Tag: pravosudni ispit fbih

  • Cijene advokatskih usluga

    Cijene advokatskih usluga

    Cijene advokatskih usluga u FBiH propisane su Advokatskom tarifom FBiH, odnosno Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata. Tarifa je donesena na osnovu člana 31. Zakona o advokaturi Federacije BiH i člana 41. Statuta Advokatske komore FBiH na Skupštini Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine održanoj, a na osnovu odobrenja Ministarstva Pravde FBiH.

    U ovom članku obrađujemo cijene advokatskih usluga u parničnom postupku.

    Sadržaj:

    Ko je advokat

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Spisak advokata

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Cijena advokatskih usluga

    Pravo je složena disciplina koja obuhvata mnoge aspekte ljudskih aktivnosti i odnosa. Kada se suočimo s pravnim pitanjima ili problemima, često se oslanjamo na stručnjake u pravnom području, obično advokate, kako bismo dobili pomoć u razumijevanju zakona i pravnu podršku.

    Međutim, cijena advokatskih usluga često izaziva kontroverze u smislu visine tarife za određene usluge i zabrinutost kod mnogih ljudi da li će biti u mogućnosti finansirati troškove advokatskog zastupanja.

    Ko vas može zastupati pred sudom

    U ovom članku ćemo istražiti kako se cijene advokatske usluge određuju i šta bi klijenti trebali imati na umu prilikom odabira i vrednovanja pravnog rada.

    Ugovor između advokata i klijenta

    Ukoliko pismenim ugovorom između advokata i njegovog klijenta nije ugovoreno drugačije, advokatu pripada nagrada za izvršeni rad po odredbama ove Tarife.

    To u praksi znači da advokat svoju nagradu obračunava u skladu sa Advokatskom tarifom u slučaju kada „pismenim ugovorom“ sa svojim klijentom nije dogovorio da će obračunati drugačije. To obično bude više od onoga što je propisano Tarifom za određenu vrstu postupanja.

    Kada pregovarate o advokatskoj tarifi putem ugovora s advokatom, važno je slijediti određene korake kako biste osigurali pravedan dogovor. Evo nekoliko smjernica o tome kako postupiti:

    Razmislite o svojim potrebama i budžetu: Definirajte svoje specifične potrebe i očekivanja od advokata. Razmislite o vrsti usluga koje tražite i svojim finansijskim mogućnostima.

    Istražite tržište: Informišite se o prosječnim cijenama advokatskih usluga u vašem području. To će vam pomoći da bolje razumijete šta je razumno i prihvatljivo prilikom pregovaranja o tarifi s advokatom.

    Komunicirajte otvoreno: Razgovarajte s advokatom o vašim očekivanjima i finansijskim mogućnostima. Budite otvoreni u vezi s tim koliko ste spremni platiti za usluge i koje uslove smatrate prihvatljivima.

    Jasno definišite tarifu i obim usluga: Ugovor treba jasno definisati tarifu koju ćete plaćati advokatu. Osim toga, treba detaljno opisati obim usluga koje će biti obuhvaćene tom tarifom. To će osigurati da i vi i advokat imate jasan uvid u što je obuhvaćeno ugovorom.

    Razmotrite moguće varijacije: Pregovarajte o mogućim opcijama plaćanja, kao što su tarifa po satu, fiksni iznos ili kombinacija oba. Također, možete razmotriti mogućnost postavljanja ograničenja u pogledu ukupnog iznosa koji ćete platiti.

    Potpišite pisani ugovor: Kada postignete dogovor o tarifi i uslovima, važno je da sve to bude dokumentovano u pisanoj formi. Potpišite ugovor kako biste osigurali jasnoću i zaštitu interesa obje strane.

    Osnovica za obračunavanje u parničnom postupku

    Kao osnovica za određivanje nagrade u parničnom postupku primjenjuje se sljedeća tabela, u zavisnosti od vrijednosti spora:

    Vrijednost spora       Pripadajući bodovi

    1,00 –         5.000,00  KM       80  bodova

    5.001,00 –       10.000,00  “         120  “

    10.001,00  –     30.000,00  “       240  ”

    30.001,00  –      50.000,00  “         360  ”

    50.001,00  –      75.000,00  “         480  ”

    75.001,00  –     100.000,00  “       600  ”

    100.001,00  –   1,000.000,00  “      600 + 4 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 100.000,00 KM

    1,000.001,00 –  5,000.000,00  “     4.400 + 2 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 1,000.000,00 KM

    preko 5,000.000,00 KM               12.400 + 1 bod za svakih započetih 1.000,00 KM preko 5,000.000,00 KM

    Vrijednost boda

    Vrijednost boda iznosi 3 KM.

    Upravni odbor Advokatske komore F BiH utvrđuje vrijednost boda uz naknadno odobrenje Federalnog ministarstva pravde.

    Novoutvrđena vrijednost boda stupa na snagu narednog dana nakon objave u “Službenim novinama Federacije BiH”

    Osnovica za obračunavanje preračunata u novcu

       Vrijednost spora                         CIJENA nagrade
    1,00  –             5.000,00   KM      ”             240   KM
    5.001,00  –          10.000,00      “                    360   KM        
    10.001,00  –         30.000,00     “                    720   KM        
    30.001,00  –         50.000,00      “                   1.080 KM        
    50.001,00  –         75.000,00      “                   1.440 KM        
    75.001,00  –        100.000,00     “                  1.800 KM        
    100.001,00  –       1,000.000,00   “                 1.800 KM + 12 KM za svakih započetih 1.000,00 KM
    preko 100.000,00 KM
    1,000.001,00 –      5,000.000,00   “              13.200 KM + 6 KM za svakih započetih 1.000,00 KM

    Obračunavanje pojedinih radnji u postupku

    Prilikom obračunavanja pojedinih radnji u postupku, advokatu pripada:

    100% nagrade

    100%  nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. sastav tužbe (nagrada za sastav tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje) ili sastav odgovora na tužbu (nagrada za sastav odgovora na tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njegovo sačinjavanje, kao i za otklanjanje posljedica njegovog nepodnošenja u predviđenom roku, te eventualnog postavljanja protivtužbenog zahtjeva);
    2. zastupanje tužitelja ili tuženog na pripremnom ročištu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na pripremnom ročištu). U slučaju ponovljenog postupka, nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno pripremno ročište;
    3. zastupanje tužitelja ili tuženog na ročištu za glavnu raspravu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu) U slučaju ponovljenog postupka nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno ročište za glavnu raspravu.
    4. sastav žalbe ili odgovora na žalbu na prvostepeno rješenje o mjerama osiguranja
    5. sastav tužbe ili odgovora na tužbu u arbitražnom postupku
    6.  zastupanje na ročištu u arbitražnom postupku.

