjeti iz prethodnog dogovora poštuju i jasno povezuje izjavu s već postojećim pravnim odnosom.

    Zakonska osnova u BiH

    Izjava o prijemu novca i izmirenju duga se oslanja na osnovne odredbe Zakona o obligacionim odnosima, član 295., koji reguliše sljedeće:

    1. Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim, zakonom određenim, slučajevima.
    2. Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je vjerodostojna isprava

    Šta je vjerodostojna isprava

    Izvršni postupak je postupak koji omogućava provođenje sudskih presuda i drugih pravnih akata koji se odnose na ostvarivanje prava strana u postupku. U suštini, izvršni postupak je način na koji se obezbeđuje da osoba koja je dužna da učini nešto ili plati dug zaista ispuni svoje obaveze prema presudi suda ili odlukama drugih nadležnih organa, inače ne bi imalo smisla ni pokretati postupke. Kao jedan od značajnih pojmova izvršnog postupka javlja se vjerodostojna isprava. Šta je vjerodostojna isprava i koje su njene pravne posljedice?

    Sadržaj članka:

    Definicija vjerodostojne isprave

    Vjerodostojna isprava igra ključnu ulogu u izvršnom postupku, posebno kada vjerovnik želi brzo i efikasno naplatiti svoje potraživanje. Prema Zakonu o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja može se odrediti i na osnovu vjerodostojne isprave.

    Vjerodostojna isprava je dokument koji sadrži jasno utvrđene obaveze između dvije strane – tražioca izvršenja i izvršenika. Ona je podobna za izvršenje ako sadrži sve ključne elemente: podatke o vjerovniku i dužniku, kao i tačno definisan predmet, vrstu, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

    Prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, vjerodostojne isprave uključuju:

    • Mjenicu i ček s protestom i povratnim računom (ako su potrebni za zasnivanje potraživanja);
    • Račune ili izvode iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga kao što su isporuka vode, toplotne energije i odvoz smeća.

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    U praksi, vjerodostojne isprave daju vjerovniku mogućnost da pokrene izvršni postupak bez potrebe za dugotrajnim sudskim procesom dokazivanja duga, što značajno ubrzava naplatu potraživanja.

    Kada vjerovnik podnese prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, sud prvenstveno provjerava da li dokument ispunjava zakonske uslove – da li su jasno naznačeni tražilac izvršenja, izvršenik, predmet i obim obaveze, te rok njenog ispunjenja.

    Ako je isprava podobna za izvršenje, sud donosi rješenje o izvršenju, omogućavajući vjerovniku da naplati dug putem sredstava prinudnog izvršenja, kao što su pljenidba novčanih sredstava ili zapljena imovine dužnika.

    Na taj način, postupak naplate postaje efikasniji, smanjuju se sudski troškovi, a vjerovnik brže dolazi do svog potraživanja.

    Prednosti vjerodostojnih isprava

    Korištenje vjerodostojnih isprava u izvršnim postupcima donosi brojne prednosti. Prije svega, ubrzava naplatu potraživanja jer vjerovnik ne mora prolaziti kroz dug sudski proces kako bi dokazao postojanje duga.

    Time se smanjuju i troškovi postupka, budući da se izbjegavaju dugotrajne parnice. Osim toga, ovakav način naplate daje veću sigurnost u poslovanju, što je posebno važno za komunalna preduzeća i druge subjekte koji redovno izdaju račune, a uz to imaju i veliki broj korisnika.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.