Author: admin

  • Nova pravila na granici BiH

    Nova pravila na granici BiH

    Bosna i Hercegovina je u junu 2025. potpisala važan sporazum s Europskom unijom i agencijom Frontex. Sporazum će imati veliki utjecaj na kontrolu državnih granica i sigurnost u regiji. Ovaj pravni instrument nije samo diplomatski potez, već korak koji će direktno uticati na svakodnevni život građana. On će uticati i na pravni okvir BiH u oblasti međunarodne saradnje, migracija i bezbjednosti. Također, donosi nova pravila na granici BiH.

    Sadržaj članka:

    O kakvom sporazumu se radi i ko su akteri?

    Sporazum između Bosne i Hercegovine, Evropske unije i Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) predstavlja pravni okvir za saradnju u oblasti upravljanja granicom i migracijama. Konkretno, radi se o Statusnom sporazumu. Njime se omogućava raspoređivanje pripadnika Frontexa na teritoriji BiH. To uključuje mogućnost zajedničkog djelovanja s Graničnom policijom BiH u operacijama nadzora granice.

    Glavni cilj sporazuma jeste unapređenje sposobnosti BiH da efikasno upravlja svojim granicama u skladu s evropskim standardima. To posebno u kontekstu migracionih tokova i borbe protiv prekograničnog kriminala. Sporazum predviđa tehničku i operativnu pomoć u različitim oblastima. To su identifikacija migranata, registracija, uzimanje otisaka prstiju, kao i pojačana kontrola kretanja ljudi i robe preko vanjskih granica.

    Sporazum između BiH, EU i Frontexa predviđa tehničku pomoć i raspoređivanje dodatnih graničnih službenika na vanjskim granicama BiH s ciljem bolje kontrole protoka ljudi i robe. Radi se o konkretnom pravnom dogovoru kojim se pojačava kapacitet državnih institucija, naročito u upravljanju migracijama i suzbijanju nezakonitih prelazaka granice.

    Sporazum takođe sadrži odredbe o poštovanju osnovnih ljudskih prava i zabrani kolektivnog protjerivanja. Govori i odgovornosti i nadzoru nad ponašanjem raspoređenih službenika Frontexa.

    Potpisivanjem i ratifikacijom ovog dokumenta, BiH jača svoj status kao zemlja kandidat za članstvo u EU. Ovim BiH usklađuje svoje politike sa Zajedničkim evropskim sistemom za upravljanje migracijama i zaštitu granica. Takođe, ovaj korak može imati značajan uticaj na unutrašnju sigurnost, vladavinu prava i regionalnu saradnju.

    Pravne implikacije za BiH

    Potpisivanje Statusnog sporazuma s Frontexom donosi važne pravne posljedice, naročito u polju usklađivanja zakonodavstva i jačanja institucionalne saradnje. BiH se ovim sporazumom obavezuje da osigura dosljednu primjenu međunarodnih i evropskih standarda. Posebno onih koji se odnose na ljudska prava, tretman migranata, zaštitu tražilaca azila i proceduru readmisije.

    U tom kontekstu, domaće zakonodavstvo, uključujući Zakon o azilu, Zakon o strancima i Zakon o graničnoj kontroli, moraće biti dodatno prilagođeno. Ono treba reflektirati obaveze preuzete ovim međunarodnim ugovorom. Posebna pažnja mora biti posvećena osiguranju prava na pravičan postupak za tražioce azila, zabrani prinudnog vraćanja (princip non-refoulement), kao i uspostavljanju nezavisnih mehanizama nadzora nad postupanjem graničnih službi.

    Šta je pravni osnov

    Pored zakonodavnih reformi, sporazum zahtijeva efikasniju institucionalnu koordinaciju. Ta koordinacija mora se uspostaviti, kako između Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima, tako i između državnih tijela i entitetskih, odnosno kantonalnih i lokalnih sigurnosnih struktura. Fragmentacija nadležnosti u sigurnosnom sektoru BiH predstavlja jedan od ključnih izazova za implementaciju bilo koje zajedničke politike, uključujući i ovu.

    Također, u skladu sa sporazumom, BiH ima obavezu da omogući transparentno izvještavanje o svim operacijama u kojima učestvuje Frontex. To uključuje zaštitu ličnih podataka migranata, poštovanje procedura prijema i vraćanja te vođenje evidencija o svim incidentima i upotrebi sredstava prinude.

    Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka

    Sporazum tako postavlja dodatne standarde u oblasti međunarodne pravne saradnje. Time se BiH približava evropskim integracijama, ali i suočava s potrebom za jačanjem administrativnih kapaciteta, zakonodavne koherentnosti i nezavisnog nadzora nad sprovođenjem preuzetih obaveza.

    Šta to znači za građane?

    Za građane Bosne i Hercegovine, Sporazum s Frontexom može imati više direktnih i indirektnih posljedica. Prije svega, pojačana granična kontrola i prisustvo evropskih službenika na granici mogu doprinijeti povećanju osjećaja sigurnosti. Posebno u pograničnim zajednicama koje su ranije bile izložene ilegalnim migracijama, krijumčarenju ljudi ili prekograničnom kriminalu.

    Međutim, istovremeno se očekuje i uvođenje strožijih kontrolnih procedura pri ulasku i izlasku iz zemlje. To može značiti duže vrijeme zadržavanja na graničnim prelazima, rigoroznije provjere dokumenata, kao i češće nasumične kontrole. Iako se građanima koji zakonito prelaze granicu ne bi trebale narušavati slobode, važno je znati da će sve aktivnosti biti vođene pojačanim sigurnosnim protokolima, uz korištenje savremene opreme i baza podataka.

    Sporazum takođe predviđa snažniju borbu protiv krijumčarenja ljudi, falsifikovanja dokumenata i drugih nezakonitih aktivnosti, što uključuje i strožije sankcije za učesnike u takvim djelima. Građani bi trebali biti posebno pažljivi prilikom prevoza ili pomoći stranim državljanima bez validne dokumentacije, jer neznanje zakona ne isključuje odgovornost.

    Prava građana ostaju zaštićena temeljnim principima međunarodnog prava. Svi službenici Frontexa dužni su poštovati Povelju EU o osnovnim pravima, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i domaće propise. To znači da svaki pojedinac ima pravo da bude tretiran dostojanstveno, da ne bude diskriminisan na osnovu porijekla, pola, rase ili vjere, te da u slučaju nezakonitog postupanja ima pravo na pravnu zaštitu i pristup pravosuđu.

    Neophodno je da građani budu informisani o svojim pravima prilikom kontrole na granici, uključujući pravo na tumača, pravo da ne budu zadržani bez zakonskog osnova, te pravo na podnošenje žalbi nadležnim tijelima, kako domaćim, tako i međunarodnim, uključujući mehanizme unutar Frontexa za nadzor i pritužbe.

    Punomoć za prelazak djece preko granice

    Koji su izazovi i rizici?

    Izazovi

    Iako jača granična kontrola donosi veći osjećaj sigurnosti, u praksi se mogu pojaviti brojni izazovi. Prije svega, uvijek postoji rizik da se pojedine mjere rigidno primijene i pređu dozvoljene granice, kao što su zadržavanja migranata bez valjanog pravnog osnova ili nezakoniti povrati “na divlje”. Kako bismo to spriječili, neophodno je uspostaviti stvarno nezavisne mehanizme nadzora, kako domaće, naprimjer Ured ombudsmena, tako i međunarodne, ali i organizirati redovne, specijalizirane obuke za službenike, posebno na teme zaštite žrtava trgovine ljudima, rodno osjetljivog postupanja i rada s ranjivim grupama poput djece.

    Druga velika prepreka tiče se same strukture vlasti u Bosni i Hercegovini, gdje se nadležnosti za graničnu i azilnu politiku dijele između državnih, entitetskih i kantonalnih nivoa. Različiti pristupi i tumačenja mogu usporiti donošenje odluka i otežati koordinaciju, pa je prijeko potrebno definirati jedinstvene protokole i osigurati pouzdane informacijske sisteme, poput integracije sa Eurodac bazom podataka o biometrijskim podacima.

    Daytonski sporazum i Ustav BiH

    Rizici

    Ne smijemo zaboraviti ni pitanje finansijske održivosti. Iako Europska unija pruža pomoć tokom ograničenog vremenskog perioda, dugoročno će biti ključno provjeriti hoće li Bosna i Hercegovina, samostalno i uz vlastiti budžet, moći održavati pojačane mjere i stručno osnažene timove. Pritom su i političke tenzije značajan faktor. Dio domaćih aktera vidi prisustvo Frontexa kao nepoželjan oblik utjecaja Brisela, što može dodatno usporiti ili zakomplicirati usvajanje i provođenje novih protokola.

    Privatnost i zaštita podataka predstavljaju još jednu osjetljivu oblast. Rukovanje biometrijskim informacijama migranata mora u potpunosti poštovati Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i domaće zakone, jer svaka pogreška ili nedostatak transparentnosti može ugroziti povjerenje javnosti i pokrenuti pravne postupke.

