Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, najčešća pitanja koja pravnici postavljaju jedni drugima su: Pravosudni ispit iskustva? Je li ispit bio težak? Koja su bila pitanja? Kakvi su članovi Komisije?
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti nemoguć i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Analizirajući odgovore više diplomiranih pravnika koji su položili Pravosudni ispit, bilo na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Pravosudni ispit na državnom nivou ili Pravosudni ispit na federalnom nivou, ono što je zajedničko za sve jeste činjenica da je potrebno određeno vrijeme da se vrlo obimno gradivo “slegne”.
U skladu s tim, gradivo je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati. Materiju treba pratiti po Programu polaganja Pravosudnog ispita, a po kompletiranom Programu, sve ponoviti.
Pravosudni ispit položen na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini valjan je na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tako da možete da radite u svakom dijelu Države.
Za koliko vremena se može spremiti Pravosudni ispit
Realna procjena je da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze. Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.
Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.
Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.
Iz koje literature se sprema Pravosudni ispit
Za materiju Pravosudnog ispita postoje priručnici i oni su sveobuhvatni, iako se u obzir mora uzeti činjenica da često dolazi do izmjene i dopune propisa na što se mora obratiti posebna pažnja.
Priručnici u najvećem dijelu doslovno prepisuju zakone, te nema mnogo posebnih pojašnjanja od kojih možete da imate dodatnu vrijednost .
Nezamjenjivi za kvalitetno spremanje Ispita su i zakoni iz kojih dopunjavate i pojašnjavate stvari koje vam u priručnicima nisu jasne.
U skladu sa iskustvima kolega, priručnici u nekim dijelovima mogu biti obimniji od onoga što Komisija za polaganje Pravosudnog ispita inače traži, posebno kada je u pitanju Građansko pravo.
Iako ne trebaju da budu osnovni materijal za spremanje ispita, skripte su veoma korisne ako se koriste za podsjećanje ili brzo ponavljanje gradiva.
Skripte često nisu ažurne, a nekada se stiče utisak da ih nisu pisali pravnici, te da su pisani nabrzinu i iz komercijalnih razloga.
Pismeni dio Pravosudnog ispita
Pismeni dio Pravosudnog ispita slovi za jednostavniji od dva dijela polaganja.
Potrebno je naučiti kako se piše presuda, a za svaku od presuda postoje primjeri koji vam mogu jasno predstaviti šta se od vas traži, odnosno koji su elementi presude, te kako ona treba da izgleda.
Šumska krađa jedno je od češćih krivičnih djela za koju pišete presudu.
Zablude u spremanju Pravosudnog ispita
Pravosudni ispit, iako je sve individualno, u najvećem broju slučajeva ne može se spremiti za mjesec ili dva. Čak i tri mjeseca intenzivnog učenja su upitna, a stres koji ćete proći vjerovatno ne bi bio vrijedan, odnosno, položeni ispit bi vas vjerovatno koštao zdravlja i društvenog ili profesionalnog života.
Kada dođete na ispit, vjerovatno ćete imati osjećaj da ništa ne znate, ali to traje dok ne počnete odgovarati na prvo pitanje. Tada se stres zamjenjuje sa adrenalinom, te se počinjete sjećati i stvari za koje ste mislili da ne znate.
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita je veoma koristan, a budući da cijena nije zanemariva, te u trenutku pisanja ovoga članka iznosi 980,00 KM, savjetujemo vam da pročitate određeni dio gradiva kako biste dobili osjećaj o kakvoj materiji je riječ.
Svakako da seminar možete pohađati i prije nego što bilo šta pročitate, ali smatramo da je korisnije ako znate o čemu se radi i koja je struktura ispita.
Ukoliko prerano krenete sa seminarom, do trenutka polaganja ispita, zaboravićete mnogo stvari i sve ćete morati proći ponovo.
Slušanje kolega dok polažu Pravosudni ispit
Slušanje ispita također je vrlo korisno, ali u skladu sa iskustvima, savjetujemo vam da ispit slušate tek nakon što pređete gradivo.
Na taj način možete da dobijete predstavu o tome kako su koncipirana pitanja, koji dio od onoga što ste naučili treba da popravite, kako ispit izgleda, koliko temeljito Komisija ispituje i ostale slične stvari.
