Pravni promet dinamičan je proces, a jedan od instituta koji su svakodnevno u upotrebi, i nezamjenjivi su za normalno funkcionisanje svakodnevnog života, je ugovor. Ponuda da se zaključi ugovor se može prihvatiti neposredno i posredno. Neposredno prihvatanjeponude može biti izričito, potpisivanjem pismena, opšteusvojenim znacima. Posredno prihvatanje ponude se vrši konkludentnim radnjama. Šta su konkludentne radnje?
Konkludentne radnje su radnje koje nisu neposredna, direktna, riječima ili pismeno izražena izjava volje, ali predstavljaju ponašanje iz kojeg se može posredno, ali sa sigurnošću, uzimajući u obzir okolnosti, izvesti zaključak da lice njima izražava volju za obavljanje određene pravne radnje.
Konkludente radnje predstavljaju određeno prikladno ponašanje osobe iz kojeg se posredno, ali ipak sa sigurnošću, može zaključiti da je njima izrazila svoju saglasnost za poduzimanje određene pravne radnje, zaključenje pravnog posla, odnosno da je izrazila određenu pravno relevantnu volju.
U pravu, volja stranaka može biti izražena na više načina. Jedan od načina je i poduzimanje konkludentnih radnji.
Isto kao što je to slučaj i sa izričitom izjavom i poduzimanje konkludentne radnje znači da je izjavljena saglasnost.
Uzmimo za primjer situaciju da je zakupodavac bez isticanja primjedbi ili odbijanja na bilo koji način, primio plaćanje zakupnine nakon isteka roka zakupa.
U tom slučaju, smatra se da je pristao na produženje roka za zakupljivanje stana ili poslovnog prostora.
Pravni učinci konkludentnih radnji jednaki su onima koje proizvode očitovanja volje učinjena izričito, izgovorenim ili napisanim riječima.
Prihvatanje ponude
Po pravilu, kada nekome nešto ponudite, njegova šutnja nije znak prihvatanja ponude. Izuzetak je predviđen kad je ponuđeni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu određene robe ili usluge.
Recimo, poslovni odnos između dva privredna društva koja sarađuju određeni period i isporučuju robu ili usluge jedni drugima.
Saglasnost volja kao uslov za nastajanje ugovora
Dakle, da bi ugovor nastao, potrebno je da obje strane izjave volju. Saglasnost izjavljenih volja ugovornih strana je neophodan uslov za zaključenje ugovora, ali ne mora biti dovoljan, potrebno je da je dozvoljen i moguć predmet, osnov i nekad ako je potrebna posebna forma.
Također, kako smo to i ranije naveli, neodgovaranje nije znak prihvatanja (npr. ako poslanu stvar ne vrati u određenom roku).
Budući da se za konkludentne radnje smatra da su izražavanje volje ili namjere neke osobe u određenom pravnom kontekstu, ove radnje se mogu koristiti kao dokaz u sudskim postupcima kako bi se dokazalo da je osoba imala određenu namjeru ili volju.
Specifičnost konkludentnih radnji se odnosi na to da li su one dovoljno jasne i precizne da se mogu smatrati izražavanjem volje ili namjere neke osobe.
Ako su konkludentne radnje dovoljno specifične i određene, to znači da se njihovo značenje ne može lako protumačiti na više različitih načina, što povećava njihovu vjerodostojnost kao dokaza.
Međutim, ako su konkludentne radnje manje specifične ili dvosmislene, to može dovesti do sumnji u njihovu sposobnost da se smatraju izražavanjem volje ili namjere neke osobe.
Ako osoba na pijaci razgovara sa prodavačem i saglašavajući se sa tvrdnjama i ponudom prodavača pruži ruku, smatra se da je osoba prihvatila ponudu i da je spremna da plati cijenu za proizvod ili uslugu.
Ako čovjek nekome preda stvari na čuvanje ili korištenje, a ovaj ih prihvati bez pogovora, to se može tumačiti kao izraz volje da se stvari povjeravaju drugoj osobi i da se one, uz čuvanje, mogu i koristiti, ali i sa druge strane da se moraju čuvati.