    Zaštita ličnih podataka

    Na kraju, socijalni aspekt nikako ne smijemo zanemariti. Pojačane mjere granične kontrole mogu produbiti stereotipe i strahove, kako lokalnog stanovništva, tako i samih migranata. Zato je ključno uključiti nevladine organizacije i pokrenuti programe interkulturne edukacije kako bismo spriječili stigmatizaciju, a istovremeno osigurali da svakome kome je potrebna pomoć, bez obzira na njegov status, bude pružena na pravi način.

    U krajnjem, uspješna implementacija zahtijeva jasnu koordinaciju, otvorenu komunikaciju i kontinuirano ulaganje u ljude i sisteme, kako bismo minimalizirali rizike, a maksimalno iskoristili prednosti koje ovaj sporazum može donijeti.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako provjeriti efikasnost sudova

    Kako provjeriti efikasnost sudova

    Dugo godina pravosuđe u Bosni i Hercegovini bilo je kritikovano zbog zatvorenosti, sporosti i nedostatka javne kontrole. Građani su najčešće dobijali šture informacije iz zvaničnih izvještaja, bez mogućnosti da na jednostavan način provjeri efikasnost sudova. Sada se to mijenja.

    Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je 2. juna 2025. pokrenulo interaktivnu platformu koja pruža javnosti uvid u stvarne pokazatelje rada svih sudova u zemlji. Ova platforma nije rezervisana samo za pravne stručnjake. Ona je jednostavna, pregledna i dostupna svakome.

    Sadržaj članka:

    Alat koji mijenja odnos građana prema pravosuđu

    Platforma funkcioniše kao interaktivna mapa, uz mogućnost pretrage i filtriranja po raznim kriterijima. Omogućava korisnicima da brzo pronađu sud koji ih zanima i da vide koliko je efikasan u rješavanju predmeta, da li radi u skladu s planiranim normama, te koliko košta obrada jednog predmeta.

    Koliko košta podnošenje tužbe

    Ono što ovu platformu čini posebno značajnom jeste to što omogućava poređenje podataka kroz četiri posljednje godine. Građani tako mogu vidjeti da li pravosuđe napreduje, stagnira ili nazaduje, i to bez tumačenja komplikovanih izvještaja i tabela.

    Transparentnost koja donosi odgovornost

    Kada se institucije znaju da ih javnost prati, raste i njihova odgovornost. Pravosudni sistem više ne može da se skriva iza zatvorenih vrata. Svaki sud je sada pod povećalom podataka koji su javno dostupni, što jača povjerenje građana, ali i pritisak da se rezultati rada poboljšaju.

    Kome prijaviti neprofesionalnog advokata

    Posebno je važno naglasiti da su ovi podaci redovno ažurirani i da dolaze direktno iz sistema upravljanja predmetima u sudovima, što dodatno garantuje njihovu tačnost i vjerodostojnost.

    Podrška evropskih institucija kao garant kredibiliteta

    Ovaj projekat razvijen je uz podršku Evropske unije i Komisije za efikasnost pravosuđa Vijeća Evrope (CEPEJ), što mu daje dodatnu institucionalnu težinu. Time se BiH svrstava među zemlje koje konkretno rade na transparentnosti i modernizaciji pravosuđa, ne samo deklarativno.

    Kako i gdje pristupiti platformi?

    Platforma je dostupna na službenoj stranici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u sekciji “Servisi za građane”. Dovoljan je jedan klik na “Interaktivna mapa o radu sudova” kako biste ušli u svijet podataka koji ranije nisu bili lako dostupni.

    Pregled je jednostavan. Unosite općinu ili sud koji vas zanima, birate godinu i kriterije, a sistem vam odmah prikazuje jasne vizualne prikaze rezultata. Sve je prilagođeno i onima koji nisu pravnici, jer je cilj da svaki građanin može razumjeti gdje stoji njegovo pravosuđe.

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Otvoreni pristup podacima jača povjerenje javnosti i doprinosi izgradnji pravosudnog sistema koji djeluje u interesu svih građana Bosne i Hercegovine.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Nove cijene advokatskih usluga

    Nove cijene advokatskih usluga

    Nova Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata donosi nove cijene advokatskih usluga. Objavljena je u Službenim novinama FBiH broj 43/25, a stupila je na snagu 11. juna 2025. godine. Njome se uređuje koliko advokat može naplatiti za svoj rad, od izrade tužbi i žalbi, do zastupanja na ročištima i savjetovanja s klijentima. Za građane i firme, ova tarifa ima konkretne posljedice. Cijene će biti visočije, ali od sada će biti jasnije koliko koji pravni postupak može koštati, a advokati će imati jasne smjernice za obračun.

    Nije moguće obuhvatiti analizu cjelokupne Tarife u jednom članku, ali ovje možete naći osnovne informacije o cijenama, te informacije o tome koje su osnovne novine u odnosu na ono što je propisivala stara Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata.

    Sadržaj članka:

    Kolika je vrijednost boda i kako se računa advokatska naknada?

    Jedan od ključnih elemenata nove tarife je vrijednost boda koji sada iznosi 5,60 KM. Svaka advokatska radnja, bilo da se radi o pisanju podneska, žalbe ili sudjelovanju na ročištu, nosi određen broj bodova, koji se množi sa iznosom boda.

    Naprimjer, za odbranu optuženog u predmetu sa zaprijećenom kaznom do 3 godine, advokatu pripada 120 bodova. Kada se to pomnoži sa 5,60 KM, ukupna nagrada iznosi 672 KM.

    Ko vas može zastupati pred sudom

    Koje su najvažnije promjene u odnosu na staru tarifu?

    Nova advokatska tarifa iz juna 2025. godine predstavlja sveobuhvatno redefinisanje sistema nagrađivanja i obračuna troškova za rad advokata u Federaciji BiH.

    U nastavku izdvajamo najvažnije promjene u odnosu na staru tarifu:

    Detaljna sistematizacija svih vrsta pravnih postupaka

    Tarifa sada jasno razdvaja i obrađuje svaki tip postupka, krivični, prekršajni, parnični, izvršni, upravni, vanparnični, zemljišnoknjižni, stečajni, disciplinski i drugi.

    Za svaku pravnu radnju, poput izrade tužbe, žalbe, zastupanja na ročištu, propisan je tačan broj bodova, što omogućava precizniji i objektivniji obračun nagrade.

    Kako napisati prigovor osiguranju

    Paušalne nagrade za posebno složene slučajeve

    Za predmete koji su naročito obimni ili pravno zahtjevni, advokat ima pravo na paušalnu nagradu. Ta nagrada može biti veća od uobičajene, ali ne smije premašiti dvostruki iznos propisane nagrade za tu vrstu postupka (član 12. Tarife).

    Ovo ukazuje na to da je prepoznat dodatni napor i kompleksnost u obradi složenih predmeta.

    Uvećanja za rad u posebnim okolnostima

    Rad u pritvorskim predmetima, van radnog vremena, vikendom ili praznicima, dodatno se vrednuje. Konkretno:

    • Ako je radnja obavljena u neradni dan ili izvan radnog vremena, nagrada se uvećava za 25% (član 10).
    • Ako se radi o pritvorskim predmetima, svakom radnjom nagrada se takođe uvećava za 25% (član 9).
    • Angažman istražitelja ili stručnjaka takođe nosi dodatnih 20% po radnji.

    Prava fleksibilnost u dogovoru sa klijentom

    Advokat i stranka mogu ugovoriti posebnu naknadu, mimo Tarife, ali isključivo u pisanoj formi (član 37). Ugovorena nagrada može biti:

    • po satu (uz slobodno ugovaranje cijene),
    • fiksna suma za određeni posao,
    • mjesečni iznos za kontinuirano angažovanje,
    • postotak uspjeha u sporu (maksimalno 30%),
    • kombinacija navedenog,
    • ili prema tarifi strane države ako je to primjenjivo.

    Kako se obračunava advokatska nagrada u parničnim sporovima?

    U parničnim postupcima, osnovica za obračun nagrade zavisi od vrijednosti spora. Naprimjer:

    • Za sporove do 5.000 KM osnovna nagrada je 80 bodova.
    • Za sporove preko 100.000 KM osnovica je 600 bodova, uvećana za 4 boda na svakih dodatnih 1.000 KM.

    Na ovaj način, visina advokatske naknade proporcionalna je složenosti i vrijednosti predmeta.

    Spisak advokata

    Da li advokati mogu samostalno određivati cijene?

    Nova tarifa ostavlja mogućnost za slobodno ugovaranje nagrade između advokata i stranke, ali isključivo u pisanoj formi. Ugovor može biti:

    • po satu rada,
    • kao fiksni iznos za određeni posao,
    • u obliku mjesečne naknade za kontinuirani rad,
    • procentualno vezan za uspjeh u postupku (do 30%).

    Ova fleksibilnost omogućava prilagođavanje stvarnim okolnostima svakog pojedinačnog slučaja.

    Ugovor, osnovne stvari koje morate znati

    Kolike su naknade za putne troškove i dnevnice?

    Advokat koji obavlja poslove izvan sjedišta svog ureda ima pravo na dodatnu naknadu troškova, a nova tarifa precizno propisuje koji su to troškovi i kako se obračunavaju (član 40):

    Troškovi prijevoza

    Ako advokat koristi vlastiti automobil, ima pravo na naknadu u visini 35% važeće cijene benzina 95 po svakom pređenom kilometru. Alternativno, ukoliko koristi drugo prijevozno sredstvo (npr. autobus, voz, avion), ima pravo na refundaciju stvarne cijene karte.