Bilo bi dobro ako bi se polaganje ispita moglo slušati više puta. Na taj način biste se navikli na okruženje u kojem se ispit polaže, ali i otprilike biste mogli uočiti koja pitanja se eventualno ponavljaju.
Ponavljanje gradiva
Iako zvuči logično, gradivo Pravosudnog ispita je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati.
Tokom učenja, često se pojavljuju faze u kojima smatrate da ne znate ništa od onoga što ste ranije učili, što je prilično zastrašujuće i razočaravajuće iskustvo.
Osim toga, vrlo je teško uvijek i u svakom trenutku znati sve, ali je potrebno da se zna osnova, da se razumije logika određenog pravnog rješenja ili pravnog instituta, što Komisija, u skladu sa iskustvima, često zna ocijeniti kao dovoljno.
Čitanje sudskih presuda
Pravosudni ispit je teži za pravnike koji nisu radili u pravosuđu, tako da je korisno da se određeno vrijeme prije ispita čitaju sudske presude, kako bi se naučili elementi presude.
Ukoliko se ispravno napišu svi formalno-pravni elementi presude, te ako se ispravno primjeni pravni osnov, ono kako ćete presuditi i nije toliko bitno.
Međutim, bitno je da znate logiku kojom ste se vodili pri donošenju presude, odnosno da poznajete propise na osnovu kojih ste presudu donijeli.
Komisija za polaganje Pravosudnog ispita
Članovi Komisije za polaganje Pravosudnog ispita na svim nivoima, u skladu sa iskustvima kolega, uglavnom su veoma korektni.
Neki od članova Komsije, kao što je to slučaj i sa različitim profesorima na fakultetu, pomažu, pokušavaju da vas navedu na pravi odgovor, međutim, bitno je da u prvim trenucima ostavite utisak osobe koja se iskreno i predano spremala za polaganje Pravosudnog ispita.
Ukoliko su dobro raspoloženi, kolege prenose da će članovi Komisije sa vama i razgovarati, pitanja postavljati sugestivno ili davati određene smjernice za odgovore na pitanja.
Međutim, sve navedeno ne znači da ispit možete položiti ako ste samo dragi i šarmantni, a ne pokažete poznavanje materije.
Budući da se radi o iskusnim profesionalcima, članovi Komisije jasno mogu prepoznati kada se radi o blefiranju, neznanju ili bloku prouzrokovanom stresom.
Pravosudni ispit BiH
Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.
Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.
Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.
Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.
Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.
Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ukoliko ste u prilici da neko odlučuje o vašim pravima i obavezama, pogotovo organi uprave, općine, gradovi, ministarstva, a svi mi često jesmo, onda je veoma bitno da ste u mogućnosti razlikovati određene dijelove pravnog akta, odnosno značenje pojmova koji se tako široko koriste. Jedan od njih je i pojam pravnog osnova. Šta je pravni osnov? Pravni osnov je pravni temelj ili osnova na kome se zasniva neka radnja ili odluka.
Pravni osnov je zakon, propis ili neki drugi pravni akti na kojima počiva neka odluka ili radnja, kao i način na koji se ti akti primjenjuju u određenom slučaju.
Zašto je bitno znati šta je pravni osnov
Pravni osnov je izuzetno važan jer on utvrđuje osnove i ograničenja neke radnje ili odluke, te omogućava da se utvrde prava i obaveze pojedinaca ili pravnih lica u odnosu na tu radnju ili odluku.
Naprimjer, pri odlučivanju, organi uprave za svako rješenje ili neki drugi akt kojim rješavaju o pravima i obavezama, u preambuli moraju navesti validan pravni osnov koji im daje nadležnost i pravo da odluče na određeni način.
Budući da su propisi javno dostupni, lahko možete utvrditi da li je odluka donesena na pravilnom pravnom osnovu.
Šta je preambula
U pravnom kontekstu, uvod ili preambula je dio propisa koji se nalazi iznad naziva propisa, a sadrži podatke o pravnom osnovu za donošenje propisa, odnosno odredbe iz kojih proizilazi ovlaštenje za njegovo donošenje.
Uvod pravnog propisa predstavlja proceduralni put kojim propis dolazi do svoje pravne snage, pozivajući se na propise više pravne važnosti, ime organa koji donosi propis, broj sjednice na kojoj je organ donio propis, kao i datum donošenja.
Kada je organ koji donosi propis prethodno obavezan pribaviti mišljenje ili saglasnost nekog drugog organa, uvod sadrži i naziv organa koji je dao mišljenje, odnosno saglasnost za donošenje propisa.