    125% nagrade

    125% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. sastav žalbe na presudu, uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
    2. sastav odgovora na žalbu na presudu uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude, žalbe i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
    3. zastupanje tužitelja ili tuženog na raspravi pred drugostepenim sudom (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje);

    150% nagrade

    150% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. sastav vanrednih pravnih lijekova (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njihovo sačinjavanje);
    2. sastav tužbe kojom se pobija odluka u arbitražnom postupku.

    75% nagrade

    75%  nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. zastupanje stranke prilikom uviđaja
    2. sastav prijedloga za osiguranje
    3. sastav odgovora na prijedlog za osiguranje
    4. zastupanje stranke na ročištu za osiguranje

    50% nagrade

    50%  nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. naknada za svaki sljedeći dan nastavljene glavne rasprave (bez obzira da li se glavna rasprava nije mogla okončati zbog nedostatka vremena ili zbog toga što se neki od dokaza nije mogao izvesti);
    2. za sastav obrazloženih podnesaka
    3. zastupanje stranke na račištu za zamolbeno izvođenje dokaza (pored ove nagrade, stranci i njenom punomoćniku pripadaju i putni troškovi do suda pred kojim se dokazi zamolbeno izvode);
    4. sastav žalbe protiv rješenja (osim žalbe na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda);
    5. sastav podnesaka u postupku osiguranja kojima se traži izmjena mjere osiguranja, obustavljanje mjere osiguranja ili prodaje stvari na koje se odnosi mjera osiguranja;
    6. sastav prijedloga za osiguranje dokaza, za donošenje dopunske presude i prijedloga za ispravku presude.

    25% nagrade

    25% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:

    1. naknada za izgubljeno vrijeme u slučaju da se pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu odlaže na samom ročištu na prijedlog jedne od stranaka.

    Advokatska tarifa u postupcima gdje se ne može utvrditi vrijednost spora

    1. U postupcima gdje se po odredbama Zakona o parničnom postupku ne može utvrditi vrijednost spora,  smatraće se radi utvrđivanja vrijednosti spora i primjenu ove Tarife da je vrijednost  spora:

    – u predmetima radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka  10.000,00 KM;

    – u predmetima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, o čuvanju i odgoju djece   10.000,00 KM;

    – u sporovima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima  5.000,00 KM;

    Zastupanje pred međunarodnom arbitražom

    Za zastupanje pred međunarodnom arbitražom, advokatu pripada naknada predviđena u članu 12. i u tačkama 1. – 5 ovog člana uvećana za 100%.

    Kompletnu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata nađite na ovom LINK-u.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Uspješna godina za Pravni blog

    Uspješna godina za Pravni blog

    Pravni blog je u 2022. godini doživio veliki uspjeh, a to je u velikoj mjeri zahvaljujući vašem entuzijazmu i podršci. Ovo je bila uspješna godina za Pravni blog, a bez vaših komentara, pitanja i povratnih informacija, ovaj blog ne bi bio ono što jeste danas.

    Sadržaj članka:

    Najčitaniji članci u 2022. godini

    Zahvaljujemo vam što ste nam pružili priliku da dijelimo svoja znanja i iskustva sa vama, te što ste nas pratili na ovom putovanju. Bilo nam je veliko zadovoljstvo odgovarati na vaša pitanja i pomagati vam da bolje razumijete složenost našeg pravnog sistema.

    Tokom prošle godine smo objavili mnoge korisne članke o različitim pravnim temama, a izdvojili bismo neke od najčitanijih: “Šta je regres i ko ima pravo na regres“, “Razlika između radnog staža i radnog iskustva“, “Kako položiti Pravosudni ispit“, “Mora li poslodavac uručiti platnu listu”, “Šta su konkludentne raadnje“, “Kome pripada imovina stečena u braku“, “Problem dana Republike Srpske” i “Spisak advokata“.

    U budućnosti se nadamo da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor informacija i savjeta, te ćemo nastaviti raditi na poboljšanju sadržaja i pružanju kvalitetne podrške našim čitateljima.

    Zašto su naši članci bili čitani

    Zadovoljstvo nam je što možemo reći da su naši članci u prošloj godini bili izuzetno čitani i da su mnogim ljudima pomogli da bolje razumiju različite pravne teme.

    Postoji nekoliko razloga zašto su naši članci bili tako uspješni. Prvo, trudimo se da budemo što precizniji i jasniji u objašnjavanju pravnih pojmova i procedura. Stalno radimo na tome da naši članci budu lako razumljivi za široku publiku, bez obzira na njihovo pravno znanje ili iskustvo.

    Drugo, stalno pratimo aktualne pravne teme i objašnjavamo ih na način koji je koristan i relevantan za naše čitatelje. Naš cilj je da budemo pouzdani izvor informacija o pravnim pitanjima koja su važna za vas i vašu svakodnevicu.

    Treće, mnogi od naših članaka sadrže korisne savjete i preporuke za rješavanje pravnih problema. Trudimo se da pružimo konkretne informacije i alate koji vam mogu pomoći da se bolje snađete u pravnom svijetu.

    Ukratko, naši članci su čitani zato što se trudimo da budemo kvalitetan izvor informacija i savjeta, te da pružimo pravnu podršku našim čitateljima. Nadamo se da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor znanja i da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Ostanite sa nama i u 2023. godini

    Ukoliko ste zadovoljni sadržajem koji smo vam pružili i ako želite da i dalje budete informirani o pravnim temama, molimo vas da nam se pridružite i pratite naš rad i ubuduće. Budite uz nas i pratite nas na našem blogu kako biste uvijek bili informisani o aktualnim pravnim pitanjima i trendovima.