    Dnevnice

    Ukoliko boravak van ureda traje više sati ili cijeli dan, advokat ima pravo na dnevnicu. Visina dnevnice iznosi 10% prosječne neto plaće u Federaciji BiH, prema posljednjem objavljenom kvartalnom izvještaju Federalnog zavoda za statistiku.

    Smještaj i višednevni boravak

    Kada je zbog prirode posla potrebno prenoćiti, advokatu pripada:

    • dodatna naknada za utrošeno vrijeme prema članu 35. (obračunava se po započetom pola sata, do maksimalno 8 sati dnevno).
    • trošak smještaja u hotelu kategorije četiri zvjezdice (4*), te
    • dodatna naknada za utrošeno vrijeme prema članu 35. (obračunava se po započetom pola sata, do maksimalno 8 sati dnevno).
    Cijene notarskih usluga

    Šta znači ova tarifa za građane i firme?

    Usvajanjem nove advokatske tarife, građani i privredni subjekti u Federaciji BiH dobili su jasniji i predvidiviji okvir kada je riječ o cijenama advokatskih usluga. Tarifa donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i standardizaciju, ali istovremeno, u većini slučajeva, dovodi do povećanja troškova pravne zaštite.

    “Advokat garantuje uspjeh u postupku”

    Za građane, to znači da će sada unaprijed moći procijeniti okvirni trošak pojedine pravne usluge, jer su sve vrste postupaka detaljno razrađene i svaka radnja tačno vrednovana u bodovima. Više nema prostora za nerealna očekivanja ili nejasne račune. Svaki podnesak, ročište, savjet ili žalba ima svoju jasno definisanu cijenu.

    Za firme, naročito one koje redovno koriste pravne usluge, recimo u postupcima naplate potraživanja, javnim nabavkama ili registraciji promjena u sudskom registru, tarifa pruža osnov za efikasnije planiranje budžeta za pravne usluge. Međutim, treba biti svjestan da novi sistem donosi realno viši nivo naknada, kako zbog povećanja vrijednosti boda koji sada iznosi 5,60 KM, tako i zbog šireg spektra radnji koje se posebno tarifiraju.

    S druge strane, advokatima je omogućena veća fleksibilnost. Mogu sa strankama pisanim putem ugovoriti drugačije načine plaćanja po satu, fiksno, mjesečno ili prema uspjehu u postupku. Ipak, osnovna tarifa ostaje temeljni standard, posebno u postupcima pred sudovima i upravnim organima.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Preuzmite novu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata

    Nova advokatska tarifa za 2025. godinu predstavlja korak naprijed u regulisanju advokatske profesije u FBiH. Također, predstavlja i poskupljenje advokatskih usluga. Sa jasno definisanim pravilima, cijenama i mogućnostima ugovaranja, stvara se ravnoteža između zaštite prava klijenata i pravične naknade za rad advokata.

    Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad advokata – download (PDF)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako prodati i kupiti firmu

    Kako prodati i kupiti firmu

    Promjena vlasništva nad firmom, bilo da je riječ o prodaji ili kupovini, nije poslovni potez koji se povlači često. Riječ je o ozbiljnom pravnom, finansijskom i organizacijskom procesu koji zahtijeva precizno razumijevanje zakona i pažljivo planiranje. U ovom tekstu donosimo jasna objašnjenja kako se odvija prijenos vlasništva nad privrednim društvima i obrtima, te kako prodati i kupiti firmu.

    Sadržaj članka:

    Šta je firma?

    Firma je naziv pod kojim pravno lice, najčešće privredno društvo, posluje i istupa u pravnom prometu. To nije “firma” u svakodnevnom smislu kao sinonim za preduzeće, već pravni naziv koji je upisan u registar i po kojem se društvo prepoznaje.

    Firma mora biti jasno određena i razlikovati se od drugih, kako ne bi dolazilo do zabune među potrošačima, partnerima ili institucijama.

    Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, firma obavezno sadrži naziv, sjedište i oznaku pravne forme, npr. “A Inženjering d.o.o. Sarajevo”. Kod obrta, firma uključuje i ime i prezime vlasnika jer je obrt vezan za fizičko lice, “Obrtnička djelatnost u građevinarstvu B, vl. B B, Mostar”.

    Firma mora biti jedinstvena, ne smije sadržavati obmanjujuće ili zaštićene oznake i mora se koristiti dosljedno u poslovnoj dokumentaciji i komunikaciji. Promjena firme se prijavljuje nadležnim organima i upisuje u registar, jer se radi o ključnom identifikacionom elementu subjekta u privrednom prometu.

    Kako se vrše prodaja i kupovina firme

    Kupovina firme ne znači samo preuzimanje objekta i zaposlenih. Riječ je o pravnom kontinuitetu, gdje kupac po osnovu ugovora preuzima prava, ali i obaveze firme. To uključuje dugove, ugovore, robu, opremu i poslovne odnose.

    U pravnom smislu, kupoprodaja firme može značiti prodaju udjela u društvu kod d.o.o., prodaju dionica dioničkog društva ili prodaju obrta kod fizičkih lica registrovanih kao obrtnici, što je specifično u odnosu na prethodno nabrojane.

    Ko može praviti ugovore

    Zašto bi neko prodavao ili kupovao firmu

    Prodaja ili kupovina firme su poslovne odluke koje se donose iz različitih razloga.

    Prodavac može odlučiti da proda firmu zbog promjene životnih prioriteta, želje za ulaganjem u neki drugi biznis, ili potrebe za likvidnošću i oslobađanjem kapitala.

    Također, poslovni izazovi, poput finansijskih poteškoća ili nedostatka motivacije za dalji razvoj, mogu biti razlog za prodaju. S druge strane, kupovina firme predstavlja priliku za brzo sticanje tržišnog udjela, ulazak u novu industriju ili proširenje postojećeg poslovanja. Kupci često traže firme s dobrim ugledom, stabilnim prihodima i razvijenom bazom klijenata, jer kupovina postojeće firme može biti brži i sigurniji put do rasta nego pokretanje posla od nule.

    U oba slučaja, transakcija zahtijeva pažljivu analizu i pravnu zaštitu kako bi obje strane ostvarile svoje poslovne ciljeve.

    Kupovina i prodaja d.o.o. (društva sa ograničenom odgovornošću)

    U FBiH, društvo sa ograničenom odgovornošću je najčešći oblik poslovanja. Prijenos vlasništva se vrši kupoprodajom udjela.

    Koraci u postupku

    1. Izrada kupoprodajnog ugovora koji mora biti u pisanoj formi,
    2. Odluka skupštine društva (ako je propisana statutom) kada prodaja udjela zahtijeva saglasnost ostalih članova.
    3. Upis promjene u sudski registar jer novi vlasnik mora biti upisan u registar društava, što podrazumijeva dostavu ugovora, odluka i zahtjeva za upis.
    4. Izmjena statuta i osnivačkog akta ako dolazi do promjene članova ili strukture upravljanja.

    Kupac preuzima sve što dolazi s firmom, poslovne ugovore, radne odnose, obaveze i drugo što se utanači u ugovoru.

    Ugovor, osnovne stvari koje morate znati

    Kupovina dioničkog društva (d.d.)

    Kod dioničkog društva vlasništvo se prenosi putem trgovine dionicama. Ako neko stekne više od 50% dionica, zakon mu nameće dodatne obaveze u vezi sa preuzimanjem i obavještavanjem Komisije za vrijednosne papire.

    Kod d.d.-a ključne su, transparentnost, regulativa tržišta kapitala i zaštita manjinskih dioničara.

    Gdje se prodaju i kupuju dionice

    U Bosni i Hercegovini dionice se najviše kupuju i prodaju na dvije zvanične berze: Sarajevskoj berzi i Banjalučkoj berzi. To su glavna mjesta gdje se odvija zvanična trgovina vrijednosnim papirima i dionicama domaćih i stranih kompanija koje su izlistane na ovim tržištima.

    Da biste mogli kupovati ili prodavati dionice na ovim berzama, potrebno je da otvorite račun kod brokerske kuće koja je članica berze. Brokerske kuće u BiH posluju kao posrednici između kupaca i prodavaca, te vam omogućavaju pristup tržištu kapitala i prate sve transakcije.

    Pored berzi, neki investitori trguju dionicama i preko OTC (over-the-counter) tržišta, gdje se dionice razmjenjuju direktno, van formalnih berzi, ali to je manje uobičajeno i često podrazumijeva veći rizik.

    U Bosni i Hercegovini trgovina dionicama nije još uvijek razvijena kao u razvijenim zemljama, ali se tržište polako širi, pa je važno pratiti ponude brokerskih kuća i informisati se o mogućnostima ulaganja.

    Za početnike je preporuka da se obrate brokerskim kućama ili bankama koje nude usluge investiranja i da koriste njihove online platforme za jednostavnije i sigurnije trgovanje.

    Šta ako se prodaje samo dio firme?