U slučaju nekih međunarodnih ugovora, dokumenata, preambula je uvodni dio koji se sastoji od ciljeva i principa na kojima se zasniva taj dokument. Preambula se često koristi kako bi se objasnila njegova svrha i da se pruži kontekst u kome se taj akt primjenjuje.
Primjer pravnog osnova
Primjeri koje ćemo navesti su hipotetički i služe samo kao ilustracija primjene pravnog osnova u određenim situacijama.
Oni se ne mogu primijeniti doslovno jer se odluke donose na temelju konkretnih činjenica i okolnosti koje su prisutne u konkretnom slučaju, te se moraju napisati u skladu s primjenjivim zakonima, propisima i praksom.
“Na osnovu člana 134. stav 1. Zakona o radu (NN br. 93/14), Direktor firme XY donosi odluku o produženju radnog vremena radnika NN u trajanju od jednog sata dnevno zbog povećanog obima posla, uz obvezu poslodavca da za to vrijeme isplati radniku odgovarajuću naknadu za prekovremeni rad prema članu 120. Zakona o radu.”
U ovom primjeru, odluka o produženju radnog vremena radnika temelji se na pravnom osnovu – članu 134. stav 1. Zakona o radu, koji propisuje uslove i način produženja radnog vremena radi povećanog obima posla. Nadalje, odluka navodi i obvezu poslodavca da za produženo radno vrijeme isplati radniku odgovarajuću naknadu za prekovremeni rad prema članu 120. Zakona o radu. Dakle, pravni osnov, odnosno Zakon o radu, predstavlja temelj na kojem se donosi ova odluka.
Primjer pravnog osnova u oblasti zaštite ličnih podataka
“Na osnovu člana 63. Zakona o zaštiti ličnih podataka (NN br. 103/2019), Gradonačelnik Grada XY donosi odluku o zaštiti ličnih podataka podnositelja zahtjeva te se isti neće dijeliti niti obrađivati bez prethodnog pismenog pristanka podnositelja zahtjeva.”
U ovom primjeru, odluka o zaštiti ličnih podataka se temelji na pravnom osnovu – članu 63. Zakona o zaštiti ličnih podataka, koji propisuje način zaštite ličnih podataka i obvezu zaštite istih od neovlaštenog pristupa ili obrade. Dakle, pravni osnov, odnosno Zakon o zaštiti ličnih podataka, u navedenom članu, predstavlja temelj na kojem se donosi ova odluka.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Godišnji odmor je vrijeme na koje radnik ima pravo da provede van radnog mjesta i odmori se. Odmor je važan za radnike jer im omogućava da se opuste i odmore od svakodnevnih obaveza i stresa na poslu, što može da poveća njihovu produktivnost i zadovoljstvo na poslu. Međutim, kada se stiče pravo na odmor nakon prvog zaposlenja?
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada.
Odsustvo sa rada je vijreme kada radnik nije prisutan na radnom mjestu i ne obavlja svoje radne obaveze. Međutim, postoje neke aktivnosti koje se ne smatraju odsustvom sa rada, i to su prekidi nastali zbog:
godišnjeg odmora;
privremene spriječenosti za rad;
porođajnog odsustva;
odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;
vremenskog perioda do 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.
Odmor za lice na stručnom usavršavanju i volontera
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.
U skladu sa Zakonom o radu FBiH, licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
U skladu sa Zakonom o volontiranju FBiH, volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na odmor u trajanju od najmanje dva radna dana mjesečno.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Nelojalnost advokata je moguća i događa se u praksi. To je situacija kada advokat ne poštuje svoju dužnost lojalnosti prema svom klijentu i postupa protivno interesima klijenta.
Nelojalnost advokata može biti različitih oblika i može uključivati različite vrste neetičkog ponašanja.
Primjer nelojalnosti advokata može biti kada advokat radi protiv interesa svog klijenta u skladu s interesima neke druge osobe ili organizacije.
To može uključivati pružanje nepotpunih ili netačnih informacija klijentu ili nepoštivanje tajnosti informacija koje je dobio od klijenta.
Posljedice nelojalnosti advokata
Nelojalnost advokata može imati ozbiljne posljedice za klijenta, uključujući gubitak prava na odštetu ili gubitak prava na nešto drugo što je klijent tražio.