    Također, ako poznajete nekoga ko bi mogao biti zainteresiran za pravne teme, pozivamo vas da im preporučite naš blog. Budimo zajedno u razumijevanju i rješavanju pravnih pitanja i izazova.

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Uspješna godina za Pravni blog je iza nas, nadamo se da će svaka naredna biti još uspješnija! Još jednom, hvala vam na vašoj podršci i vjerujemo da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Pravni blog – Vaš prijatelj u pravnom prometu!

  • Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit

    Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit

    Brzina učenja je zaista individualna i varira od osobe do osobe. Neki ljudi mogu savladati gradivo brže od drugih, dok su drugi sposobni bolje razumjeti i zapamtiti gradivo ako su strpljiviji i pažljiviji u učenju. Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit?

    Sadržaj članka:

    Koliko učenja je potrebno da se položi pravosudni ispit

    Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit nije jednostavno pitanje i zavisi o vašim početnim znanjima i vještinama. Međutim, u pravilu je potrebno mnogo učenja i vježbanja da bi se uspješno položio Pravosudni ispit.

    U pisanju članka u kojem smo vam prenijeli iskustva u polaganju Pravosudnog ispita i koji vam obavezno preporučujemo da pročitate, napisali smo da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze.

    Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.

    Vrijeme potrebno za spremanje Pravosudnog ispita

    Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.

    Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.

    Da bi ste se dobro pripremili za Pravosudni ispit, trebali bi redovno učiti i vježbati gradivo koje će biti na ispitu. To može uključivati čitanje knjiga i udžbenika i skripti, rješavanje zadataka i vježbi, kao i slušanje predavanja i ispita na kojima kolege polažu Ispit.

    Preporučljivo je da počnete učiti što ranije, kako bi ste imali dovoljno vremena da se detaljno pozabavite svim dijelovima gradiva. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena da bi se savladalo sve što je potrebno za polaganje ispita prije nego što počnete ići na ispite drugih kolega kako biste dobili sliku o tome kako ispit izgleda, te kako sam proces polaganja funkcioniše.

    Ukoliko se odlučite za stručnu pomoć, razmislite o tome da se priključite grupi za učenje ili da se prijavite na seminar za polaganje Pravosudnog ispita. To vam može pomoći da se bolje pripremite i da efikasnije učite.

    Motivacija za učenje Pravosudnog ispita može biti izazovna, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti da biste se motivirali.

    Kako da se motivišem za učenje Pravosudnog ispita

    1. Definišite svoj cilj: Razmislite zašto želite položiti Pravosudni ispit i kakve su vam dugoročne želje. To vam može pomoći da se fokusirate i da imate jasnu sliku onoga što želite postići.
    2. Podijelite cilj s nekim: Razgovarajte sa svojim prijateljima, porodicom ili mentorem o svom cilju i podijelite s njima svoje planove. To vam može pomoći da se osjećate odgovornim i da dobijete podršku onih oko sebe.
    3. Pronađite inspiraciju: Potražite primjere ljudi koji su uspješno položili Pravosudni ispit i čitajte njihove priče o tome kako su se motivirali i šta su učinili da bi uspjeli.
    4. Napravite plan: Napravite detaljan plan učenja i pridržavajte se ga. To vam može pomoći da se fokusirate i da se osjećate uspješnim što svaki dan postižete svoje ciljeve.
    5. Premještajte se: Ako vam se učenje čini dosadnim ili teškim, promijenite okruženje ili radite nešto drugačije da bi ste se osvježili. To može biti šetnja ili rad na otvorenom, ili čak samo promjena prostorije u kojoj radite.
    6. Prihvatite da će biti teško: Učenje za Pravosudni ispit će biti izazovan proces, ali to ne znači da nećete uspjeti. Prihvatite da će biti teško i da ćete se morati truditi, ali budite spremni da se suočite s izazovima i da ih prevaziđete.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Neprofesionalnost advokata

    Neprofesionalnost advokata

    U svakom društvu i pravnom poretku koji se zasnivaju na vladavini zakona advokatska profesija ima posebnu ulogu. Posebna uloga podrazumjeva čast i ugled, ali i mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Advokati su dužni služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Da bi sistem funkcionisao, građani moraju da znaju da neprofesionalnost advokata ne smije da prođe nekažnjeno, niti da njihov status u društvu treba da im garantuje moć da donose odluke u suprotnosti sa onim što nalažu propisi i Kodeks advokatske etike.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Vjernost advokata stranci

    Vjernost stranci je osnovna i najvažnija dužnost advokata. Ona je važnija od interesa od njegovih ličnih interesa, odnosa sa ostalim kolegama adovokatima, političkim faktorima ili drugim obzirima, osim interesa stranke.

    U svakom pojedinačnom slučaju, advokat, osoba u koju klijent, pretpostavlja se, ima bezgranično povjerenje i u koga se uzda, dužan je posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno  pružiti očekivanu pravnu pomoć.

    To što određeni advokat ima previše posla, aktivnih slučajeva, ne smije da dovede u pitanje njegovu sposobnost da savjesno i blagovremeno poduzima pravnpomoć stranci. O poslovima koje je ranije preuzeo, kao i u drugim profesijama, adovak mora razmišljati ranije.

    Ako nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju kako je to propisano i kako se od njega odlučuje, advokat mora naćin način da stranku uputi na drugog advokata, bez obzira koliko se svaki od advokata borio za što veći broj klijenata.

    Nelojalnost advokata

    Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se časti i ugledu advokature, a naročito:

    • pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
    • saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
    • obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
    • omalovažavanje drugih advokata,
    • pozivanje na dobre veze i poznanstva,
    • ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih advokatskom tarifom,
    • isticanje advokatske table napadnog oblika i sadržaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
    • upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
    • napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
    • napadno isticanje eventualne specijalizacije,
    • javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.

    Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

    Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.

    Prihvatanje i raskid angažmana

    Advokat ne mora prihvatiti svaki slučaj i niko na njega ne smije uticati, te samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pružanje pravne pomoći, ili odbranu. Pružanje tražene pomoći advokat može odbiti samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim opštim aktima Advokatske komore FBIH.

