Author: admin

  • Najniža satnica u FBiH

    Najniža satnica u FBiH

    Zakon o radu FBiH propisuje je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. Također je propisano je da će Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće. U skladu s tim, dolazimo i do odgovora na pitanje koja je najniža satnica u FBiH?

    Sadržaj članka:

    Odredbe Zakona o radu o najnižoj plaći

    Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 89/2018), odredom člana 78. st. 1. i 2. bilo je propisano da se najniža plaća utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, i to na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

    Nakon izmjena i dopuna Zakona, propisano je da Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, te da će Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva finansija u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH

    Budući da govorimo o periodu prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH, za razumijevanje pitanja najniže satnice u FBiH, relevantan je član 138. stav 1. Zakona o radu FBiH.

    Član 138. tada je propisivao: “Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

    Na taj način su određene strane ovlaštene za zaključivanje općeg kolektivnog ugovora.

    Po tom osnovu, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine i Udruženje poslodavaca Federacije BiH su zaključili Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 48/16 i 62/16), koji je stupio na snagu 23. 6. 2016. godine.

    U odredbi člana 7. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine bilo je navedeno da najnižu satnicu utvrđuje Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju Federacije BiH, najkasnije do 1.12. u tekućoj, za narednu godinu, te da ukoliko se u navedenom roku ne postigne dogovor o najnižoj satnici, utvrđena najniža satnica za prethodnu godinu primjenjuje se za narednu ili do postizanja dogovora o najnižoj satnici.

    Najniža satnica u FBiH

    Najniža satnica u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, prije oporezivanja, ne može biti manja od 2,31 KM.

    Međutim, i nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 89/2018) najniža satnica u FBiH ostaje 2,31 KM, budući da nije postignut drugačiji dogovor.

    Ovaj stav zauzima i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike FBiH koje je na ovu temu dalo i Mišljenje br. 03-34/11-42/19 od 11.1.2019. godine.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Prijevoz djeteta na prednjem sjedištu

    Prijevoz djeteta na prednjem sjedištu

    Nije rijetka situacija da vidimo dijete na prednjem sjedištu automobila na cestama u Bosni i Hercegovini, međutim, osim što je to opasno po sigurnost djeteta, ali i ostalih koji se nalaze u automobilu, prijevoz djeteta na prednjem sjedištu je zabranjen i u skladu sa odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini.

    Sadržaj članka:

    Korištenje bezbjednosnih pojaseva i kazne za nekorištenje pojasa

    Vozač motornog vozila i lica koja se prevoze tim vozilom dužna su da koriste bezbjednosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kreće u saobraćaju na javnom putu.

    Javni put je površina od opšteg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno da koristi pod uslovima određenim zakonom i koju je nadležni organ proglasio javnim putem, kao i ulica u naselju.

    Novčanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM kazniće se za prekršaj vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže bezbjednosnim pojasom.

    Ko se ne smije prevoziti na prednjem sjedištu

    U putničkom automobilu na prednjem sjedištu do vozača ne smije da se prevozi lice koje je očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava.

    U putničkom automobilu na prednjem sjedištu do vozača ne smije se prevoziti ni dijete mlađe od 12 godina.

    Kada se dijete smije prevoziti na prednjem sjedištu

    Vozač je dužan da se, prije početka upravljanja vozilom, pobrine za adekvatnu bezbjednosnu zaštitu djece mlađe od 12 godina

    Iako Zakon izričito zabranjuje prijevoz djece mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu, u putničkom automobilu vozač može prevoziti dijete mlađe od dvije godine na prednjem sjedištu ako vozilo nema vazdušni jastuk za suvozača ili je vazdušni jastuk za suvozača isključen.

    Dijete mlađe od dvije godine se smije prevoziti na prednjem sjedištu i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno smjeru kretanja vozila, a koja je pričvršćena za sjedište pomoću sigurnosnog pojasa u tri tačke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu.

    Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano.

    Uslovi za prijevoz djeteta na zadnjem sjedištu

    Budući da se radi o posebno osjetljivoj kategoriji putnika, regulisano je i pitanje prijevoza djece na zadnjem sjedištu.

    U putničkom automobilu na zadnjem sjedištu vozač smije prevoziti dijete mlađe od pet godina samo kada je dijete ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedište pričvršćena pomoću sigurnosnog pojasa u tri tačke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu.