Zato je važno da advokati poštuju svoje dužnosti lojalnosti prema klijentima i da se pridržavaju etičkih standarda ponašanja.
Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.
Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.
Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.
“Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“
U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Motivacioni govor je govor koji ima za cilj da motiviše slušaoce i da ih podstakne na određenu na akciju, da ih motiviše na određeno ponašanje, odnosno da ih navede da se suzdrže od određenog djelovanja. U ovome članku donosimo vam primjer motivacionog govora koji možete koristiti u slučaju da govorite na političkom skupu, rođendanu, zabavi…
Došli smo do trenutka u životu kada moramo odlučiti da li ćemo se pokrenuti, učiniti sve što je do nas i u našoj moći, da se naši snovi i ciljevi ostvare. Koliko god to bilo teško i koliko god nam energije i vremena bude potrebno. Trebat će nam velika volja, strpljenje i upornost, sve ono što do sada nismo imali ili čega se u potpunosti nismo pridržavali.
Mnogi od nas su se suočili s preprekama i teškoćama koje su nam se činile nepremostivima, ali nije bilo tako. Prebrodili smo ih i naučili važnu lekciju: da se ništa ne postiže bez truda i rada.
Znam da su neki od nas već doživjeli neuspjeh u životu i da smo se osjećali razočarano i demoralizirano. Ali ne smijemo odustati. Moramo se ohrabriti i nastaviti dalje, jer to je jedini način da postignemo uspjeh.
Zapamtite, uspjeh nije stvar sreće ili slučaja. To je rezultat upornog rada, discipline i odlučnosti da se probijemo kroz teškoće i prepreke.
Ne dozvolimo da nas trenuci teškoća slome. Ne dozvolimo da nas strah od neuspjeha zaustavi. Moramo se podignuti i nastaviti dalje, jer to je jedini način da postignemo sve što želimo u životu.
Hvala vam što ste tu danas i hvala vam što ste spremni raditi na sebi i svojim ciljevima. Znam da ćemo zajedno postići sve što želimo, ako samo ostanimo uporni i odlučni.
Hvala.
Motivacioni govor na svadbi
Dragi mladenci,
Sretni smo što smo danas ovdje s vama i što ste zakoračili u najvažniji dan u svom životu. Ovo je trenutak koji ćete pamtiti do kraja života i rado ćete se sjećati ovog dana kada ste se odlučili da budete zajedno zauvijek.
Ovaj dan je poseban ne samo zbog činjenice da se spajate u brak, nego i zbog toga što se spajate u ljubav. Ljubav koja je jaka, čista i iskrena, i koja će vam pomoći da prebrodite sve teškoće i izazove koje život donosi.
Ne dozvolite da vas strah od neuspjeha zaustavi. Ne dozvolite da vas trenuci teškoća slome. Budite uporni i odlučni u svom odnosu i radite na tome da vaš brak bude sretan i zadovoljavajući za vas oboje.
Zapamtite, brak je rad i trebat će vam strpljenje, razumijevanje i ljubav da bi uspjeli. Ali ako se trudite i radite na svom odnosu, sigurni smo da ćete postići sve što želite i da će vaš brak biti uspješan.
Hvala vam što ste ovdje danas i želimo vam sve najbolje u vašem budućem životu zajedno.
Sretno!
Motivacioni govor u sportu
Dragi sportaši,
Danas se suočavamo s izazovom koji će nas testirati na mnogo načina. Ovo je utakmica koja će nas iskušati i koja će nas natjerati da damo sve od sebe.
Ali ne dozvolimo da nas strah od neuspjeha zaustavi. Ne dozvolimo da nas trenuci teškoća slome. Moramo se podignuti i nastaviti dalje, jer to je jedini način da postignemo sve što želimo.
Zapamtite, uspjeh nije stvar sreće ili slučaja. To je rezultat upornog rada, disciplina i odlučnosti da se probijemo kroz teškoće i prepreke.
Ne dozvolimo da nas obeshrabri bilo što. Ne dozvolimo da nas bilo što zaustavi. Budimo uporni i odlučni i dat ćemo sve od sebe da pobijedimo.
Znam da ste spremni dati sve od sebe i znam da ćemo zajedno postići sve što želimo. Samo budimo uporni i odlučni i dat ćemo sve od sebe da pobijedimo.
Hvala vam što ste ovdje danas i hvala vam što ste spremni dati sve od sebe. Znam da ćemo zajedno postići sve što želimo.