    Odluka o zasnivanju ne smije se zasnivati na bilo kojem diskriminatorskom kriteriju poput spola, nacionalne pripadnosti ili političkog uvjerenja.

    Advokat koji lično poznaje protivnu stranku može odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.

    Odnos prema suprotnoj strani

    Advokat mora imati obzira i prema protivnoj stranci uvažavajući njena ljudska i druga prava, te stvarati atmosferu u kojoj će se spor riješiti na najbezbolniji način po sve strane u postupku.

    Advokatska tajna

    Čuvanje advokatske tajne je jedno od najznačajnijih načela advokature. Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.

    Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Tajna su i svi spisi, tonski, računarski, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

    Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.

    Sankcionisanje kršenja Kodeksa advokatske etike

    Kodeks advokatske etike i pravila koja se njime propisuju moraju da budu dio svijesti i uvjerenja svakoga advokata i strogo ih se mora pridržavati. Međuim, postoje slučajevi gdje to nije tako.

    Radi osiguranja što potpunijeg poštivanja Kodeksom utvrđenih pravila profesionalnog ponašanja, obezbijedit će se sankcionisanje svih  onih čije ponašanje bude suprotno ovim pravilima.

    Nadležni disciplinski organ advokatske komore odlučit će o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u pojedinim slučajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske dužnosti i o tome će zauzeti svoj stav.

    Ukoliko smatrate da neki slučaj predstavlja povredu Kodeksa, ovo je Kontakt Advokatske/Odvjetničke komore FBiH gdje možete da saznate više o svojim pravima.

    Na koga se odnosi Kodeks advokatske etike

    Kodeks se odnosi na advokate, advokatske pripravnike upisane u imenik advokatskih pripravnika u FBiH, stručne saradnike i advokate iz drugih država, kada u skladu sa Zakonom postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dužnost advokata

    Svaki advokat je dužan da se kreće u granicama Zakona, a u skladu sa ustavnim načelima, moralom društva i načelima i principima sadržanim u opštim aktima Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

    Dužan je da se dosljedno bori za vladavinu prava, zaštitu sloboda i interesa  građana koje brani i zastupa, nikada se ne smije staviti u zavisnost sa bilo čijim drugim ili svojim vlastitim intersom.

    Odnos advokata prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema drugim advokatima, sudovima, tužilaštvima te drugim državnim organima sa javnim ovlašćenjima određen je isključivo njegovim položajem zastupnika i zaštitnika prava i intersa građana i pravnih lica.

    Pri obavljanju advokatske djelatnosti, advokat se treba ponašati tako da stekne i učvrsti povjerenje svoje stranke a istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa štiteći prava i interese stranke.

    U svim svojim  postupcima, podnescima, govorima i drugim službenim radnjama, advokat je dužan voditi računa o zahtijevima profesionalne i opšte kulture.

    Advokat je dužan savjesno ispunjavati sve dužnosti koje proizilaze iz advokatskog poziva i pri tome čuvati ugled i dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako i u privatnom životu.

    Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.

    Advokat je dužan pri zastupanju stranaka sačuvati svoju nezavisnost, a interese stranke smije štiti samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog poziva i s dobrim običajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savješću.

    Advokat se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj nezavisnosti, dobrom glasu, i ugledu advokature.

    Nedopušteno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata da na bilo koji način sarađuje sa nadripisarima.

    Dužnost je advokata da svako lice za koje sazna da se bavi nadripisarstvom, prijavi nadležnom državnom organu.

    Advokat ne smije isticati svoju raniju službu, položaj ili dužnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji način uvjeravati stranku da joj zbog toga može uspješnije pružiti zaštitu prava i interesa  koji su joj povrijeđeni

    Svoj krug djelovanja, advokat može proširivati samo sredstvima koja su u skladu sa čašću i ugledom advokata.

    Kada se smatra da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata?

    Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:

    • daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
    • omalovažava druge advokate,
    • podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
    • stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
    • na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.

    Napomena

    Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.

    Ovaj članak je napisan i velikim dijelom sadrži izvode iz Kodeksa advokatske etike, ali ni u kom slučaju nije potpun tekst Kodeksa. Za potpuno razumjevanje, poreporučujemo da pročitate originalni dokument.

    Tekst ovoga članka ne obuhvata sve odredbe Kodeksa, međutim, željeli smo upoznati naše čitaoce sa pravom da prijave neprofesionalnost advokata, neprimjereno ponašanje adovakata i svojih zastupnika.