    U praksi se često ne prodaje cijelo društvo, već:

    • dio udjela, čime se prodavac povlači djelimično
    • imovina i poslovanje, što je zapravo ugovor o kupoprodaji imovine, a ne udjela

    U oba slučaja je važno pravno razlikovati prodaju pravnog subjekta, firme kao pravnog lica i prodaju samo poslovnih elemenata.

    Šta je obrt i kako se razlikuje od privrednog društva

    Obrt je oblik samostalnog obavljanja privredne djelatnosti koju fizičko lice vodi i za svoj račun. To znači da je obrt u vlasništvu jedne osobe koja preuzima svu odgovornost za poslovanje, uključujući i eventualne finansijske obaveze. Obrtnik može zapošljavati radnike, ali je on lično nosilac svih prava i obaveza vezanih za obrt.

    Kako osnovati obrt

    S druge strane, privredno društvo je pravno lice koje se osniva radi obavljanja privredne djelatnosti. To može biti društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), dioničko društvo (d.d.), ili drugi pravni oblik. Privredno društvo ima odvojeni pravni subjektivitet, što znači da društvo kao entitet odgovara za svoje obaveze, a odgovornost vlasnika (članova, dioničara) je ograničena na njihov ulog u društvu.

    Prijenos obrta

    Za razliku od d.o.o. ili d.d., obrt je vezan za fizičko lice. On se ne može prenijeti kao pravno lice, već se može zatvoriti postojeći obrt i osnovati novi obrt od strane kupca.

    Međutim, imovina, oprema, zalihe, poslovno ime i drugi elementi obrta se mogu prenijeti kupoprodajnim ugovorom. Kupac potom registruje novi obrt.

    Šta zakon kaže o odgovornosti?

    Kod d.o.o. i d.d., novi vlasnik odgovara za sve obaveze firme od momenta preuzimanja, osim ako nije drugačije dogovoreno. Zato je važno izvršiti due diligence, detaljnu pravnu i finansijsku provjeru, te analizu poreskih obaveza.

    Kod obrta, budući da se ne prenosi pravna osobnost, kupac nije automatski odgovoran za dugove bivšeg vlasnika osim ako ih izričito ne preuzme ugovorom.

    Porezne i knjigovodstvene implikacije

    Prenos firme, bilo u cijelosti ili samo dijela njenog poslovanja, često donosi određene porezne obaveze koje je važno razumjeti unaprijed. Naprimjer, kod prodaje imovine može nastati obaveza plaćanja poreza na promet nekretnina. Ako se prodaju udjeli u firmi, moguće je da će biti potrebno platiti porez na dobit ili porez na kapitalnu dobit.

    Zbog složenosti ovih pravnih i poreskih pitanja, uvijek je preporučljivo da se prije potpisivanja bilo kakvog ugovora o prenosu firme ili dijela firme posavjetujete sa stručnim licem, knjigovođom ili poreznim savjetnikom. Oni će vam pomoći da pravilno sagledate sve moguće porezne obaveze i izbjegnete neočekivane troškove ili probleme s poreznim organima.

    Zakonski okvir i dokumentacija

    Za privredna društva primjenjuje se Zakon o privrednim društvima FBiH, dok se za obrte primjenjuje Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima. Oba zakona zahtijevaju upis promjena u odgovarajuće registre: registar privrednih društava i obrtni registar.

    Dokumentacija koju treba pripremiti:

    • kupoprodajni ugovor
    • ovjereni potpisi stranaka
    • izmijenjeni osnivački akt/statut (ako je potrebno)
    • zahtjev za upis promjena u sud/organ uprave

    Bitni koraci u postupku

    Kupovina i prodaja firme je dozvoljena, ali složena procedura. Da biste izbjegli potencijalne rizike i nesporazume, preporučuje se da tokom cijelog procesa angažujete advokata ili pravnog savjetnika koji će vas stručno voditi kroz pravne aspekte.

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Također, važno je uključiti i knjigovođu ili finansijskog stručnjaka koji može pomoći u provjeri finansijskog stanja firme i utvrditi sve poreske obaveze.

    Posebnu pažnju treba obratiti na detaljno čitanje i razumijevanje svih ugovornih dokumenata kako biste bili sigurni da su svi uslovi jasni i pravedni za obje strane.

    Ukoliko planirate prodati firmu, važno je da imate urednu poslovnu dokumentaciju, da su sve obaveze prema državi, partnerima i zaposlenima riješene, te da odnosi s poslovnim partnerima i zaposlenicima budu jasni i regulisani.

    S druge strane, ako ste kupac, obavezno se detaljno informišite o svim aspektima poslovanja firme koju namjeravate preuzeti, kako biste donijeli sigurnu i promišljenu odluku.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • “Advokat garantuje uspjeh u postupku”

    “Advokat garantuje uspjeh u postupku”

    „Advokat garantuje uspjeh u postupku“. Ovo nije samo obična fraza, već tvrdnja koju nam je nedavno saopštio jedan od naših čitatelja, zbunjen savjetom koji je dobio od svog pravnog zastupnika. Iako mnogima samouvjerenost i obećanja zvuče ohrabrujuće, otvaraju se ozbiljna pitanja. Da li advokat zaista smije davati takva obećanja, šta kaže etički kodeks, i kako građani mogu razlikovati profesionalan pristup od nerealnih obećanja? U ovom tekstu razmatramo zašto garancije u pravu nisu samo nepoželjne, već mogu biti i kažnjive.

    Sadržaj članka:

    Ljudi traže sigurnost u neizvjesnosti

    Kada se neko suoči s tužbom, krivičnim postupkom, razvodom, sporom oko imovine ili bilo kakvom pravnom dilemom, ulazi u prostor nepoznatog. Pravni jezik, sudska procedura, trajanje procesa, troškovi, pa čak i ponašanje druge strane, sve to može izazvati stres i anksioznost.

    U takvim okolnostima, ljudi prirodno traže sigurnost. Traže čvrsto tlo pod nogama. Pitanje „možete li mi garantovati da ću dobiti?“ najčešće ne dolazi iz pohlepe ili nepoštovanja. Ono dolazi iz straha od poraza i posljedica.

    Advokat tada postaje simbol zaštite, neko ko „zna sistem i pravo“ i može ih provesti kroz njega. Zato ne čudi što mnogi klijenti žele čuti čvrsto „da“ kao odgovor. To im djeluje kao jedini način da povrate kontrolu nad situacijom.

    Zato je važno da razjasnimo jedno pitanje: Može li advokat garantovati uspjeh u postupku?

    Ko vas može zastupati pred sudom

    Može li advokat garantovati uspjeh u postupku?

    Advokat ne smije garantovati uspjeh u bilo kojoj vrsti pravnog postupka. Bilo da se radi o parnici, krivičnom postupku, upravnom sporu ili bilo kojoj drugoj situaciji, ishod postupka je neizvjestan.

    On zavisi od brojnih faktora, uključujući činjenično stanje i dostupne dokaze, sudsku praksu i pravno tumačenje, rad protivničke strane, vještaka ili tužilaštva, sudsku diskreciju u odlučivanju.

    Advokat može dati profesionalnu procjenu šansi i obrazloženo mišljenje na osnovu svog znanja i iskustva, ali ne može niti smije davati garancije o ishodu. Takvo ponašanje nije samo neetično, već i potencijalno disciplinski kažnjivo.

    Uloga advokata nije da obeća pobjedu, već da klijenta vodi kroz postupak na zakonit, odgovoran i stručan način.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Šta kaže Kodeks advokatske etike FBiH?

    Pitanje davanja garancija za ishod postupka jasno je uređeno u Kodeksu advokatske etike Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donijela Advokatska komora FBiH, a slično se reguliše i u čitavoj regiji.

    Iz dijela koji se odnosi na odnos advokata prema stranci, proizilazi da je advokat dužan iskreno i objektivno obavijestiti stranku o pravnoj i činjeničnoj situaciji, te o izgledima za uspjeh u postupku, ali bez davanja bilo kakvih garancija.

    Također, Kodeks izričito zabranjuje nerealna obećanja koja mogu dovesti stranku u zabludu. Svako takvo ponašanje smatra se neetičnim i nedopuštenim, te može predstavljati osnov za disciplinski postupak pred Advokatskom komorom.

    Drugim riječima, čak i ako advokat vjeruje da su šanse za uspjeh velike, on to ne smije predstaviti kao sigurnu stvar jer time krši temeljna pravila profesije i povjerenja.

    Zašto su ovakva obećanja problematična i kažnjiva?

    Lažne ili neetičke garancije stvaraju lažnu sigurnost kod klijenata. Kada postupak ne završi uspješno, osjećaj prevare i razočaranja je mnogo dublji nego kada bi im od samog početka iskreno rečeno da postoji rizik.

    Takva praksa je problematična jer dovodi klijenta u zabludu, narušava povjerenje u advokatsku profesiju i stvara nelojalnu konkurenciju među advokatima. Osim toga, može imati i ozbiljne posljedice za advokata.

    Zakon i etički kodeks štite i interese klijenata i integritet profesije, ali samo ako se poštuju osnovna pravila profesionalnog ponašanja.

    Reklamiranje advokata i zabrana davanja garancija

    Reklamiranje advokatskih usluga je zabranjeno.