Ukoliko osoba koja nešto prodaje, preda predmet drugoj osobi, a ova ga prihvati i stavi u torbu, to se smatra da je prva osoba izrazila volju da se odrekne svojih prava na predmet prodaje i da ga preda drugoj osobi za navedenu cijenu, a druga osoba da je prihvatila ponudu i da je spremna da plati.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Ranije smo pisali o tome šta je dosjelost, gdje možete saznati kako se stiče pravo dosjelošću, ko je zakonit i savjestan posjednik, kada počinje teći vrijeme za dosjelost, da li je moguće sticanje vlasništva nađene stvari dosjelošću, da li je moguća dosjelost na pokretnim stvarima, te koji su uslovi za dosjelost služnosti. Međutim, postavlja se pitanje, kako dokazati dosjelost?
Dokazivanje dosjelosti je postupak koji podrazumijeva izvođenje dokaza kako bi se nedvojbeno utvrdile činjenice od interesa za predmet.
Dokazna sredstva mogu biti uviđaj, isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka.
Ukoliko određenoj osobi neko osporava pravo vlasništva po osnovu dosjelosti, a ta osoba odluči da svoja prava dokazuje na sudu, dužna je da dokaže da je bila u posjedu nekretnine u određenom trajanju, te da je bio savjestan, odnosno da je posjed bio zakonit.
Imajući u vidu praksu, to se obično dokazuje saslušanjem svjedoka i saslušanjem stranaka. Budući da se radi o sudskom postupku gdje sud treba da odluči o predmetnoj stvari, te sudu na raspolaganju trebaju biti sve činjenice od značaja, dosjelost može da se utvrđuje i drugim dokaznim sredstvima.
Zakon o stvarnim pravima propisuje da se savjesnost posjeda pretpostavlja, a suprotno treba dokazati protivna strana.
Kako se stiče pravo vlasništva
Postoji više načina sticanja prava vlasništva. Posjed nije isto što i vlasništvo. Posjed podrazumjeva da je određena stvar trenutno kod određene osobe, međutim, posjednik ne mora nužno biti i vlasnik.
Pravo vlasništva, kako to definiše Zakon o stvarnim pravima FBiH, stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.
Jedan od načina sticanja prava vlasništva koji se odnosi na ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom je i dosjelost. Dosjelost je regulisana članom 58. Zakona.
Od značaja za sticanje prava vlasništva dosjelošću jeste zakonitost i savjesnost posjeda. Posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom, ili zloupotrebom povjerenja.
Članom 58. stav 1. i 2. Zakona o stvarnim pravima propisano je da samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnog posjedovanja odnosno, protekom dvadeset godina savjesnog posjeda.
Vrijeme za potrebno za dosjelost
Vrijeme posjedovanja nekretnine za sticanje prava vlasništva po osnovu dosjelosti iznosi deset godina za savjesnog i zakonitog posjednika, odnosno dvadeset godina za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik.
U vrijeme posjeda uračunava i vrijeme koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno savjesni posjednici.
Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda, odnosno šest godinasavjesnog posjeda.
Sporan posjed
Ukoliko je posjed koji je prethodio sticanju prava vlasništva bio nezakonit, nesavjestan, stečen prevarom, zloupotrebom povjerenja ili drugi nezakonit način, stranke će svoja prava tražiti pred nadležnim sudom, u skladu sa propisom koji reguliše postupak, odnosno dokazna sredstva.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Budući da je često jedan od dokumenata koji se traži prilikom provođenja konkursne procedure za zasnivanje radnog odnosa, često se postavlja pitanje ko izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju. Budući da je mnogo slučajeva gdje građani ne znaju koja je razlika između uvjerenja o nekažnjavanju i uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka, u ovom članku navešćemo i razliku između navedenih uvjerenja.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Gdje se izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju
Uvjerenje o nekažnjavanju ili uvjerenje da fizičko lice nije osuđivano za krivično djelo u Bosni i Hercegovini ili privredni prijestup, izdaje policijska uprava prema mjestu rođenja podnosioca zahtjeva.
Razlika između uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka i uvjerenja o nekažnjavanju
Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka je uvjerenje koje se izdaje podnosiocima zahtjeva i kojim se potvrđuje da protiv tog lica nije potvrđena optužnica niti izrečena pravosnažna presuda za krivična djela.
Uvjerenje o nekažnjavanju je uvjerenje koje se izdaje nakon uvida u službenu evidenciju kažnjavanih osoba i izdaju ga nadležne policijske uprave.