  • Spisak advokata Bihać

    Spisak advokata Bihać

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Bihać

    Ađemović MirsadaEšrefa Kovačevića bbmob: 061 970-255, emcoon1@gmail.comBihać
    Alagić ElvedinMehmeda Džanića lamela CB 2/3mob: 062 209-311, advokat.ealagic@hotmail.comBihać
    Alijagić SafetaHarmanska 1tel: 037 221-126, mob: 061 797-453, advokat.alijagic@hotmail.comBihać
    Bajramović AlagaMaka Dizdara 3tel: 037 227-175, mob: 061 149-328, bajramovic@yahoo.deBihać
    Cerić AlmaBosanska 13tel/fax: 037 961- 892, mob: 061 197-534, advokat.aceric@gmail.comBihać
    Cerić EminaGazi Husrev-begova 3mob: 061 142-662, eminaceric99@gmail.comBihać
    Čavkić Adnan5. Korpusamob: 061 418-034, advokat.cavkic@gmail.comBihać
    Čirić SuzanaNurije Pozderca 1mob: 061 776-385, advokat_ciric@yahoo.comBihać
    Džaferbegović DajanaBedem 20tel: 037 222-158, mob: 061 149-778, dajana.dzaferbegovic@bih.net.baBihać
    Felić EdinGazi Husrev-begova 9mob: 061 776-380, advokat.edinfelic@gmail.comBihać
    Filipović SaudMiroslava Krleže 2tel: 037 221-331, mob: 062 438-999, advokat.saudfilipovic@gmail.comBihać
    Hadžić OsmanHarmanska br. 36tel: 037 222-217, mob: 061 158-690, zak.hadzic.terzic@gmail.comBihać
    Halapić DinoBedem 2/2tel: 037 350-660, mob: 061 921-905, dino.halapic@gmail.comBihać
    Hodžić SalihBosanska 13tel: 037 220-858 mob: 061 144-247, salih.hodzic@bih.net.baBihać
    Hodžić HanaBosanska 13mob: 061 748-492, hana-hodzic@hotmail.comBihać
    Huzejrović HuseinBedem bbmob: 061 165-806, advokathuzejrovic@hotmail.comBihać
    Imširević EmiraGazi Husrev-begova 2tel: 037 222-575Bihać
    Imširević EmirGazi Husrev-begova 2tel: 037 222-575, mob: 061 581-728, emir_imsirevic@hotmail.comBihać
    Isaković IbrahimKralja Tvrtka 3mob: 061 142-679, advokat.isakovic@bih.net.baBihać
    Javaragić SeadBedem 22tel: 037 222-100, mob: 062 105-700, adv.seadjavaragic@bih.net.baBihać
    Junuzović JasminaBosanska 13mob: 062 550-706, advokat.junuzovic@gmail.comBihać
    Jakupović EdinBosanska 16mob: 061 354-502, advokatjakupovic@gmail.comBihać
    Jodanović DžemalHarmanska 12amob: 062 980-985, advokatjodanovic@gmail.comBihać
    Kadić MirsadBosanska 19/1tel: 037 226-434, mob: 061 790-026, kadic.mirsad@hotmail.comBihać
    Kadić NisvetaBosanska 19/1tel: 037 226-434, mob: 061 809-878, kadic.mirsad@hotmail.comBihać
    Kasić MirzetBosanska 11/1tel: 222-191, mob: 063 697-597, info@advokatmirzetkasic.comBihać
    Koruga Gorana5. Korpusa bbtel: 037 222-667, mob: 061 797-472, gorana.koruga@gmail.comBihać
    Kurbegović AmirBedem bbtel: 037 221-242, mob: 061 476-474, amirkurbegovic@live.comBihać
    Kajtazović LejlaBosanske državnosti bbmob: 061 625-420, advokat.lejlakajtazovic@gmail.comBihać
    Matić MarkoHarmanski sokak 8tel: 037 222-670, mob: 105-225, marko-kan.matic@hotmail.comBihać
    Mešić MirsadKralja Tvrtka bbtel: 037 224-117, 037 228-450, mob: 061 149-338, advokat-mesic@net.hrBihać
    Midžić IlijazKralja Tvrtka 4tel: 037 221-027, mob: 061 165-462, ilijasm@bih.net.baBihać
    Midžić InesTrg Maršala Tita 18mob: 061 787-247, advokat.ines@gmail.comBihać
    Mujagić FeridBosanska 10tel: 037 221-450, mob: 061 158-575, mujagic.ferid@gmail.com, mujagicferid@yahoo.comBihać
    Mešić AlenBosanska 13mob 061 174-814, alen.mesic91@gmail.comBihać
    Mesić JasminHarmanska br. 5mob: 061 145-963, advokat.jasminmesic@gmail.comBihać
    Pušac VojislavKralja Tvrtka bbtel: 037 222-242, mob: 061 197-614, advokat.vojislav@bih.net.baBihać
    Raković NeiraRadoslava Lopašića 46mob: 062 481-119, advokatrakovic@gmail.comBihać
    Selmanović AjdinBihaćkih branilaca 12tel: 037 328-164, 037 328-165, mob: 062 727-628, advokat.ajdinselmanovic@gmail.comBihać
    Smajić Almir502. Viteške brigade bbtel: 037 227-797, mob: 061 674-034, advokat.asmajic@gmail.comBihać
    Suljić RemzijaGazi Husrev-begova 6mob: 061 192-492, advokat.remzijasuljic@gmail.comBihać
    Seferović NedimHarmanska br. 5mob: 061 108-805, advokatseferovic@gmail.comBihać
    Šarić Hasanović JasminaBosanska 31mob: 061 834-644, saric.jasmina@hotmail.comBihać
    Trejić EdžerijaGazi Husrev-begova 7tel: 037 222-576, mob: 062 595-991, edzerija.trejic@gmail.comBihać
    Veladžić DinkoKralja Tvrtka 4tel: 037 221-058, mob: 062 338-081, advhbih@hotmail.comBihać
    Veladžić HamdijaKralja Tvrtka 4tel: 037 221-058, mob: 061 174-464, advhbih@hotmail.com, advhbih@gmail.comBihać
    Veladžić Hasan5. Korpusa 7tel: 037 227-797, mob: 061 144-140, hasanveladzic@yahoo.comBihać
    Zulić ElvisaKralja Tvtrka 4tel: 037 221-027, mob: 061 921-027, ellvissa_06@hotmail.comBihać
    Zjakić Rizvan5. Korpusa 31mob: 061 997-636, rizvanzjakic@gmail.comBihać

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Advokatski ispit

    Advokatski ispit

    Advokatski ispit je uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH, a u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002. godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIH održana dana 14.12.2002 godine, usvojio je Pravilnik o advokatskom ispitu.

    Sadržaj članka:

    Šta reguliše Pravilnik o advokatskom ispitu

    Pravilnik o advokatskom ispitu propisuje uslove za polaganje advokatskog ispita, način polaganja ispita, organ pred kojim se polaže advokatski ispit, rokove mogućeg pristupanja polaganja ispita, izdavanje uvjerenja o ishodu ispita, kao i evidenciju trajnog karaktera o advokatskim ispitima.

    Pred kim se polaže advokatski ispit

    Advokatski ispit se polaže pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi  člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor.

    Iz kojih oblasti se polaže advokatski ispit

    Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja:

    • Zakona o advokaturi Federacije BIH
    • Statuta Advokatske komore Federacije BIH
    • Kodeksa advokatske etike
    • Disciplinskog  pravilnika Advokatske komore Federacije BIH
    • Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH
    • Gdje se priznaje advokatski ispit

    Šta ako kandidat ne zadovolji na prvoj provjeri znanja

    Ukoliko kandidat pred komisijom nije zadovoljio u poznavanju oblasti iz člana 3 slijedeći ispit može prijaviti po proteku roka najmanje 60 dana od dana predhodnog ispita.

    Polaganje ispita kandidat može vršiti u rokovima iz predhodnog stava najviše u tri navrata.