    Vozač u putničkom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mlađe od dvanaest godina na zadnjem sjedištu samo kada dijete sjedi na posebnom podmetaču prilagođenom njegovoj visini koji omogućava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je ispravno vezano sigurnosnim pojasom.

    Dijete starije od pet, a mlađe od dvanaest godina smije se prevoziti na zadnjem sjedištu ako je ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedište pričvršćena pomoću sigurnosnog pojasa u tri tačke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu.

    Kazna za nepropisan prijevoz djece

    Novčanom kaznom od 40,00 KM kazniće se za prekršaj vozač koji u putničkom automobilu prevozi dijete protivno uslovima za prijevoz djece na prednjem i zadnjem sjedištu.

    Ko propisuje uslove prijevoza djece

    Uslove koji se odnose na prijevoz djeteta na prednjem sjedištu, odnosno generalno uslove prijevoza djece mlađe od 12 godina, posebnim pravilnikom detaljnije propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.

    Ukoliko ste zainteresovani za propise o tome koja je obavezna zimska oprema, možete da pročitate članak koji smo pisali na tu temu.

    Obavezna zimska oprema

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Građenje na tuđem zemljištu

    Građenje na tuđem zemljištu

    Građenje na tuđem zemljištu stvaran je problem koji se pojavljuje u praksi i jedan je od načina sticanja prava vlasništva. U skladu sa odredbama Zakona o stvarnim pravima FBiH, zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta.

    Sadržaj članka:

    Prava vlasnika zemljišta

    Budući da je u praksi moguće da se dogodi da osoba gradi na zemljištu koje joj ne pripada, vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište zajedno sa zgradom. U tom slučaju, onaj koji je gradio na tuđem zemljištu moći će od vlasnika tražiti naknadu u skladu sa pravilima obligacionog prava.

    https://www.pravniblog.com/stvarno-pravo/pravo-vlasnistva/

    Zahtjevi koje vlasnik zemljišta može postaviti

    Vlasnik zemljišta također može zahtijevati da nesavjesan graditelj, odnosno graditelj koji je znao da gradi na tuđem zemljištu, uspostavi prijašnje stanje. U spostavljanje prijašnjeg stanja značilo bi rušenje objekta i uklanjanje materijala. Postoji mogućnost i da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni. U oba slučaja, vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obligacionog prava.

    Šta ako se vlasnik nije suprotstavio građenju na njegovom zemljištu

    Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odmah po uočavanju gradnje usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu.

    U tom slučaju, prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.

    Međutim, ako graditelj nije bio savjestan, odnosno ako je znao ili je morao znati da zemljište nije njegovo, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za građenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja.

    Gradnja tuđim materijalom

    Moguća je i situacija da vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tuđim materijalom. Ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuđu stvar, koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugrađenu stvar.

    Prava na naknadu vlasnika materijala uređuju se također po pravilima obligacionog prava.

    Dogradnja, nadziđivanje, preuređenje i ulaganje

    Dogradnjom, nadziđivanjem ili preuređenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na može se steći vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedničari) dograđene, nadzidane odnosno pregrađene nekretnine nije drugačije odredio.

    Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju, ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava.

    Prekoračenje međe građenjem

    Ako je građenjem zgrade prekoračena međa, odnosno granica između susjednih parcela, savjesni graditelj stiče pravo vlasništva na zahvaćenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta.

    Kada je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaćenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti.

    Građenje na tuđem pravu građenja

    Kad je građeno na tuđem zemljištu opterećenom pravom građenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta kao u slučaju građenja na tuđem zemljištu i slučaju prekoračenja međe građenjem.

    Sijanje i sađenje

    Biljke koje puste korijenje u zemljištu vlasništvo su vlasnika tog zemljišta, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice.

    Priraštaj zemljišta

    Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije opće dobro, tada otok pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta, u širinu do polovine vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

    Ako je otok koji nije opće dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali.

    Ova pravila se ne primjenjuju ako otok nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena.

    Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljišta nije vraćen, isti postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen.

    Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta.

    O tome ko je stekao pravo vlasništva prethodno pobrojanim slučajevima odlučuje sud.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Primjer tužbe za naknadu štete zbog klevete

    Primjer tužbe za naknadu štete zbog klevete

    Zakonom o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine uređuje se građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog pravnog ili fizičkog lica trećem licu. Međutim, kako biste bili u mogućnosti ostvariti svoja prava, donosimo vam primjer tužbe za naknadu štete zbog klevete.