Osnovanost da se u postupku konkursne procedure za zasnivanje radnog odnosa traži Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka, odnosno vođenju krivičnog postupka opširno smo pisali u jednom od ranijih članaka koji možete pronaći klikom na podebljana slova.
Postupak za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju
Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju podnosi stranka lično na šalter protokola nadležne policijske uprave uz uredno plaćenu taksu, ili putem opunomoćenika ili putem pošte gdje se može izvršiti uplata takse na žiro račun.
Taksa za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju, po informacijama kojima raspolažemo u trenutku pisanja ovoga članka, nije ista u svim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Razlika postoji i u slučaju ako stranka želi ostvariti svoje pravo u inostranstvu i ukoliko se izdaje na području Bosne i Hercegovine.
Dokumentacija potrebna za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju
Savjetujemo vas da potpune informacije trebate tražiti u pisarnici nadležne policijske uprave, a informacije radi, obično je na zahtjevu za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju potrebno navesti razlog zbog kojeg je potrebno Uvjerenje, ime roditelja kao i djevojačko prezime majke, datum i mjesto rođenja, tačna adresa stanovanja (po Uvjerenju CIPS), kao i kontakt telefon.
Ukoliko je prebivalište podnosioca zahtjeva van BiH, uz zahtjev je potrebno priložiti fotokopiju lične karte, putne isprave, te kopiju rodnog lista.
Gdje se predaje zahtjev za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju
Zahtjev za Uvjerenje može se predati na protokol nadležne policijske uprave, gdje će vas obavijestiti o terminu i načinu preuzimanja Uvjerenja.
Uvjerenje se može dostaviti na adresu putem pošte, ukoliko se stranka izjasni prilikom predaje istog.
U slučaju da će stranka Uvjerenje o nekažnjavanju koristiti u pravnom prometu van Bosne i Hercegovine, potrebno ga je prevesti. Ovdje nađite odgovor na pitanje Ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika ili na strani jezik?
Osim prijevoda, moguće je da je potreban i Apostile pečat na Uvjerenje o nekažnjavanju. U tom slučaju stranka se obraća lično nadležnom Sudu. Ukoliko se ranije niste susretali sa tim pojmom, saznajte šta je Apostille pečat.
Rok važenja Uvjerenja o nekažnjavanju
Ukoliko organ nadležan za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju Pravilnikom o kaznenoj evidenciji nema propisan rok važenja Uvjerenja o nekažnjavanju, rok trajanja Uvjerenja o nekažnjavanju određuje poslodavac, odnosno firma u kojoj stranke ostvaruju svoja prava.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Porezna uprava Federacije BiH osiguranim licima nudi pristup online Portalu na kojem mogu izvršiti provjeru uplaćenih doprinosa i evidentiranog osiguranja. U nastavku članka informisaćemo vas o tome kako da provjerite jesu li vam uplaćeni doprinosi. Budući da govorimo o provjeri uplate doprinosa za osobe koje su u radnom odnosu, odnosno koje su bile u radnom odnosu, pročitajte i koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.
Ovu uslugu mogu koristiti osigurana lica koja su obavezno osigurana, odnosno osobe u radnom odnosu ili osobe koje su bile u radnom odnosu.
Na online portalu za provjeru uplaćenih doprinosa i evidentiranog osiguranja, zaposlene osobe mogu provjeriti da li im je i u kojem iznosu poslodavac uplatio doprinose i prijavio kod nadležnog organa počevši od 2011. godine kada je uspostavljen Jedinstveni sistem.
Kome je namijenjena usluga
Usluga je namijenjena za zaposlene osobe ili su bile zaposlene osobe:
Građane BiH – koji posjeduju validnu ličnu kartu (osobnu iskaznicu) i dodijeljeni lični/osobni identifikacioni broj (LIB/OIB).
Strane građane koji su registrovani u Poreznoj upravi Federacije BiH putem ranijeg RSFL ili novog POR-504 obrasca – sa dodijeljenim JMB-om za strana lica i ličnim/osobnim identifikacionim brojem (LIB/OIB).
Šta je LIB/OIB? Kako dobiti LIB/OIB
Lični/osobni idenitifikacioni broj (LIB/OIB) je jedinstveni broj koji Porezna uprava Federacije BiH dodjeljuje svakom osiguranom licu upisanom u Jedinstveni sistem.