Sretno!
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Šta je Impeachment? Impeachment je proces koji se koristi u nekim zemljama, uključujući Sjedinjene Države, za optužbu visokog dužnosnika vlade, obično predsjednika ili sudije Vrhovnog suda, za zločine ili druga krivična djela.
Opširnije na temu Impeachment – impičment, pisali smo ranije, gdje smo detaljno naveli i koji su razlozi za impeachment, procedura za impeachment, te pravni osnov.
Procedura za Impeachment
To je odgovarajuća procedura za oduzimanje dužnosti određenog dužnosnika i uklanjanje ga sa službe.
Impeachment se obično sprovodi putem pravosudnog postupka u parlamentarnim ili kongresnim tijelima, gdje se optuženik suočava sa optužbama i ima priliku da se brani.
Ako je optuženik proglašen krivim nakon impeachment postupka, on ili ona gubi dužnost i više nije u stanju da obavlja dužnost.
Impeachment u Sjedinjenim Američkim Državama
U Sjedinjenim Državama, postupak impeachmenta se vodi pred Kongresom.
Ako Kongres odluči da postoji dovoljno dokaza za optužbu, predsjednik ili sudija se smatra optuženima i stavlja se na suđenje pred Senatom, gdje se donosi odluka o krivnji ili nevinosti.
Ako je optuženi osuđen, njegova dužnost se smatra prestala i on/ona gubi svoj položaj.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Strah od javnog nastupa, poznat i kao glosofobija, je vrlo uobičajena fobija koja se može pojaviti kod ljudi koji se boje govoriti pred velikim grupama ljudi.
Strah od javnog nastupa može se manifestovati na različite načine, a simptomi se često razlikuju od osobe do osobe. Najčešći fizički znakovi uključuju tremu, ubrzan rad srca, znojenje dlanova, drhtanje ruku ili glasa, crvenilo lica, suva usta, osjećaj mučnine, vrtoglavicu, pa čak i nesvjesticu u težim slučajevima. Osim fizičkih reakcija, mnogi ljudi doživljavaju i psihološke simptome poput osjećaja anksioznosti, nesigurnosti, mentalne blokade ili preplavljenosti.
Ovaj strah može biti uzrokovan različitim faktorima. Neki od najčešćih uzroka uključuju strah od neuspjeha, odnosno bojazan da neće ispuniti očekivanja publike ili vlastite standarde. Takođe, strah od kritike ili osude od strane drugih može dodatno pojačati nesigurnost. Neizvjesnost oko toga kako će publika reagovati, kao i manjak iskustva ili samopouzdanja u komunikaciji, mogu dodatno povećati nivo stresa. Ponekad se strah javlja i zbog prošlih negativnih iskustava, poput neuspjelog nastupa ili neprijatnog događaja pred publikom.
Važno je napomenuti da je strah od javnog nastupa vrlo čest, ali se može uspješno prevazići kroz praksu, pripremu i korišćenje tehnika za smanjenje anksioznosti.
Ko ima strah od javnog nastupa
Strah od javnog nastupa se može pojaviti kod ljudi različitih dobnih skupina i profesionalnih pozadina.
To se može dogoditi i ljudima koji se inače osjećaju sigurno i samopouzdano u drugim situacijama, ali se boje govoriti pred velikim grupama ljudi.
Postoji nekoliko čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja straha od javnog nastupa. To uključuje:
Povijest traume ili stresa
Visok nivo anksioznosti ili depresije
Nedostatak iskustva u javnom nastupanju
Nedostatak podrške od strane prijatelja ili porodice
Nedostatak samopouzdanja ili povjerenja u vlastite sposobnosti
Iako se strah od javnog nastupa može pojaviti kod ljudi iz različitih dobnih skupina i s različitim pozadinama, on je najčešći kod mladih ljudi, posebno tinejdžera i studenata.
Međutim, to se može dogoditi i odraslima, bilo da se radi o profesionalcima ili osobama u privatnom životu.
Kako pobijediti strah od javnog nastupa
Strah od javnog nastupa je uobičajena pojava, ali uz odgovarajuće tehnike i pripremu, moguće ga je značajno smanjiti ili potpuno prevazići. Evo nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu pomoći:
Temeljna priprema
Jedan od najefikasnijih načina za smanjenje straha jeste kvalitetna priprema. Jasno definišite šta želite reći i osmislite strukturu svog nastupa. Vježbajte svoj govor nekoliko puta, po mogućnosti pred ogledalom ili prijateljima. Kada znate da ste dobro pripremljeni, osjećaj nesigurnosti i strah od nepoznatog će se smanjiti.