    Sadržaj članka:

    Šta je kleveta

    Kleveta je radnja nanošenja štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica identifikovanjem tog fizičkog ili pravnog lica trećem licu.

    O kleveti smo opširno pisali u jednom od ranijih članaka.

    Šta je kleveta i kako se zaštititi

    Ko je odgovoran za klevetu

    Svako lice koje prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice, identificirajući to pravno odnosno fizičko lice trećem licu, odgovorno je za klevetu.

    Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja.

    Prethodno pomenuta lica odgovorna su za štetu ako su namjerno ili iz nepažnje iznijeli ili pronijeli izražavanje neistinite činjenice.

    Klevetanje umrlog lica

    Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na umrlo lice, nasljednik prvog reda tog lica može podnijeti zahtjev, u smislu ovog zakona, pod uslovom da je takvo izražavanje nanijelo štetu ugledu nasljednika.

    Obaveza ublažavanja štete

    Oštećeni je dužan da poduzme sve potrebne mjere da ublaži štetu uzrokovanu izražavanjem neistinite činjenice, a naročito da štetniku podnese zahtjev za ispravku tog izražavanja.

    Ispravka prije tužbe zbog klevete

    Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete

    Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete u smislu ovog zakona iznosi tri (3) mjeseca od dana kada oštećeni sazna ili je trebao saznati za izražavanje neistinite činjenice i za identitet štetnika i taj se rok ni u kom slučaju ne može produžiti nakon isteka jedne (1) godine od dana kada je to izražavanje izneseno trećem licu.

    Ako oštećeni umre nakon početka ali prije okončanja postupka, njegov nasljednik prvog reda može nastaviti postupak u ime umrlog ako podnese zahtjev sudu u roku od tri (3) mjeseca od dana smrti oštećenog i izjavi da želi nastaviti postupak.

    Nadležni sud u slučaju tužbe za klevetu

    Za zahtjev za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja nadležan je općinski sud.

    Primjer tužbe za naknadu štete zbog klevete

    Pri pisanju tužbe za naknadu štete zbog klevete pokušajte da opišete radnje tuženog iz kojih sud nedvojbeno može utvrditi da se radi o kleveti.

    To podrazumjeva podatke o tome gdje je i kome iznesena kleveta, na koji način, te ostale relevantne podatke o tome da bi se moglo utvrditi da se radi o iznošenju ili pronošenju neistinite činjenice.

    TUŽBA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG KLEVETEPreuzmi

    Za potpuno razumjevanje Zakona o zaštiti od klevete FBiH, upućujemo vas da pročitate cjelokupan tekst Zakona, te poduzmete sve Zakonom predviđene aktivnosti prije podnošenja tužbe.

    Napomena

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Isprave koje mogu poslužiti kao dokaz poznavanja stranog jezika

    Isprave koje mogu poslužiti kao dokaz poznavanja stranog jezika

    Kandidati koji se prijavljuju na konkurse koje raspisuju organi posredstvoma Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, dužni su svu potrebnu dokumentaciju na oglas dostaviti u skladu sa Pravilnikom o karakteru i sadržaju javnog konkursa, načinu sprovođenja intervjua i obrascima za sprovođenje intervjua. U ovome članku saznajte koje su to isprave koje mogu poslužiti kao dokaz poznavanja stranog jezika.

    Sadržaj članka:

    Isprave koje mogu poslužiti kao dokaz poznavanja stranog jezika

    Kao dokaz o poznavanju ili znanju jezika mogu se koristiti sljedeći dokazi:

    – uvjerenje škola ili drugih institucija koje se bave obučavanjem znanja stranih jezika, bez obzira da li se nalaze u Bosni i Hercegovini ili izvan nje;

    – uvjerenje fakulteta (o provjeri znanja jezika, položenom ispitu stranog jezika tokom školovanja), kao i druga isprava fakulteta (ovjerena kopija upisnice/indeksa, dodatak diplomi) koja potvrđuje poznavanje ili znanje jezika, odnosno položene ispite stranih jezika;

    – diploma ili druga isprava koja potvrđuje stečeno zvanje ili zanimanje koje je neposredno vezano za znanje stranog jezika (npr. profesora jezika, jezičkog prevodioca, asistenta prevodioca i sl.);

    – diploma završenog fakulteta ili stečenog naučnog zvanja u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu na osnovi koje se nedvosmisleno može utvrditi da je isto školovanje u cjelini ili u pretežnom dijelu završeno na stranom jeziku.