    Činjenica da ishod sudskog ili upravnog postupka zavisi od niza nepredvidivih faktora, znači da svako obećanje „sigurne pobjede“ predstavlja obmanjivanje javnosti.

    Kodeks advokatske etike FBiH naglašava da je za klijenta ključna istinita procjena rizika i realnih šansi.

    Zabrana reklamiranja advokata osigurava da se klijenti informišu na temelju stručne, objektivne i realne analize, a ne na temelju reklamnih tvrdnji.

    Najbolja reklama advokata su predmeti koje je uspješno okončao, odnosno, profesionalan odnos prema strankama. Kolokvijalno “dobijanje ili gubljenje” nisu uvijek tako jednostavni pojmovi. Mnogo zavisi od postojanja pravnog osnova, načina vođenja postupka i mnogo drugih faktora.

    Smiju li se advokati reklamirati

    Kako prepoznati profesionalnog advokata?

    Profesionalnog advokata prepoznajete po tome što s vama razgovara iskreno i realno o šansama za uspjeh, ali bez davanja ikakvih garancija.

    Objasniće vam sve faze postupka, moguće rizike i rokove, te vas detaljno upoznati sa svim obavezama koje slijede.

    Važno je da, prije početka zastupanja, dobijete pismeni ugovor u kojem će jasno biti navedene sve usluge, naknada i ostale za vas bitne stvari.

    Profesionalni advokat uvijek je upisan u zvanični imenik Advokatske komore, što možete provjeriti na njihovoj web stranici, te nikada neće isticati „veze“ u sudu niti obećavati sigurnu pobjedu ili „sto posto dobijen predmet“.

    Imenik advokata

    U pravosuđu ne postoje prečice za garantovane rezultate. Jedini put do uspjeha vodi kroz detaljnu pripremu, stručnost i poštivanje procedura.

    Kako da izaberem advokata

    Šta učiniti ako vam advokat obeća pobjedu u postupku?

    Ako vam advokat obeća pobjedu, prvo izrazite nedoumicu i zamolite da tu garanciju unese u pisani ugovor, iako je vrlo verovatno da to neće prihvatiti.

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Zatim potražite drugo pravno mišljenje kod nezavisnog stručnjaka koji će objektivno sagledati vaš slučaj i ukazati na stvarne šanse za uspeh.

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Zadržite sve dokaze o obećanju, čuvajte poruke, mejlove ili zapisi sa sastanaka jer će vam trebati ako se odlučite za disciplinski postupak.

    Na kraju, imajte na umu da je davanje garantovanog ishoda suprotno Kodeksu advokatske etike, pa je svako obećanje „sigurne pobede“ jasan znak da treba preispitati poverenje u tog advokata.

    Kome prijaviti advokata koji garantuje uspjeh?

    Ako ste imali iskustvo s advokatom koji vam je garantovao ishod postupka, takvo ponašanje možete prijaviti Disciplinskoj komisiji Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine. Garancija ishoda nije dozvoljena i predstavlja kršenje Kodeksa advokatske etike, što može biti osnov za disciplinski postupak.

    Prijava se podnosi u pisanom obliku, uz što precizniji opis okolnosti i, ako je moguće, priloge koji potvrđuju navode (npr. prepiska, snimak, ugovor). Disciplinski organi Komore razmatraju svaku prijavu i, ukoliko postoji osnov, mogu pokrenuti postupak protiv advokata.

    Više informacija možete pronaći na web stranici Advokatske komore FBiH:
    www.advokomfbih.ba
    kontakt e-mail: kontakt@advokomfbih.ba
    telefon: +387 (33) 200-052

    Kome prijaviti neprofesionalnog advokata

    Zašto je bolje čuti istinu nego lažno obećanje?

    Kao stranka u postupku, imate pravo na iskrene informacije, realnu procjenu šansi i pošten odnos zasnovan na profesionalizmu, a ne na prodaji iluzije.

    Advokat koji vam jasno kaže da ne može garantovati ishod ne pokazuje slabost, već ozbiljnost i odgovornost prema vašem slučaju.

    U pravnim stvarima, neprijatna istina na početku uvijek je vrijednija od lažnog osjećaja sigurnosti. Jer kada očekivanja nisu realna, razočaranje nije samo emocionalno, ono često znači i gubitak vremena, novca i pravne zaštite.

    Zakon i etika na strani stranke

    Znanje štiti. Iako se pravni sistem čini zatvorenim i složenim, građanin koji zna svoja osnovna prava, uključujući pravo na etično zastupanje, nikada nije bez oružja.

    Advokat koji poštuje pravila i zakon je vaš saveznik, a ne neko ko prodaje sigurnu pobjedu. Jer u pravosuđu, sigurnost ne dolazi iz obećanja već iz integriteta, pripreme i poštovanja pravne procedure.

    Ako želite bolje razumjeti svoja prava i šta vas može očekivati u pravnim postupcima, zavirite u našu rubriku Pravni vodiči. Tu ćete pronaći praktične informacije koje vam mogu pomoći da donesete informisane odluke i prepoznate kada vam se nudi stvarna pravna pomoć, a kada samo prazna obećanja.

    Pravni vodiči

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Punomoć za banku: kako ovlastiti drugu osobu za podizanje novca

    Punomoć za banku: kako ovlastiti drugu osobu za podizanje novca

    Dati nekome punomoć za banku znači dati mu pristup svom novcu. Ovlastiti nekoga da pristupi vašem računu, isplaćuje novac s njega, nije beznačajna odluka. Ali ako ga napravite pažljivo, uz jasno ovlaštenje, rok, ovjeru i razumijevanje rizika, može vam uštediti vrijeme, olakšati život i riješiti hitne situacije. I onda postavite pitanje: “Kako da to uradim zakonito i sigurno?” Odgovor je jednostavan, ali važno je da ga shvatite ozbiljno.

    Sadržaj članka:

    Šta je zapravo punomoć za banku?

    Punomoć za banku nije samo komad papira s potpisima. To je pravno ovlaštenje kojim vi dajete dozvolu drugoj osobi da, umjesto vas, obavi određene radnje pred bankom. To može podrazumijevati isplate, uplate, podizanje penzije, te slične poslove.

    Punomoć podrazumijeva najveći stepen povjerenja, ovlaštenje da poduzmete određene radnje koje proizvode pravne posljedice, u ime onoga ko daje ovlaštenje.

    Punomoć

    Inače se punomoć daje kako bi neko u vaše ime mogao da učini nešto što bi zahtijevalo vaše lično prisustvo. A broj i vrsta poslova koji se mogu obaviti putem punomoći su jako široki. Zato punomoć uvijek dajite s oprezom.

    Može li se vjenčati putem punomoćnika

    Ali kada su banke u pitanju, tu počinju i dileme:

    • Mora li se punomoć ovjeriti kod notara ili u općini?
    • Može li se zloupotrijebiti?
    • Da li važi i za devizne račune?
    • Koliko dugo vrijedi punomoć?
    • Može li neko zloupotrijebiti punomoć?
    • Kako napisati punomoć?
    Kako napisati punomoć: Primjeri i savjeti

    U čemu ljudi najčešće griješe?

    Ljudi često napišu punomoć “na papiru”, daju je bliskoj osobi i pretpostave da je to dovoljno. Međutim, u praksi, većina banaka neće prihvatiti neovjerenu punomoć, čak ni ako je osoba ovlaštena rođak, pa ni najbliži srodnik.

    Punomoć: Šta znači ovjerena, apostilirana i legalizovana?

    Neki zaborave da navedu broj računa. Drugi napišu ovlaštenje “da podiže novac”, ali ne preciziraju da se to odnosi na određenu banku ili vremenski period, te s kojeg računa.

    Da se to ne bi desilo vama, evo svega što treba da znate.

    Da li punomoć mora biti ovjerena?

    U najvećem broju slučajeva, banke zahtijevaju neku vrstu ovjere.

    Vrsta ovjere može da se razlikuje u odnosu na vrstu posla koja se obavlja, recimo isplata, potpisivanje ugovora i slično, a može da se razlikuje i u različitim bankama.

    Iako zakonski možete sačiniti punomoć i vlastoručno je potpisati, većina banaka traži notarsku ili općinsku ovjeru potpisa. To znači da banka mora imati sigurnost da ste vi zaista dali to ovlaštenje.

    Ovjera punomoći: notarska ili u općini

    Neke banke prihvataju neovjerene punomoći samo ako se radi o internoj formi koju ste prethodno potpisali pred njihovim službenikom. Ali to je izuzetak, ne pravilo.

    Ako ste u inostranstvu, punomoć možete ovjeriti u ambasadi ili konzulatu BiH i takva punomoć se priznaje. Ranije smo govorili o posebnim odredbama vezano za ovjeru, odnosno legalizaciju punomoći u inostranstvu apostille pečatom.

    Punomoć iz inostranstva e-mailom

    Kako da sastavite punomoć koju banka neće odbiti?