Tehnike disanja
Disanje je ključ za kontrolu anksioznosti. Kada osjetite da vas obuzima strah, zastanite i fokusirajte se na svoje disanje. Dišite duboko kroz nos, brojeći do četiri, zadržite dah na nekoliko sekundi, a zatim polako izdahnite kroz usta. Ova tehnika pomaže da se smirite i snizite nivo stresa.
Promjena fokusa
Umjesto da se fokusirate na svoje strahove i moguće greške, usmjerite pažnju na publiku. Razmišljajte o tome kako vaš govor može koristiti slušaocima i kako možete ostvariti vezu s njima. Posmatrajte javni nastup kao priliku da podijelite nešto vrijedno, a ne kao prijetnju.
Rad na govoru tijela
Vaše držanje i pokreti imaju veliki uticaj na to kako se osjećate i kako vas publika percipira. Stanite uspravno, držite ramena opuštenima i koristite ruke za gestikulaciju. Govor tijela koji zrači sigurnošću može pomoći da se osjećate samopouzdanije, čak i ako ste nervozni.
Vizualizacija uspjeha
Zamislite kako vaš nastup protiče savršeno – kako govorite smireno, publika vas sluša pažljivo i kako završavate govor s osjećajem postignuća. Ova mentalna priprema može pozitivno uticati na vaše samopouzdanje.
Potražite podršku
Razgovor s prijateljima, porodicom ili mentorom može vam pružiti dodatnu podršku i motivaciju. Ako osjećate da strah ozbiljno utiče na vaš život, razmotrite rad s psihologom ili stručnjakom za javni nastup. Stručna pomoć može vam pružiti alate i strategije za uspješno suočavanje sa strahom.
Praksa, praksa, praksa
Što više vježbate, to će vam javni nastupi postajati lakši. Počnite s manjim publikama i postepeno povećavajte broj ljudi pred kojima nastupate. Svaka nova prilika je korak bliže savladavanju straha.
Zapamtite, javni nastup je vještina koja se razvija s vremenom. Strah je prirodna reakcija, ali s ovim tehnikama možete ga pretvoriti u osjećaj uzbuđenja i samopouzdanja.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Postoje mnogi poznati govornici koji su se istakli u različitim oblastima, uključujući politiku, poslovni svijet, sportske aktivnosti i druge. Da bi neko bio dobar govornik, osim određenog nivoa talenta, mora proći i proces koji zahtijeva vrijeme i trud. Dakle, kako postati dobar govornik?
Postati dobar govornik je proces koji iziskuje vrijeme i trud. Uz to, morate imati i određeni nivo talenta koji može da olakša stvari i skrati vrijeme koje će vam biti potrebno da savladate vještine govorništva.
Evo nekoliko koraka koje možete preduzeti da biste poboljšali svoje govorne sposobnosti:
Pripremite se: Prije nego što počnete govoriti, obavezno pripremite ono što želite reći. To uključuje definiranje cilja govora, određivanje svoje publike i odabir teme koja će biti zanimljiva za vašu publiku.
Strukturirajte svoj govor: Dobar govor obično ima uvod, glavni dio i zaključak. U uvodu možete predstaviti sebe i temu, a u glavnom dijelu možete predstaviti svoje argumente i dokaze. U zaključku možete sažeti svoje glavne točke i dati zaključak.
Budite jasni i razumljivi: Kada govorite, trebate biti jasni i razumljivi. To znači da trebate izbjegavati složene rečenice i nejasne izraze, te se truditi da vaš govor bude lako razumljiv i razumljiv.
Kontrolirajte svoj glas: Kada govorite, trebate kontrolirati svoj glas i modulirati ga kako biste privukli pažnju publike. To uključuje promjenu tonaliteta i brzine govora kako bi se naglasila važnost određenih tačaka.
Kontrolirajte svoje tijelo: Govor tijela može reći puno o vama, stoga je važno da kontrolirate svoje pokrete i izraz lica kako biste bili uvjerljiviji. Držite se uspravno i gledajte svoju publiku u oči kako biste pokazali da ste spremni i da ste sigurni u sebe.