    Jezik na kojem mora biti napisana Isprava o poznavanju stranog jezika

    Navedeni dokazi moraju biti na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

    Izuzetno, dokazi mogu biti na jednom od diplomatskih ili drugih svjetskih jezika.

    Obaveza je da to bude na onom jeziku koji se traži u konkretnom slučaju kao poseban uvjet za navedeno radno mjesto za koje se podnosi prijava.

    U tom slučaju mora da postoji alfabetska interoperabilnost s jednim od jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

    Šta ne može poslužiti kao dokaz o poznavanju stranog jezika

    – Ne dostavljati potvrdu ili uvjerenje poslodavca gdje je lice bilo u radnom odnosu, kojom poslodavac potvrđuje znanje stranog jezika. Takvi dokazi nisu valjani jer isti nije registrovan za obavljanje te djelatnosti. 

    – Ne dostavljati svjedočanstva o završenim razredima srednje škole. 

    Isprave koje mogu poslužiti kao dokaz o aktivnom znanju stranog jezika

    • Kod dokazivanja aktivnog znanja jezika kao dokazi  mogu se koristiti uvjerenje, potvrda ili certifikat o aktivnom znanju jezika, najmanje B2 nivoa ili ekvivalenta nivoa B2. Oni moraju biti izdati od strane škole ili druge institucije koja se bavi edukacijom stranih jezika, bez obzira da li se nalazi u Bosni i Hercegovini ili izvan nje.
    • Kao dokaz može poslužiti i stečeno zvanje ili zanimanje koje je neposredno vezano za znanje stranog jezika i diploma završenog fakulteta ili stečenog naučnog zvanja završenog na stranom jeziku.
    • Ne dostavljati potvrdu ili uvjerenje poslodavca gdje je lice bilo u radnom odnosu, kojom poslodavac potvrđuje znanje stranog jezika, jer isti nije registrovan za obavljanje te djelatnosti, te takvi dokazi nisu valjani. 
    • Ne dostavljati svjedočanstva o završenim razredima srednje škole. 
    • Ocjene iz indexa/dodatka diplomi – položeni ispiti ne mogu dokazati aktivno znanje jezika.
    Ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Čapljina

    Spisak advokata Čapljina

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Čapljina

    Barbarić FranjoAnte Starčevića bbmob: 063/405-578, odvjetnik.fbarbaric@gmail.comČapljina
    Jurković BožoPetra Krešimira IVmob: 063 832-440, boskojurkovic@yahoo.comČapljina
    Karadeglić BrankoB. Radića bbmob: 063 911-209, adv.b.karadeglic@hotmail.comČapljina
    Katić AzraMate Bobana bbtel: 036 805-160, mob: 063/357-351 azrakatic41@gmail.comČapljina
    Krešić BojanA. Starčevića bbtel: 036 805-122, mob: 063 350-503, bojankresic@yahoo.comČapljina
    Krešić JosipA. Starčevića bbtel: 036 805-122, mob: 063 321-561, odvjetnicki.ured.Kresic@gmail.comČapljina
    Lukenda GoranG. Šuška bbtel: 036 806-371, mob: 063 376-643, odvjetnik.lukenda@tel.net.baČapljina
    Mandrapa BrankoB. Radića bbtel: 036 806-838, mob: 063 362-808, odvjetnik-mandrapa@tel.net.baČapljina
    Puljić AngelaAnte Starčevića 31tel: 036 806-806, fax: tel: 036 810-540, odvj.ured.puljic@tel.net.baČapljina
    Puljić PetarAnte Starčevića 31tel: 036 806-806, fax: tel: 036 810-540, mob: 063 324-007, odvj.ured.puljic@tel.net.baČapljina
    Puljić GoranAnte Starčevića 31tel: 036 806-806, fax: tel: 036 810-540, mob: 063 423-265Čapljina
    Rebac-Filipović MonikaZ. Frankopanatel: 036 805-890, mob: 063 459-000, monika.rebacfilipovic@gmail.comČapljina

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Kada dolazi do prekida zastare

    Kada dolazi do prekida zastare

    Zastara je institut obligacionog prava koji štiti dužnika od zahtjeva u neograničenom vremenskom roku. Ona ograničava vrijeme u kojem povjerilac može tražiti ispunjenje obaveze, naprimjer vraćanje duga ili isplatu naknade. Kada nastupi zastara, prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze. Do zastare dolazi kada protekne zakonom propisani rok u kojem povjerilac može pokrenuti postupak, a sud se neće obazirati na zastaru ukoliko se dužnik izričito ne pozove na nju. Ipak, nije svaki rok nepovratan: postoje okolnosti koje ga prekidaju te ga ponovo pokreću od početka. Stoga je ključno razumjeti – kada dolazi do prekida zastare?