    Postoji nekoliko elemenata koje punomoć mora sadržavati da bi je banka prihvatila:

    1. Vaše podatke – ime, JMBG, broj lične karte
    2. Podatke ovlaštenog lica – iste te informacije
    3. Precizno ovlaštenje – npr. “da podiže gotovinu sa mog računa broj XY u banci XY”
    4. Datum i mjesto
    5. Vaš potpis
    6. Ovjera

    Nema potrebe da pišete komplikovanim pravnim rječnikom. Jednostavno, jasno i precizno.

    Ako punomoć važi duže, recimo 6 mjeseci ili godinu, napišite to izričito. Ako ne napišete ništa, neka banka će je prihvatiti samo 30 dana od datuma ovjere.

    Koliko dugo vrijedi punomoć?

    Ako u dokumentu ne napišete do kada vrijedi, pravno gledano, važi do opoziva.
    Ali banke se ne oslanjaju na teoriju. Neke ograniče važenje na 30 dana, neke na 3 mjeseca, neke na 6.

    Zato:

    • Uvijek napišite datum do kada punomoć važi
    • Ako je trajna, napišite: “Važi do opoziva”

    U suprotnom, može se desiti da vaša punomoć bude odbijena zbog “isteka”, iako vi to niste planirali tako.

    Može li neko zloupotrijebiti punomoć?

    Kao i u bilo kojem drugom odnosu između ljudi, i odnos povjerenja davanjem punomoći može da se zloupotrijebi.

    Zato je važno da punomoć dajete samo osobi u koju imate puno povjerenje. Bez obzira na tepen povjerenja, izričito i jasno navedite ograničenja, naprimjer „može podizati najviše 500 KM mjesečno“, do određenog datuma, pod određenim uslovima i slično. Uz to, redovno provjeravate stanje na računu, ne samo zbog mogućnosti da neko zloupotrijebi punomoć, već i zbog greške.

    Ako sumnjate da je punomoć zloupotrijebljena, odmah je opozovite pismeno i obavijestite banku.

    Punomoć je korisna, ali u pogrešnim rukama, može vas koštati mnogo.

    Šta banke u BiH konkretno traže?

    Iako nema jedinstvenog zakona koji propisuje formu punomoći za banke, svaka banka ima svoja interna pravila. Neke čak imaju i vlastite obrasce koje morate ispuniti. Najčešće traže:

    • Ovjerenu punomoć (notar/općina)
    • Punomoć ne stariju od 6 mjeseci
    • Tačno naveden broj računa
    • Mogućnost da kontaktiraju vas kao vlasnika radi provjere

    Zato je uvijek pametno nazvati banku i pitati:
    „Kakvu punomoć prihvatate za podizanje gotovine sa mog računa?“

    Kako izgleda obrazac punomoći za banku?

    Pripremili smo za vas gotov obrazac punomoći za banku koji možete preuzeti i popuniti. U njemu su već naznačena ključna polja: vaši podaci, ovlaštenje, trajanje, potpisno mjesto. Sve što vam treba je da ga:

    • štampate
    • unesete podatke
    • odnesete na ovjeru
    Preuzmi obrazac Punomoć za banku – (word dokument .docx format)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta su aleatorni ugovori

    Šta su aleatorni ugovori

    U praksi se često postavlja pitanje šta su aleatorni ugovori i po čemu se razlikuju od drugih ugovornih oblika. Za razliku od standardnih ugovora, koji podrazumijevaju jasno određene obaveze i koristi za obje strane, aleatorni ugovori su zasnovani na neizvjesnosti. Njihova posebnost leži u tome što prava i obaveze ugovornih strana zavise od budućeg događaja koji možda nikada neće nastupiti, pri čemu jedna ili obje strane svjesno preuzimaju rizik mogućeg ishoda.

    Sadržaj članka:

    Značenje i pravna priroda aleatornih ugovora

    Pojam aleatoran potiče od latinske riječi alea, što znači “kocka”, odnosno slučaj. U pravnom smislu, aleatorni ugovor je onaj u kojem ostvarenje prava i obaveza zavisi od budućeg neizvjesnog događaja. Jedna od karakteristika takvih ugovora jeste da se ekonomska korist ugovornih strana ne može tačno predvidjeti u trenutku zaključenja ugovora.

    Za razliku od takozvanih komutativnih ugovora, gdje su koristi uravnotežene i poznate unaprijed, kod aleatornih ugovora takva predvidljivost ne postoji. Rizik, slučaj i neizvjesnost su njihova osnovna obilježja.

    Ko može praviti ugovore

    Po čemu se aleatorni ugovori razlikuju od komutativnih ugovora?

    Najveća razlika između običnih (komutativnih) i aleatornih ugovora jeste u tome što se kod aleatornih ne zna da li će, kada i u kojoj mjeri neka strana imati korist. U nekim slučajevima jedna strana može dobiti značajno više nego što je uložila, dok druga može ostati bez koristi, iako je ispunila svoju obavezu.

    Ipak, zakon takve ugovore dopušta upravo zato što su obje strane svjesno prihvatile rizik i posljedice neizvjesnog događaja. Bitan uslov je da je neizvjesnost stvarna i pravno dopuštena, te da obje strane ulaze u ugovorni odnos sa razumijevanjem mogućeg ishoda.

    Najčešći primjeri iz prakse

    Jedan od najprepoznatljivijih aleatornih ugovora jeste ugovor o doživotnom izdržavanju. Ovaj ugovor podrazumijeva da jedna strana preuzima obavezu da doživotno izdržava drugu, a zauzvrat nasljeđuje njenu imovinu nakon smrti. Neizvjesnost se ogleda u trajanju života osobe koja prima izdržavanje. Moguće je da davalac izdržavanja pruža pomoć godinama, a moguće je i da imovina pređe u njegove ruke nakon kratkog vremena.

    Ugovor o doživotnom izdržavanju

    Drugi značajan primjer je ugovor o osiguranju. Osiguranik plaća premiju, ne znajući hoće li ikada doći do situacije u kojoj će imati pravo na isplatu. Osiguravajuće društvo s druge strane preuzima rizik da će u nekom trenutku morati isplatiti daleko veći iznos od uplaćenih premija.

    Kako napisati prigovor osiguranju

    Također, igre na sreću, opklade imaju obilježja aleatornosti, ali pravna dopuštenost ovih ugovora zavisi od brojnih faktora. Ako su utemeljeni na zakonu, javnom poretku i pravilima igara na sreću, mogu biti pravno važeći. U suprotnom, često se tretiraju kao ništavi.

    Pravni okvir

    Posebno je čest i značajan ugovor o doživotnom izdržavanju koji je nasljednopravni ugovor i ugovor osiguranju. Iako zakon ne koristi termin aleatorni kao takav, jasno priznaje ugovore čije izvršenje zavisi od slučajnih okolnosti.

    Ključno je da volje ugovornih strana budu ozbiljne, da je predmet ugovora dopušten i da postoji ravnoteža rizika u trenutku zaključenja.

    Da li su aleatorni ugovori uvijek pravno dopušteni?

    Ugovori ove vrste ponekad otvaraju prostor za sporne situacije, posebno ako jedna strana kasnije smatra da je bila u nepovoljnijem položaju. Međutim, sudska praksa je jasna, sama neizvjesnost koristi nije razlog za ništavost ugovora. Izuzetak su slučajevi kada je aleatorni karakter iskorišten za prevaru, prinudu ili ako je protivno moralu društva.

    Ugovor, osnovne stvari koje morate znati

    Naprimjer, ako je neko znao da se druga strana nalazi u terminalnoj fazi bolesti, a ipak je zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, postoji osnov za osporavanje. Isto važi i za ugovore o osiguranju ako je osiguranik u momentu zaključenja ugovora znao da je šteta već nastupila ili bila neminovna.

    Koje su prednosti i mane aleatornih ugovora za ugovorne strane?

    S jedne strane, aleatorni ugovori omogućavaju fleksibilnost i rješenja u situacijama kada nije moguće tačno predvidjeti buduće okolnosti. Oni su posebno korisni u socijalnim odnosima, u zaštiti od rizika i u regulisanju međusobnih očekivanja kada postoji dugoročna neizvjesnost.

    S druge strane, zahtijevaju visok stepen povjerenja i razumijevanja između ugovornih strana. Zbog same prirode neizvjesnosti, često dolazi do subjektivnog osjećaja nepravičnosti, posebno ako se ishod znatno razlikuje od očekivanog.

    Kakve pravne posljedice mogu nastati iz aleatornog ugovora?

    Prilikom sklapanja aleatornog ugovora, preporučuje se da obje strane imaju jasnu predstavu o mogućim ishodima. Detaljno definisani uslovi, medicinska dokumentacija kod ugovora o izdržavanju, realna procjena rizika kod osiguranja, i sveobuhvatna volja da se preuzme neizvjesnost, ključni su za pravnu sigurnost.

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Također, korisno je da se ugovor sačini u pisanoj formi i eventualno ovjeri kod nadležnog organa, kako bi se smanjile šanse za buduće sporove. U složenijim slučajevima, konsultacija sa pravnikom ili notarom može znatno olakšati kasniju zaštitu prava.