    Ukoliko kandidat ne položi advokatski ispit ni treći put, pravo prijave i polaganja advokatskog ispita stiče nakon proteka roka od dvije godine od dana poslijednjeg ispita.

    Ko ima pravo polagati Advokatski ispit

    Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu. Ranije smo pisali o tome KO MOŽE POLAGATI PRAVOSUDNI ISPIT.

    Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču  podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:

    Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.

    Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana  podnesenog zahtjeva.

    Obaveze Komisije za polaganje advokatskog ispita

    Komisija za polaganje advokatskog ispita dužna je odmah po prijemu zahtjeva kandidata i u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva sa dokazima odrediti dan polaganja ispita, a obavijest o tome dužna je dostaviti kandidatu na pogodan način najmanje na 8 /osma / dana prije dana određenog za polaganje ispita.

    Iz opravdanih razloga kandidat nakon određivanja dana polaganja ispita može tražiti produženje roka polaganja ispita.Komisija je dužna odmah po prijemu takvog zahtjeva obavijestiti na siguran način kandidata o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva.

    Nepristupanje kandidata polaganju ispita na određeni dan računa se u rokove iz člana 6 ovog Pravilnika.

    Gdje se priznaje advokatski ispit

    Ispit položen pred komisijom  za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore Federacije BIH, priznaje se kao položeni advokatski ispit i u postupku upisa u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske pod uslovima reciprociteta.

    Uvjerenje o položenom advokatskom ispitu

    Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.

    U uvjerenje o položenom advokatskom ispitu unose se podaci:

    • dan polaganja ispita,
    • sastav komisije,
    • osobni podaci kandidata,
    • označenje da je ispit sa uspjehom položen i
    • naznačenje da uverenje ima značaj javne isprave.

    U slučaju bezuspješnog ishoda advokatskog ispita uvjerenje se izdaje samo na zahtjev kandidata koji je pristupio polaganju ispita, a ishod ispita se upisuje u upisnik.

    Napomena

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

  • Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Svaka osoba koja je pretrpjela određenu štetu prilikom ili kao posljedica krivičnog djela, bilo da se radi o oštećenju ili otuđenju imovine, fizičku povredu ili štetu enke druge vrste, ima pravo da traži nadokanadu te štete što se u pravu zove “imovinskopravni zahtjev. U ovome članku razmatramo na koji način da ostvarite pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela.

    Sadržaj

    Šta uraditi u slučaju napada?

    Ukoliko ste bili žrtva napada ili izvršenja krivičnog djela na neki drugi način, obavijestite policijske službenike o svojim povredama ili drugoj šteti koju ste pretrpjeli, bez obzira kakva ona bila, a koja je nastala kao rezulatat, odnosno posljedica izvršenja krivičnog djela. Ovdje možete naći KRIVIČNI ZAKON FBIH.

    Ukoliko je rezultat krivičnog djela povreda, nakon što se javite nadležnoj medicinskoj službi, obavezno tražite izvještaj o povredama ili dokument sa nekim drugim nazivom koji će sadržavati detalje o medicinskom tretmanu ili intervenciji koju ste primili.

    Tužilac koji je nadležan za slučaj koji ste prijavili, a o tome koje tužilaštvo je nadležno vas mogu obavijestiti i policijski službenici kojima prijavljujete krivično djelu, poučiće vas o pravima i predočiće vam mogućnost da podnesete imovinskopravni zahtjev u slučaju nastavka krivičnog postupka. Također, bićete obaviješteni i o tome šta vam je potrebno za podnošenje imovinskopravnog zahtjeva. Budući da tužilac ima zakonsku obavezu da vas pita da li želite podnijeti imovinskopravni zahtjev, iskoristite priliku da tražite pojašnjenje za sve eventualne nejasnoće, te da jasno saopćite informacije o troškovima koji su vam prouzrokovani, gubitku zarade, bolu i patnji koje ste eventualno iskusili usljed izvršenja krivičnog djela, a što se može odnositi na troškove liječenja i druge finansijske izdatke.

    Jasnom komunkacijom ćete doprinijeti utvrđivanju svih činjenica koje mogu biti od presudnog značaja za donošenje odluke o vašem eventualnom imovinskopravnom zahtjevu.

    Prikupljanje i čuvanje dokumentacije

    Kao što je to slučaj i sa ostalom bitnom dokumentacijom, bitno je da čuvate svu relevantnu predmetnu finansijsku dokumentaciju u vidu izvještaja, potvrda, predračuna i slično, te da iste dostaviti tužiocu radi dokazivanja osnovanosti svoga imovinskopravnog zahtjeva.

    Imovinskopravni zahtjev

    Budući da je i to jedna od mogućnosti, iskoristite priliku da dobijete informaciju o tome da li se namjerava zaključiti sporazum o priznanju krivice sa počiniocem krivičnog djela, jer imate pravo da se izjasnite o imovinskopravnom zahtjevu.

    Taj zahtjev, zajedno sa podacima o visini imovinskopravnog zahtjeva može da se podnese tokom istrage, međutim, to je moguće učiniti i tokom suđenja, usmeno ili pismeno.

    Ukoliko ste propustili o tome razgovarati sa tužiocem, sud će vas o pravu na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva poučiti tokom suđenja.

    Pravo na žalbu

    Nakon donošenja presude, imate pravo da dobijete primjerak presude, kada, ukoliko ste nezadovoljni odlukom u pogledu vašeg imovinskopravnog zahtjeva i troškovima krivičnog postupka, imate pravo izjaviti žalbu.

    U slučaju da se dokaže krivica optuženog, u presudi će biti riješeno i o vašem zahtjevu, a u izuzetnim slučajevima i iz opravdanih razloga, sud vas može uputiti da imovinskopravni zahtjev ostvarite u parničnom postupku.

    Pravo na tužbu u parničnom postupku

    Bez obzira na odluku suda u krivičnom predmetu, imate pravo na tužbu u parničnom postupku gdje ćete tražiti nadoknadu štete.