    Sadržaj članka:

    Šta je zastara

    Zastara je pravni institut koji se odnosi na prestanak prava da se zahtijeva ispunjenje određene obaveze.

    Kada je za neku obavezu određen rok, a dužnik tu obavezu ne ispuni na vrijeme, potrebno je da povjerilac blagovremeno preduzme radnje kako ne bi došlo do zastarijevanja njegovog potraživanja.

    Pravni sistemi zahtijevaju jasne odnose između subjekata prava i teže pravnoj sigurnosti, tako da se određeni pravni poslovi ili odnosi između njih ne bi povlačili beskonačno.

    O zastari kao pojmu smo govorili ranije, tako da vam preporučujemo da pročitate naš članak na tu temu i saznate šta je zastara, koji su rokovi zastare, te koje su pravne posljedice zastare.

    Zastara, rokovi zastare i pravne posljedice zastare

    Kada dolazi do prekida zastare

    Zakonom o obligacionim odnosima je propisano da se zastarijevanje prekida podnošenjem tužbe, a nakon prekida rok zastare počinje teći ponovo.

    U skladu sa članom 388. Zakona o obligacionim odnosima zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe ili svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom. Sve se to čini kako bi se potraživanje utvrdilo, osiguralo ili ostvarilo.

    Podnošenje tužbe prekida zastarijevanje samo ako je podignuta prije isteka roka zastarjelosti za određeno potraživanje. Dakle, potrebno je da je tužba predata sudu, te da je tužbeni zahtjev usvojen.

    Tok zastarjelosti prekidaju samo tužba i ona pravna sredstva koja omogućavaju ostvarenje prava za koja je zastarjelost bila u toku.

    Ukoliko se dogodi da tužba povjerioca ili njegov zahtjev budu odbačeni ili odbijeni ili ako izdejstvovana ili preduzeta mjera izvršenja ili osiguranja bude poništena, nema prekida zastarjelosti.

    Ukoliko se dogodi da se tužba povuče, u tom slučaju nema prekida zastarjelosti.

    Priznanje duga

    Zastarjevanje se prekida kada dužnik prizna dug.

    Priznanje duga može se učiniti ne samo izjavom povjeriocu, nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamate, davanje obezbjeđenja.

    Rok zastarjelosti u slučaju prekida

    Poslije prekida, zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida, ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

    Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja.

    Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prebijanja potraživanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraživanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.

    Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraživanja u stečajnom postupku, zastarijevanje počinje teći iznova od dana okončanja ovog postupka.

    Isto važi i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvršenja ili obezbjeđenja.

    Zastarijevanje koje počinje teći iznova poslije prekida, navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastarijevanje koje je prekinuto.

    Zastarjelost u slučaju prenova

    Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a povjerilac i dužnik su se sporazumjeli da izmjene osnov ili predmet obaveze, novo potraživanje zastarijeva za vrijeme koje je određeno za njegovu zastarjelost.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan, a za koje je u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Pitanje koje obrađujemo u ovome tekstu je da li pripravnički staž ulazi u radni staž.

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisan pojam pripravnika

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22) u članu 32. reguliše pojam pripravnika. Pomenutim Zakonom je propisano da, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

    Ukoliko ste zainteresovani za sadržaj izmjena Zakona o radu, o tome možete čitati u posebnom članku u kojem smo pisali o toj temi.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Razlika između pripravnika i volontera

    Često se postavlja pitanje o tome koja je razlika između pripravnika i volontera.

    Kao što smo rekli na početku, pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan.