Vježbajte: Kao što je već spomenuto, vježba je ključna za postizanje uspjeha u bilo kojoj oblasti, pa tako i u govorništvu. Vježbajte svoj govor pred prijateljima ili članovima obitelji, ili se pridružite govorničkom klubu kako biste imali priliku vježbati pred publikom.
Vježba u cilju usavršavanja umijeća govorenja
Vježbajte čitanje izgovora na glas. To je tehnika koja će vam pomoći da se naviknete na govorenje pred drugima i da poboljšate svoju izgovornost.
Dajte sebi dovoljno vremena i proučite svoj govor i pokušajte da pronađete i ispravite greške u izgovoru ili pravopisu.
Dobar govornik koristi i kontroliše svoj dah da bi održao kontinuitet u govoru i da bi izrazio emocije.
U skladu s tim, vježbajte da izgovarate riječi jasno i glasno, koristeći različite tonove i intonacije kako biste izrazili različite emocije.
Poboljšajte svoje držanje i gestikulaciju i koristite svoje tijelo i gestove da biste pomogli svojim slušaocima da se vaš govor bolje razumije i da privuče pažnju slušalaca.
Ako se bojite govoriti pred velikim auditorijumom, počnite sa manjim grupama ljudi i postepeno se navikavajte na veće skupove.
Članstvo u nekom klubu, organizaciji ili udruženju koje se bavi usavršavanjem govorničkig vještina u javnosti kao što je Toastmasters može vam pomoći da se naviknete na govorenje pred drugima i da poboljšate svoje govorne sposobnosti.
Proučavanje tehnika govorenja kao što su korištenje uvoda, zaključaka i signala za prelazak sa jedne teme na drugu može vam pomoći da budete efikasniji govornik.
Govornik koji koristi pozitivne izraze i podržava svoje mišljenje često ima bolji odnos sa svojim slušaocima i lakše privlači pažnju.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravo se odnosi na pravila koja društvo usvaja kako bi regulisalo odnose među ljudima.
Pravda se odnosi na pošteno i pravedno postupanje prema ljudima u skladu s tim pravilima.
Ono što je pravo, ne mora biti pravedno!
Oba pojma su važna za održavanje mira i reda u društvu i za osiguranje da se ljudi tretiraju pošteno i pravedno.
Šta je pravo
Pravo je skup pravnih i običajnih pravila i propisa koje društvo usvaja i primjenjuje kako bi reguliralo odnose među ljudima i osiguralo red i poredak u društvu.
Pravo uključuje zakone, sudske presude i druge odredbe koje se odnose na ponašanje ljudi i odnose među njima.
Smisao donošenja zakona, između ostalog, jeste osiguravanje pravednog društva, međutim, priroda ljudskih odnosa i okolnosti u ljudskim životima doprinose tome da određena pravila ne mogu biti pravedna za sve.
Uzmimo za primjer linearno povećanje plaće u iznosu od 10%. Recimo da poslodavac želi nagraditi sve uposlenike jer izvrsno obavljaju posao. Bez obzira na složenost posla, oni su ga uradili onako kako se od njih to očekivalo, pa čak i više od toga.
Ipak, oni sa većim plaćama će dobiti veću nagradu, iako su svi dali svoj maksimum u skladu sa svojim zadatkom.
Kako se osigurava primjena prava
Postoje različiti načini na koje se osigurava primjena prava u društvu. To uključuje:
Zakonodavstvo: Pravo se obično propisuje u zakonima koje donosi državna vlada ili druga tijela koja imaju ovlasti da donose zakone.
Sudstvo: Sudovi su tijela koja se bave rješavanjem spora i donošenjem presuda u skladu s pravom. Oni služe kao arbitri između stranaka u sporu i odlučuju kako će se pravo primjenjivati.
Izvršna vlast: Izvršna vlast se bavi provedbom zakona i prava. To uključuje policiju, tajne službe i druge službe koje imaju ovlasti da provode zakone i da se suprotstave nezakonitostima.
Pravosuđe: Pravosuđe je tijelo odgovorno za donošenje presuda u pravnim sporu. To uključuje sudove različitih razina, od lokalnih do nacionalnih, te sudove posebnih jurisdikcija, kao što su trgovački sudovi i sudovi za ljudska prava.
Pravni sistem: Pravni sistem se sastoji od različitih tijela i institucija odgovornih za donošenje, primjenu i nadzor prava.