    Kako se ovjerava potpis

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako se pokreće ostavinski postupak

    Kako se pokreće ostavinski postupak

    Pokretanje ostavinskog postupka je zakonski uređen proces koji nastupa nakon smrti neke osobe s ciljem da se njena imovina raspodijeli onima koji imaju pravo da je naslijede. Bez obzira da li se radi o nekretninama, pokretnim stvarima, novcu ili pravima, postupak je isti. Taj postupak ne samo da utvrđuje ko su nasljednici, već i koja imovina ulazi u ostavinu, postoji li testament, te da li neko od nasljednika želi da prihvati ili odbije nasljeđe. Međutim, kako se pokreće ostavinski postupak?

    Sadržaj članka:

    Šta je ostavinski postupak?

    Ostavinski postupak je postupak, proces koji se pokreće kada neko umre, s ciljem da se riješi pitanje nasljedstva. U njemu se utvrđuje koja imovina je ostala iza preminule osobe koja se pravno naziva „ostavitelj“, ko su osobe koje imaju pravo da tu imovinu naslijede, da li postoji testament, i da li nasljednici prihvataju nasljedstvo.

    Zašto je važno sačiniti testament

    Ovaj postupak ne uključuje parničenje ili spor između strana, već se vodi po pravilima vanparničnog postupka, koji je jednostavniji i usmjeren na utvrđivanje činjenica i donošenje rješenja. U pravilu ga vodi općinski sud, ali ga sud povjerava javnom bilježniku, notaru, koji u tom slučaju postupa kao produžena ruka suda.

    Cilj postupka nije samo podjela imovine, već i pravna sigurnost. Nakon što se jednom donese rješenje o nasljeđivanju, ono predstavlja osnov za upis vlasništva u zemljišne knjige, bankama, kod porezne uprave i drugim institucijama.

    Šta je izvršna isprava

    Ko pokreće postupak i kada?

    Ostavinski postupak se pokreće automatski čim sud dobije službenu informaciju o smrti osobe. U praksi, to se dešava kada matični ured dostavi smrtni list, smrtovnicu sudu, ili kada se o smrti obavijeste nadležni organi. Dakle, nije obavezno da nasljednici sami pokreću postupak. Međutim, potrebno je da neko prijavi smrt ostavioca.

    Dakle, ako nasljednici žele da ubrzaju stvar ili ako smatraju da sud možda još nije obaviješten, mogu sami podnijeti prijedlog za pokretanje postupka. To je naročito korisno ako postoji potreba da se neka imovina brzo prenese, ako postoji opasnost od štete, ili ako nasljednici žele da odmah daju izjavu da prihvataju ili odbijaju nasljeđe.

    Punomoć iz inostranstva e-mailom

    Važno je naglasiti da nasljeđe ne dolazi automatski u vlasništvo. Dok se ne provede ostavinski postupak, nasljednici nemaju potpunu pravnu sigurnost niti mogućnost raspolaganja naslijeđenom imovinom.

    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Gdje se vodi ostavinski postupak?

    Mjesto gdje se vodi ostavinski postupak zavisi od toga gdje je preminula osoba imala svoje posljednje prebivalište. To znači da je nadležan sud onog područja gdje je ostavitelj živio prije smrti. Ako nema prebivališta u zemlji, tada se nadležnost određuje prema tome gdje se nalazi njegova imovina, posebno ako je to stan, kuća, zemljište ili neki drugi značajan oblik imovine.

    Za šta je nadležan Općinski sud Sarajevo

    Postoje i složeniji slučajevi, recimo ako je ostavitelj živio u inostranstvu, a imovinu ostavio u domovini, tada se nadležnost određuje kombinacijom pravila o mjestu imovine i međunarodnih pravnih propisa. U svakom slučaju, cilj je da postupak vodi sud koji je najbliži činjenicama i dokazima koji su važni za rješavanje pitanja nasljeđivanja.

    Uloga notara u postupku

    Iako se ostavinski postupak vodi pred sudom, sud može donijeti odluku da ga u njegovo ime provede notar, što i radi.

    Notar tada postupa kao povjerenik suda i ima ovlaštenje da vodi cijeli postupak. Poziva nasljednike, utvrđuje činjenice, prikuplja izjave i donosi rješenje.

    Cijene notarskih usluga

    Ono što notar napiše u zapisniku ili utvrdi svojim aktom ima istu pravnu težinu kao da je to uradio sud. Dakle, radi o javnoj ispravi. Zapisnik notara ima dokaznu snagu pred svim institucijama i organima, a postupak pred notarom je često brži i jednostavniji za strane u postupku, jer se termini zakazuju fleksibilnije i ne mora se čekati na sudski raspored.

    Uloga notara je posebno važna i zato što može pomoći stranama da razumiju postupak, upozoriti ih na moguće posljedice određenih odluka, te obezbijediti da sve bude urađeno u skladu sa zakonom.

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Potrebna dokumentacija

    Za provođenje ostavinskog postupka obično su potrebni sljedeći dokumenti:

    • Smrtni list ostavitelja (izvod iz matične knjige umrlih)
    • Dokazi o srodstvu (npr. rodni listovi, vjenčani list)
    • Dokazi o imovini (npr. zemljišnoknjižni izvadak, ugovori)
    • Testament, ako postoji

    Smrtni list, ili izvod iz matične knjige umrlih izdaje matični ured na osnovu prijave smrti te provedenog postupka, u skladu sa Zakonom o matičnim knjigama Federacije BiH.

    Prava i obaveze nasljednika

    Nasljednici su osobe koje po zakonu ili po testamentu imaju pravo naslijediti imovinu preminule osobe. Međutim, oni imaju pravo da sami odluče da li će ga prihvatiti ili odbiti. To pravo je lično i svako od nasljednika odlučuje za sebe.

    Ko su nasljednici preminulog?

    Ako nasljednik želi da prihvati nasljeđe, on to može učiniti izjavom na ostavinskoj raspravi ili u pisanoj formi pred sudom ili notarom. Ako to ne učini, zakon predviđa i tzv. prešutno prihvatanje, ako nasljednik, naprimjer, koristi ostavinu, upravlja njom ili je ne osporava, može se smatrati da je prihvatio.

    Nasljednik ima pravo i da odbije nasljedstvo, što je naročito važno ako je ostavitelj imao dugove. Odbijanjem nasljeđa, nasljednik se u potpunosti odriče i prava i obaveza koje iz njega proizlaze. Takva izjava mora biti jasna, bezuslovna i data u roku koji zakon predviđa.

    Taj rok je obično 30 dana od dana kada je nasljednik saznao da ima pravo na naslijeđe. To je najčešće 30 dana od dana kada je pozvan na ostavinsku raspravu. Ako u tom roku nasljednik ne da nikakvu izjavu, smatra se da je nasljeđe prihvatio, sa svim pravima i obavezama koje ono nosi.

    Zato je važno da nasljednici postupaju pažljivo, posebno u slučajevima kada nisu sigurni da li ostavina uključuje dugove ili terete.

    Obrazac nasljedničke izjave o odricanju od nasljedstva

    Ova izjava služi kao pomoćni obrazac za davanje nasljedničke izjave o odricanju od nasljedstva. Iako je pripremljena pažljivo i u skladu sa važećim pravnim okvirom, ovaj dokument ne predstavlja pravni savjet niti garantuje da će u svakom pojedinačnom slučaju biti dovoljan bez dodatnih prilagođavanja.

    S obzirom da se pravila ovjere izjava razlikuju zavisno od mjesta i okolnosti (npr. da li se izjava daje u inostranstvu, pred kojim organom, uz prisustvo svjedoka i sl.), preporučujemo da korisnici provjere konkretne uslove ovjere kod nadležnog notara, suda ili konzularnog predstavništva.

    Za dodatne informacije o ovjeri punomoći ili potrebi za Apostille pečatom, pročitajte naše članke:

    Ovaj obrazac možete slobodno prilagođavati vlastitim potrebama. Pravni blog ne preuzima odgovornost za korištenje obrasca bez prethodne pravne provjere u konkretnom slučaju.

    Obrazac Nasljednička izjava o odricanju od nasljedstva (word dokument .docx)

    Posebni slučajevi: kada nema nasljednika

    U određenim situacijama može se desiti da nema nijednog nasljednika, ni zakonskog ni testamentarnog. To se, naprimjer, događa ako je ostavitelj bio bez porodice, nije ostavio testament, ili su svi nasljednici umrli, odbili nasljedstvo ili se odrekli svojih prava.

    U takvim slučajevima, imovina ostavitelja ne ostaje bez vlasnika. Po zakonu, ona pripada jedinici lokalne samouprave, odnosno općini ili gradu na čijem se području imovina nalazi.

    Općina tada stupa u položaj nasljednika, ali za razliku od fizičkih osoba, ona se ne može odreći tog nasljedstva. Zakon tretira općinu kao krajnjeg nasljednika kada niko drugi ne postoji. Takva ostavina može biti korisna za zajednicu, jer se nekretnine ili sredstva mogu staviti u javnu funkciju. Općina nasljeđuje i eventualne dugove, što može stvoriti obaveze.