    Uz to, da bi neko lice bilo pripravnik, potrebno je da je, u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

    Kada je u pitanju volonter, propisano je da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Dakle, razlika između pripravnika i volontera je u tome što pripravnici zasnivaju radni odnos, dok volonteri zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    Vrste ugovora o radu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Kalesija

    Spisak advokata Kalesija

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Kalesija

    Avdić JasminaŽrtava genocida u Srebrenici 8tel: 035 632-044, mob: 062 444-426, jasmina.avdic.88@hotmail.comKalesija
    Džafić ZejnilŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 061 831-450, tel: 035 632-025, zejnil.dzafic@gmail.comKalesija
    Fazlić NurijaŽrtava Genocida u Srebrenici bbtel: 035 631-141, mob: 061 272-452, nurijafazlic57@hotmail.comKalesija
    Hamzić MehmedTrg šehida 18tel: 035 631-343, mob: 061 148-518Kalesija
    Mehanović NadiraŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 062 484-612Kalesija
    Mehanović SalihŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 065 658-975, tel: 035 632-040, advokatmehanovic@yahoo.comKalesija
    Mehinagić JasminkaSenada Požegića bbtel: 035 630-076, mob: 062 808-256, mob: 062 126-899Kalesija
    Mešić IzetTrg šehida bbtel: 035 631-227, mob: 061 724-970, mesic_izet@hotmail.comKalesija
    Mujić FadilŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 061 168-206, tel: 035 632-042Kalesija
    Omerović FatimaŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 937-904, omerovic-f@hotmail.comKalesija
    Omerović IbrahimŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 151-454, omerovic-i@hotmail.comKalesija
    Omerović EnsarŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 298-273, ensaromerovic@hotmail.comKalesija
    Paščanović EnverŽrtava genocida u Srebrenici br.8mob: 061 645-412, tel: 035 632-044, enco001@hotmail.comKalesija
    Šmigalović SenadUl. Trg Šehida bbmob: 062 222-655, advokat.smigalovic@gmail.comKalesija

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Raskid ugovora o djelu

    Raskid ugovora o djelu

    Ugovor o djelu je građansko-pravni ugovor kojim se izvođač obavezuje obaviti određeni posao, kao što su izrada ili popravka neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to ugovorenu pravičnu nadoknadu. Ako se u toku izvršenja djela jedna od strana ne pridržava odredbi ugovora, moguće je tražiti raskid ugovora o djelu.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je ugovor o djelu

    Ugovor o djelu je ugovor koji se zaključuje sa izvođačem određenih radova, a nakon tih radova kao rezultat mora nastati određeno djelo. Ugovor o djelu se zaključuje radi obavljanja određenog posla kao što je izrada ili popravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada.

    Naručilac se obavezuje da izvođaču plati ugovorenu naknadu.

    Ugovor o djelu se veoma često, nekada iz neznanja, a često i svjesno zloupotrebljava, te se koristi umjesto ugovora o radu.

    Raskid ugovora o djelu

    Dok je ugovor o radu regulisan Zakonom o radu, ugovor o djelu regulisan je u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

    Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uslova ugovora, te je izvjesno da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvo­đača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obavezama i postignutim dogovorom/ugovorom.

    Ako izvođač ne uvaži upute naručioca do isteka toga roka i ne postupi po njegovom zahtjevu, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati nadoknadu štete.

    Bitni elementi ugovora o djelu

    Svi ugovori imaju svoje bitne sastojke ili elemente. Objektivno bitni elementi ugovora su sadržani u zakonu, definisani su za pojedinačne vrste ugovora. Subjektivno bitni elementi ugovora su oni koje jedna strana diže na nivo bitnih, odnosno, toj strani su bitni do te mjere da ne bi ni ulazila u ugovorni odnos kada bi znala da ti elementi neće biti ispunjeni.

    Rok izvršenja ugovora o djelu

    Kada strane odrede da je izvršenje djela u određenom roku bitan sastojak ugovora, a izvođač je u zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla u tolikoj mjeri da je očito da ga neće završiti u roku, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati nadoknadu štete.

    On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takvog zakašnjenja naručitelj očito ne bi imao interes za ispunjenje ugovora.

    Ukoliko je to moguće i odgovara prirodi posla, naručitelj ima pravo i na davanje uputa za izvršenje posla, u skladu sa zaključenim ugovorom.

    Primjer Sporazuma o raskidu ugovora o djelu

    Budući da svaki ugovorni odnos može biti potencijalno sporan, čak i kada ne postoji obaveza formalizacije ugovora, odnosno sačinjavanja ugovora u pismenoj formi, korisno je isti sačiniti pismeno. Isto preporučujemo i za raskid ugovora o djelu.

    Na taj način izbjegava se dugotrajno i teško utvrđivanje istine o tome šta je zaista ugovoreno i na koji način je ugovoreno.

    Ovdje možete pronaći u Obrazac Raskid ugovora o djelu koji možete koristiti unoseći svoje podatke i prilagođavajući ga svojim potrebama.