    Spisak advokata

    U slučaju da budete oštećeni prilikom izvršenja krivičnog djela, savjetujemo vam da angažujete advokata kako biste imali najveću šansu za ostvarivanje svojih prava. Budući da smo ranije pisali o tome, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Kreacija, održavanje i unaprijeđenje Pravnog bloga se vrši isključivo sredstvima vlasnika. U cilju održivosti Bloga, serviramo AdSense reklame. One su vam vjerovatno dosadne… I nama su. Ali nemamo drugog izbora. Do vas je! 🙂

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Apostille pečat

    Apostille pečat

    Ukoliko na teritoriji Bosne i Hercegovine želite koristiti stranu javnu ispravu, ona mora biti priznata, odnosno legalizovana. Strana javna isprava priznaje se na jedan od tri načina i to punom legalizacijom, djelimičnom legalizacijom, ili neposrednim priznavanjem stranih javnih isprava po osnovu bilateralnih ugovora. U ovome tekstu govorimo o Apostille pečatu, šta je Apostille pečat, te kako je Apostille pečat doveo do pojednostavljenja legalizacije javnih isprava u odnosu na punu i djelimičnu legalizaciju koje su dugotrajne i često veoma komplikovane za stranke.

    Haška konvencija

    U Hagu je 5. oktobra 1961. godine potpisana Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, koju je potpisala i SFRJ.

    Ova Konvencija nazvana je Haška konvencija i objavljena je u „Službenom listu SFRJ“-Dodatak Međunarodni ugovori i drugi sporazumi broj 10/1962.

    Bosna i Hercegovina, kao sukcesor bivše SFRJ, izjavom o sukcesiji, postala je stranom Haške konvencije iz 1961. godine.

    Šta su javne isprave?

    Stranim javnim ispravama, u smislu Haške konvencije od 5. oktobra 1961. godine, smatraju se:

    • isprave koje je izdao sud ili službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog
    • tužioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvršitelj (“huissier de justice”);
    • upravne isprave;
    • javnobilježničke isprave;
    • službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao što su navodi o registraciji,
    • ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.

    Međutim, ova konvencija se ne primjenjuje:

    • na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici;
    • na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje

    Šta je Apostille pečat?

    Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih dokumenata koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu.

    Ovjerom dokumenta sa „Apostille“ ovjeravaju se i privatni dokumenti (punomoć, diplome, svjedodžbe, rodni list, vjenčani list, potvrde o slobodnom bračnom stanju, izvadak iz matične knjige umrlih …).

    Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji se nalaze na dokumentu, ali ne i sadržaj dokumenta.   

                U Bosni i Hercegovini „Apostille“ izdaju Općinski sudovi, a ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške Konvencije, tada je dokument potrebno legalizovati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

    Općinski sud u pravilu izdaje Apostille pečat isti ili sljedeći radni dan od dana predaje isprave na ovjeru.

    Ako govorimo o prijevodu dokumenta, odnosno da li je prije Apostille nadovjere potrebno dokument prevesti ili obrnuto, važno je znati da institucije u inostranstvu imaju svoje zahtjeve, tako da je prije predaje dokumenta uvijek potrebno sa institucijom kojoj dokument predajete utvrditi na koji način je potrebno dostaviti dokument.

    Ukoliko vam je potreban sudski tumač za prijevod dokumenta, o tome smo govorili ranije.

    Ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika

    Kako ovjeriti dokument?

    1. Nakon što ste prikupili dokumente koje želite ovjeriti, dostavite ih u pisarnicu suda referentu koji je zadužen za ovjeru Apostille pečata.

    2. Za svaku ovjeru plaća se sudska taksa za pojedinačni dokument, o čemu će vas obavijestiti referent.

    Ovo je informacija koja će vam pomoći da izvršite nadovjeru, ali se svakako trebate pridržavati uputstava nadležnog suda, odnosno referenta koji radi na tim poslovima.

    Jednom ovjeren dokument Apostille pečatom nema rok važenja istog pečata.

    Izvrstan tekst na kojem možete naći više informacija vezano za Apostille pečat, Hašku konvenciju, informacije o tome kako se vrši legalizacija strane javne isprave, za koje države nije potreban Apostille pečat, te pstale informacije o priznavanju javnih isprava možete naći na OVOME LINKU.

Ukoliko vas interesuju pravne teme, ili imate određeno pravno pitanje, na Pravnom blogu možete naći mnogo zanimljivih i korisnih informacija. 

Objave na ovome Blogu namijenjene su čitaocima kako bi im se pružile informacije o određenoj temi, te shvatanje autora o istoj.


  • Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    U društvu zasnovanom na vladavini zakona advokati imaju posebnu ulogu. Advokati moraju služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Njihova dužnost nije samo da zastupaju svoju stranku, već da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru. Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Zato se opravdano postavlja pitanje da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci?

    Sadržaj članka:

    Šta advokat ne smije raditi

    Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.

    Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:

    • daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
    • omalovažava druge advokate,
    • podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
    • stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
    • na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.

    Uzmimo situaciju kada advokat ne podnese tužbu u roku, usljed čega stranka izgubi pravo/osnov potraživanja. Na koji način će se u postupku protiv advokata radi naknade štete stranci utvrditi da je potraživanje stranke bilo osnovano? Postoji još mnogo propusta koje advokati mogu napraviti, ali je pitanje, šta vi možete uraditi povodom toga?

    Advokati su dužni obavezno se osigurati od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Moraju se osigurati u skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane štete određene opštim aktom Advokatske Komore Federacije BIH.

    Kodeks advokatske etike

    Kodeks advokatske etike (usvojen na Vanrednoj skupštini 17.09.2005.) možete pronaći na sljedećem LINKU-u.

    Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko su nasljednici preminulog?

    Ko su nasljednici preminulog?

    Tokom svoga života čovjek je učesnik u pravnom prometu, stiče prava i preuzima obaveze, zarađuje, kupuje i prodaje imovinu, stiče je po osnovu nasljedstva. Nakon smrti čovjeka, imovina se raspravlja, odnosno dobija nove vlasnike, u zavisnosti od pravnog osnova za sticanje. Međutim, često se postavlja pitanje ko su nasljednici preminulog?

    Sadržaj članka:

    Osnovi pozivanja na nasljeđe

    Osnovi pozivanja na nasljeđe su zakon i testament.                                                                                                          

    Zakonski nasljednici nasljeđuju na osnovu nasljednih redova. Zakonski nasljedni redovi uređeni su na osnovu parentelarno-linearnog sistema koji se zasniva na prirodnoj strukturi  porodice.