Šta je pravda
Pravda je pojam koji se odnosi na pravedno i pošteno postupanje prema ljudima. To znači da se ljudi trebaju tretirati jednako i pošteno, bez obzira na njihove razlike i bez diskriminacije.
Pravda se odnosi na pravdu u odnosima među ljudima, kao i na pravdu u društvenim institucijama i sistemima.
Zamislimo radnika koji je godinama radio u preduzeću i koji je neopravdano otpušten bez poštovanja zakonske procedure i prava na odbranu. Poslodavac ga je otpustio pod izgovorom smanjenja troškova, ali zapravo je posao dat drugoj osobi na osnovu ličnih veza. Radnik je ostao bez izvora prihoda, a njegove profesionalne i ljudske vrijednosti su zanemarene.
Šta bi bila pravda u ovom slučaju:
Pravda bi bila da sud, nakon što radnik podnese tužbu, utvrdi da je otkaz bio nezakonit. Sud bi mogao naložiti:
Vraćanje radnika na njegovo prethodno radno mjesto.
Isplatu zaostalih plata za period u kojem je bio bez posla.
Naknadu štete za emotivnu i profesionalnu povredu koju je radnik pretrpio.
Na taj način bi se radniku nadoknadila šteta i poslodavcu poslalo jasno upozorenje da se mora pridržavati zakona i pravila.
Primjer zašto pravo i pravda nisu isto
Pravo je sistem zakona i pravila koji definiše šta je zakonito, dok pravda predstavlja moralnu ispravnost i poštenje u širem društvenom kontekstu. Na primjeru krađe, razlika između prava i pravde postaje očigledna:
Pravo:
Prema zakonu, krađa je uvijek nezakonita, bez obzira na okolnosti. Svaka osoba koja ukrade, bez obzira na motive, činila bi isto krivično djelo krađe i mogla bi biti kažnjene prema zakonskim odredbama.
Sud bi se fokusirao na činjenicu da je ukradena tuđa imovina i odredio kaznu na osnovu zakona, poput zatvorske kazne, uslovne kazne ili novčane naknade.
Pravda:
Pravda bi, s druge strane, uzela u obzir motive i okolnosti svakog slučaja:
Osoba koja krade da preživi: Možda se radi o nekome ko je bio prisiljen na krađu zbog neimaštine i nemogućnosti da na legalan način osigura osnovne potrebe za sebe i svoju porodicu. Pravda bi mogla zahtijevati saosjećanje i razumijevanje, možda preusmjeravanje ka socijalnoj pomoći umjesto kažnjavanja.
Osoba koja krade radi poroka: Ovdje bi pravda bila stroža jer se radi o zloupotrebi slobode i nanošenju štete drugima iz lične pohlepe ili nemoralnih razloga.
Iako zakon jednako tretira obje osobe, pravda traži dublje razmatranje motiva i društvenih okolnosti.
Drugi primjer je kada je nešto zakonski dopušteno, ali to nije moralno ili etički ispravno. Naprimjer, političari u određenim situacijama imaju pravo na “bijeli hljeb”, odnosno novčano primanje nakon završetka mandata, ali je generalni stav javnosti da to nije pravedno. Radnici u privredi to nemaju.
Stoga, iako je pravo važan aspekt društvenog života, ono ne mora uvijek odražavati pravdu i moralnu ispravnost, što može dovesti do sukoba između zakona i moralnih načela.
Postoji li pravedno društvo
Pravedno društvo je društvo u kojem se ljudi tretiraju jednako i pošteno, bez obzira na njihove razlike. To uključuje poštivanje ljudskih prava i jednakosti pred zakonom za sve građane.
Međutim, u stvarnosti, gotovo sva društva imaju neke oblike nejednakosti i nepravde. Neki ljudi mogu imati više mogućnosti ili privilegija od drugih zbog različitih razloga, poput rase, spola, vjere ili druge osobine. Stoga, često postoji potreba za aktivnim radom na uklanjanju tih nejednakosti i osiguravanju pravednosti u društvu.
To se može postići na različite načine, uključujući donošenje zakona i politika koje promiču jednakost i poštivanje ljudskih prava, te djelovanje protiv diskriminacije i nejednakosti. Također je važno osigurati da se pravo primjenjuje pravedno i da postoji odgovarajući mehanizam za rješavanje spora i osiguravanje pravde.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