    Ovo rješenje postoji kako bi se spriječilo da imovina postane „ničija“ i kako bi se osigurao pravni kontinuitet vlasništva.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Video nadzor na vlastitom posjedu

    Video nadzor na vlastitom posjedu

    Sve više vlasnika nekretnina odlučuje se na postavljanje video nadzora u cilju zaštite imovine i povećanja sigurnosti. Bilo da se radi o kući, vikendici, poslovnom prostoru ili imanju, video nadzor postaje sastavni dio savremenog pristupa zaštiti privatnog vlasništva. Međutim, uz tehničke aspekte instalacije, potrebno je poznavati i pravne okvire kako bi se izbjegli problemi sa zakonodavstvom ili susjedima. U skladu s tim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljen video nadzor na vlastitom posjedu i ako jeste, da li postoje određena ograničenja.

    U ovom članku obrađujemo najvažnije aspekte postavljanja video nadzora na vlastitom posjedu, sa posebnim fokusom na pravne obaveze, tehnička rješenja i zaštitu privatnosti.

    Sadržaj članka:

    Da li vam je dozvoljeno postaviti video nadzor?

    U Bosni i Hercegovini, vlasnici nekretnina ili posjednici imovine, imaju pravo postaviti video nadzor na svom privatnom posjedu.

    To uključuje dvorišta, ulaze, garaže, parkirališta, objekte, poslovne prostore i druge površine.

    Razlika između vlasništva i posjeda

    Međutim, to pravo nije apsolutno i ono mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine, kao i drugim važećim zakonima koji uređuju zaštitu privatnosti i upotrebu video tehnologija.

    Video nadzor i zaštita ličnih podataka

    Bez obzira na činjenicu što se postavlja video nadzor na vlastitom posjedu, prema Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH, video nadzor spada u obradu podataka jer omogućava identifikaciju pojedinaca.

    Dakle, ako je putem snimka moguće doći do nekog podatka pomoću kojeg se može identifikovati neka osoba, recimo glas ili lica na snimcima, nešto karakteristično, poput tetovaže, radi se o obradi ličnih podataka.

    U skladu s tim, video nadzor ne smije snimati javne površine poput trotoara, ulica ili raskrsnica, osim ako za to ne postoji pravna osnova.

    Ako video nadzor pokriva područje koje koriste i treća lica, zajednički ulazi, prolazi ili dijelovi zgrade, tada se mora pribaviti saglasnost svih korisnika.

    Snimci ne smiju biti korišteni za svrhe koje nisu izričito dozvoljene zakonom. Primjer za to može biti nadzor zaposlenih bez njihove saglasnosti ili nadzor komšija bez njihove volje.

    Fotografisanje zaposlenika radi evidencije prisustva

    Preporučuje se da se na ulazu u posjed istakne obavijest o video nadzoru, koja treba da sadrži jasnu informaciju o svrsi snimanja.

    Obavijest o video nadzoru

    Ukoliko vršite video nadzor, obavještenje mora biti jasno i vidljivo. Iako zakon ne propisuje tačan izgled, preporučuje se da natpis sadrži sljedeće informacije:

    1. Da je objekat pod video nadzorom
    2. Da se snima isključivo privatni posjed
    3. Da se ne snimaju javne površine
    4. Svrha nadzora (to može biti zaštita lične i imovinske sigurnosti)

      Naprimjer:

      „UPOZORENJE: Objekat je pod video nadzorom. Video nadzor obuhvata isključivo privatni posjed. Snimanje javnih površina nije obuhvaćeno. Svrha: zaštita imovine i lične sigurnosti.“

      Tehnički aspekti postavljanja nadzora

      Prilikom postavljanja sistema video nadzora, vodite računa o sljedećem:

      1. Pozicija kamera

      Kamera treba da bude usmjerena tako da snima samo površinu unutar vašeg vlasništva.

      Snimanje komšijskog dvorišta, prozora, ulice ili javne površine može dovesti do pravnih problema, pa čak i tužbi zbog narušavanja privatnosti.

      2. Pohrana snimaka

      Snimke se najčešće čuvaju na DVR/NVR uređaju, u oblaku (cloud servisi) ili na memorijskoj kartici.

      Preporučuje se postavljanje šifre fizička zaštita uređaja da ne bi došlo do neovlaštenog pristupa.

      3. Trajanje čuvanja podataka

      Zakon ne propisuje tačno trajanje čuvanja snimaka za privatne svrhe, ali se preporučuje da se snimci ne čuvaju duže nego što je neophodno, osim u slučaju incidenta (krađa, pokušaj provale).

      4. Pristup snimcima

      Samo vlasnik sistema ili ovlaštena osoba treba imati pristup snimcima.

      Dijeljenje snimaka trećim licima (uključujući policiju) je dozvoljeno samo u skladu sa zakonom, na osnovu sudskog naloga.

      Da li policija može tražiti snimke?

      Policija može tražiti uvid u snimke samo uz vaš pristanak ili uz naredbu suda ili tužilaštva.

      Ukoliko kamera snima isključivo vaš privatni prostor, niste dužni dostaviti snimke ako to ne želite.

      To je još jedan razlog zašto je važno jasno naznačiti da se ne snimaju javne površine. Na taj način ćete izbjeći neželjene zahtjeve i pritiske.

      Da li smijete snimati policajce i druge službene osobe

      Mogu li komšije tražiti uklanjanje kamera

      Ako vaše kamere snimaju i dio komšijskog dvorišta, prozora ili druge privatne površine, komšije imaju pravo da se žale.

      U tom slučaju, ako se ne postigne dogovor, mogu vas prijaviti Agenciji za zaštitu ličnih podataka, a vi biste mogli biti primorani ukloniti kameru ili je preusmjeriti.

      Ako, međutim, kamere snimaju isključivo vaš posjed, komšije nemaju zakonsko pravo tražiti njihovo uklanjanje.

      Kazne i sankcije

      Ukoliko postavite video nadzor koji krši Zakon o zaštiti ličnih podataka, izloženi ste mogućnosti novčane kazne, upozorenja ili zabrane korištenja sistema.

      Agencija za zaštitu ličnih podataka ima pravo izvršiti nadzor i poduzeti mjere u skladu sa zakonom.

      Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka

      Podržite Pravni blog

      Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

      Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

      Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    1. Neven Akšamija: Kako da se snađete u birokratiji – praktični pravni savjeti za građane BiH

      Neven Akšamija: Kako da se snađete u birokratiji – praktični pravni savjeti za građane BiH

      U svijetu birokratije, zakonskih procedura i administrativnih prepreka, mnogi građani Bosne i Hercegovine se osjećaju izgubljeno. Kako napisati dobar prigovor? Koja su vaša prava kada vam institucija ne odgovara mjesecima? Da li imate pravo na besplatnu pravnu pomoć? Upravo na ova i brojna druga praktična pitanja odgovara Neven Akšamija, pravnik s bogatim iskustvom u oblasti upravnog prava.

      U ovom ekskluzivnom video-intervjuu, gospodin Akšamija nesebično dijeli svoje znanje s ciljem da pomogne građanima da lakše ostvare svoja prava. Također, pomaže nam da bolje razumijemo sistem u kojem svakodnevno funkcionišemo.

      Napomena:

      Važno je naglasiti da g. Akšamija u ovom razgovoru ne nastupa u ime institucije u kojoj radi niti u službenom svojstvu. U ovom intervjuu učestvuje isključivo kao stručnjak i građanin koji želi doprinijeti obrazovanju javnosti.

      Posebno mu zahvaljujemo na spremnosti da izdvoji vrijeme i pruži konkretne, razumljive i korisne odgovore na pitanja koja svakodnevno muče mnoge ljude. Od rokova u upravnom postupku, preko prava na uvid u vlastiti predmet, do mogućnosti žalbi i tužbi protiv državnih organa.

      Njegov doprinos nije samo pravne prirode, on je i društveno važan. Pomaže građanima da razviju svijest o svojim pravima, da se ohrabre u komunikaciji s institucijama, te da znaju kako reagovati kada osjete da su oštećeni.

      Ko je Neven Akšamija

      Neven Akšamija je istaknuti bosanskohercegovački stručnjak čija karijera objedinjuje inženjersku preciznost, pravnu ekspertizu i posvećenost javnoj službi.

      Rođen 1966. godine u Sarajevu, diplomirao je na Mašinskom i Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno je doktorand na Pravnom fakultetu istog univerziteta.

      Njegova profesionalna putanja započela je 1997. godine u Federalnom ministarstvu odbrane, gdje je obavljao dužnosti stručnog saradnika i višeg stručnog saradnika. Od 2003. godine, Akšamija je bio angažovan u Agenciji za državnu službu BiH, gdje je napredovao od šefa Odsjeka do direktora, funkciju koju je obavljao od 2009. do 2023. godine.

      Tokom svog mandata, isticao je važnost reforme javne uprave usmjerene na izgradnju kapaciteta i profesionalizaciju državne službe. Naglašavao je da cilj nije smanjenje broja zaposlenih, već unapređenje efikasnosti i transparentnosti.

      Pored administrativnih dužnosti, Akšamija je aktivan i u akademskoj zajednici, gdje se bavi istraživanjima iz oblasti prava, uključujući komparativno pravo i ustavne reforme. Njegov doprinos razvoju pravnog sistema i javne uprave u Bosni i Hercegovini čini ga uglednim primjerom posvećenog javnog službenika i intelektualca.

      Podržite Pravni blog

      Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

      Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

      Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.