    Svaka porodica se sastoji od vise parentela. One se mogu posmatrati u uzlaznoj liniji prema precima i u silaznoj liniji prema potomcima.

    Krug zakonskih nasljednika čine:

    • Svi potomci ostavioca, djeca, usvojenici,
    • Njegov bračni drug,
    • Roditelji,
    • Njegova braća i sestre i njihovi potomci,
    • Njegovi djedovi i babe i njihova djeca.

    Pravilo je da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda.

    Prvi nasljedni red

    Zakonski nasljednici I nasljednog reda su djeca, odnosno potomci ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). Oni nasljeđuju na jednake dijelove.

    Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu, da je nadživilo ostavioca, nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca), na jednake djelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca, naljeđuju njegova djeca (tzv. pravo predstavljanja ili reprezentacije).

    Naprimjer, uzmimo da preminuli ima troje djece i bračnog duga.  Prije oca umre njegovo jedno dijete, koje ima svoju djecu. Smisao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre njegovo djete, tada naljeđuju njegova djeca – princip predstavljanja ili reprezentacije).

    Ako se na osnovu prava predstavljanja, odnosno reprezentacije ne može provesti nasljeđivanje, onda se primjenjuje pravilo da taj dio zaostavštine pripada nasljedniku koji je u tom nasljednom redu najbliži potomku koji nije nasljednio ostavioca. Npr. otac-ostavioc je imao 2 sina, 1 od sinova ne može da nasljedi oca, a nema potomke, pa njegov nasljedni dio ide njegovom bratu (drugom sinu).

    To je takozvano PRAVO PRIRAŠTAJA.

    Drugi nasljedni red

    II nasljedni red čine:

    • roditelji ostavioca, odnosno, ako oni nisu živi – njihovi potomci tj. braća i sestre ostavioca
    • bračni drug ostavioca u slučaju ostane sam u I nasljednom redu

    Zaostavštinu umrloga koji NIJE ostavio potomke (djecu, unučad, praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i to 1/2, (koji u toj varijanti prelazi iz I u II nasljedni red) i roditelji 1/2, na jednake djelove (dakle svaki roditelj nasljeđuje 1/4).

    Ako iza umrlog nije ostao bračni drug, zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji.

    Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca, a to su u stvari braća i sestre ostavioca, njegova unučad i praunučadi i njegovi daljni potomci.

    Ako su oba roditelja umrla prije ostavioca, a nisu ostavili niti jednog potomka, cijelu zaostavštinu nasljeđuje nadživjeli bračni drug ostavioca.

    Treći nasljedni red

    Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su oni ostavili nekog potomka, niti bračnog partnera, nasljeđuju njegovi djedovi i bake, na način da jednu polovinu zaostavštine nasljeđuju djed i baka sa očeve strane, a jednu polovinu  djed i baka sa majčine strane.

    Četvrti nasljedni red

    IV nasljedni red čine pradjedovi i pranane umrlog.

    U slučaju da umrli nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju ­njegovi pradjedovi i pranane.

    Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.

    Gubitak prava bračnog druga na nasljeđivanje

    Pravo nasljeđivanja na osnovu zakona između bračnih drugova prestaje razvodom braka ili poništenjem braka.

    Bračni drug nema pravo na nasljeđe u slijedećim slučajevima:

    • Ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka, a poslije smrti ostavioca se utvrdi  da je tužba bila osnovana,
    • Ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostojeći ili bude poništen poslije smrti ostavioca iz razloga za čije je postojanje nadživjeli bračni drug znao u vrijeme zaključenja braka,
    • Ako je njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili na osnovu sporazuma sa ostaviocem.

    Nužni nasljednici

    Nužni nasljednici su određeni najbliži srodnici umrlog koji imaju pravo na nužni dio.

    Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavštine na koji imaju pravo nužni nasljednici, bez obzira na pravila zakonskog i testamentalnog nasljeđivanja.    

    Nužni nasljednici su:

    • djeca umrloga, njegovi usvojenici i njegov bračni drug – njihov nužni dio iznosi 1/2 od zakonskog dijela.
    • ostali potomci umrloga (npr. unuci), njegovi roditelji i njegova braća i sestre su nužni nasljednici u slučajevima:
    1. ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život, i
    2. kada su po zakonskom redu pozvani na nasljeđe (ako nema nasljednika iz I nasljednog reda), kao i bračni partner ako je ostao sam u I nuznom nasljednom redu.

    Njihov nužni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela.

    Ostavilac niti ugovorom o poklonu, niti testamentom NE može povrijediti nužni nasljedni dio.

    Nužni i raspoloživi dio

    Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati, a koji se naziva NUŽNI DIO.

    Ostavilac za života NE može raspolagati (poklonom ili testamentom) sa dijelom koji predstavlja nužni dio nasljednika.

    Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganje testamentom će se smanjiti, a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nužni dio.

    Prvo se namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato, pa ako je to dovoljno za namirenje nužnog djela, neće se dirati u poklone. Ako nije, vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja nužnog dijela. Vraćanje poklona  se vrši počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnutom redu kojim su pokloni učinjeni. Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno.

    Smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona kojima je povrijeđen nužni dio mogu tražiti SAMO nužni nasljednici. Rok za tužbu je 3 godine, a tužba koja se podnosi naziva se ACTIO SUPLETORIA (Akcio supletoria).

    Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježe reduciranju radi nužnog djela, jer je to dvostrano obvezujući ugovor.

    Nasljeđivanje ostavine bez nasljednika

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Federacije.

    Ovo je kratak pregled zakonskog nasljeđivanja u kojem smo na najjednostavniji i pregledan način željeli odgovoriti na pitanje ko su nasljednici preminulog. Ova i sva druga pitanja koja se tiču nasljeđivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana su Zakonom o nasljeđivanju u FBiH.

    Pravni blog donosi vam informacije koje vam mogu biti od koristi i koje možete koristiti kao uputstvo za dalje istraživanje teme, ali je u svakom slučaju uvijek mudrije konsultirati advokata ili stručnjaka iz date oblasti.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.