Za dobijanje LIB/OIB-a zaposlena osoba treba posjetiti poreznu ispostavu prema svome prebivalištu i uz pokaz lične karte (osobne iskaznice) dobiti Obavještenje/Obavijest sa ličnim/osobnim podacima koje sadrži trajni LIB/OIB sa kojim može koristiti ovu uslugu.
Kontakt poreznih ispostava
Kontakt podatke za porezne ispostave možete naći na sljedećem linku: Kontakti .
Napomena: Porezna uprava Federacije BiH i na ostalim zvaničnim dokumentima koje izdaje osiguranim licima iz Jedinstvenog sistema (npr. Potvrda o statusu – obrazac JS 3600, Uvjerenje o uplaćenim doprinosima – obrazac JS 3650, Uvjerenje o osiguranju – obrazac JS 3610) ispisuje zaposlenim osobama lične/osobne podatke o LIB/OIB-u koji su trajnog karaktera i osobe koje posjeduju ove dokumente mogu koristiti ovu uslugu bez dodatnog odlaska u poreznu ispostavu radi dobijanja trajnog LIB/OIB-a.
Uslugu je moguće koristiti sa sljedećim ličnim/osobnim podacima svake zaposlene osobe:
jedinstveni matični broj (JMB),
ime jednog roditelja (prema evidenciji iz MUP-a/ranijeg RSFL ili novog POR-504 obrasca),
lični/osobni ID broj (LIB/OIB) i
broj lične karte /osobne iskaznice (državljanstvo za strane građane).
Uputstva za korištenje online Portala
Korisničko uputstvo za korištenje online portala: Uputstvo
Obavještenje za zaposlene osobe korisnike online portala : Napomena
Portal je moguće koristiti putem vodećih internet pretraživača na svim tipovima elektronskih uređaja (računar, laptop, tablet, mobitel i dr.) bez dodatnih tehničkih preduslova.
Koji propis omogućava pristup podacima
Napomena: Usluga omogućavanja pristupa podacima o iznosu uplaćenih doprinosa putem interneta za zaposlenike je propisana u članu 18. Zakona Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa (“Službene novine Federacije BiH broj: 42/09,109/12,86/15,30/16).
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Zakon o radu jedan je od najznačajnijih procesa u svakoj demokratskoj državi. Imajući u vidu značajan utjecaj na izuzetno velik broj građana, to je osnovni zakon za uređivanje radnih odnosa. Osnovni je propis za zaštitu prava građana na rad, kao i na sprečavanje diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Zaštitnik je onih koji ne bi bili u mogućnosti da se efikasno suprotstave poslodavcu u slučajevima kada radnici bivaju zloupotrijebljeni ili ih se tretira na nepravedan način.
Izmjene Zakona o radu FBiH 44/22, od 8.6.2022. godine
U Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), u članu 114. stav (1) riječi: “dužan je” zamjenjuju se riječju “može”.
U stavu (3) riječi: “osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom.”, zamjenjuju se riječima: “osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa.”.
Član 2.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
U izvornom tekstu, Zakon o radu FBiH u članu 114. reguliše zaštitu prava iz radnog odnosa.
Prije predmetnih izmjena, stav 1. ovog Člana glasio je:
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa dužan je u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.
Također izmijenjeni stav 3. istog člana glasio je:
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom.
Prethodne izmjene usklađuju Zakon o radu FBiH sa presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-16/18 od 26.02.2020. godine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 23/20).
U skladu sa osnovnim Zakonskim rješenjem, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom nije mogao zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. ovog člana.
Izmjena stava 3. navedene odredbe izvršena je na način da je predviđeno da radnik ne može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ako prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stava 1. “osim u slučaju otkaza ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom”, umjesto “u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa”, kako je bilo predviđeno osnovnim tekstom zakona.
Na ovaj način osigurava se pravo radnika na slobodan pristup sudu koje je ranije bilo ograničeno.
Izmjene i dopune Zakona o radu FBiH broj 39/24 od 29.05.2024. godine
U “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 39/24 od 29.05.2024. godine objavljen je Zakon o dopunama Zakona o radu.
ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O RADU
Član 1.
U Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22), iza člana 166., dodaje se novi član 166a. koji glasi:
Član 166a.
(1) Izuzetno od člana 166. za obavljanje privremenih i povremenih poslova može se zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova i sa studentom, odnosno sa licem upisanim na akreditovanu visokoškolsku ustanovu koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, u skladu sa propisima kojima se uređuje visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji.
(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana, može se zaključiti isključivo za poslove koji nisu poslovi sa povećanim rizikom u skladu sa propisima iz oblasti zaštite na radu, te za poslove za koje se kod poslodavca zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme (sezonski i pomoćni poslovi), sa punim ili nepunim radnim vremenom.
(3) Ugovor iz stava (1) ovog člana lice može zaključiti najviše dva puta u toku jedne kalendarske godine, na period koji može ukupno trajati najduže 180 dana u toku kalendarske godine.
(4) Lice koje zaključuje ugovor iz stava (1) ovog člana, dužno je dostaviti poslodavcu odgovarajući dokaz (potvrdu ili uvjerenje) o svom statusu, izdat od strane akreditovane visokoškolske ustanove kod koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja.
(5) Lice iz stava (1) ovog člana ne može biti mlađe od 18 niti starije od 26 godina života.
(6) Licu iz stava (1) ovog člana koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.”.
Član 2.
U članu 171. u stavu (1), iza tačke 71. dodaje se nova tačka 72. koja glasi: “72. postupi suprotno odredbi člana 166a. ovog zakona,”
Dosadašnja tačka 72. postaje tačka 73.
Član 3.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Analiza izmjena i dopuna
Analizirajući Zakon o dopunama Zakona o radu, zaključujemo da donosi značajne promjene u pogledu angažovanja studenata za obavljanje privremenih i povremenih poslova. Uvođenjem člana 166a, studentima se omogućava da sklope ugovor za ovakvu vrstu poslova, bez obzira na način studiranja. Dakle, oni mogu zaključiti ugovor bilo da je riječ o redovnom, vanrednom, učenju na daljinu ili kombinaciji ovih metoda. Ovo pruža fleksibilniju priliku za studentski rad. Međutim, uz uslov da poslovi nisu rizični i da spadaju u kategoriju sezonskih ili pomoćnih poslova.
Postavljeni su i jasni vremenski okviri. Ugovor se može zaključiti najviše dva puta godišnje, a ukupno trajanje rada ne smije prelaziti 180 dana u kalendarskoj godini. Studenti koji žele raditi na ovaj način moraju poslodavcu dostaviti dokaz o svom statusu na visokoškolskoj ustanovi. Pravo na ovaj oblik rada imaju samo osobe starije od 18 i mlađe od 26 godina.
Dopune zakona također osiguravaju studentima određena prava. To se odnosi na odmor tokom rada i prava u vezi s penzijskim i invalidskim osiguranjem. Sve to doprinosi boljoj zaštiti ove kategorije radnika.
Osim toga, izmijenjen je član 171. kako bi se sankcionisalo postupanje suprotno odredbama člana 166a, čime se osigurava dosljedna primjena novog zakonskog rješenja. Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Radni tekst novog Zakona o radu FBiH u javnim konsultacijama, prijedlog iz 2025. godine
Radna verzija novog Zakona o radu Federacije BiH objavljena je na portalu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Otvorena je za neformalne javne konsultacije u trajanju od 15 dana od dana objave. Nakon završetka tog roka, tekst će biti prilagođen primjedbama učesnika i upućen u redovnu parlamentarnu proceduru.
Prema radnom tekstu, prijedlog se ne svodi samo na dopunu člana 166a, već predviđa kompletno preuređenje osnovnih radnopravnih instituta.
Status ugovora na neodređeno postaje standard. Ugovori na određeno uvode isključivo kao izuzetak, sa strožijim vremenskim ograničenjima i jasno definisanim razlozima za njihovo sklapanje.
Predviđa se detaljnija regulacija prekovremenog rada u smislu ujednačavanje granica i način obračuna. Također se predviđa regulacija noćnog rada, rada tokom neradnih dana i praznika. Reguliše se i obaveza isplate toplog obroka i naknade troškova prijevoza u slučajevima kada poslodavac nije u mogućnosti organizovati radno mjesto u blizini prebivališta radnika.
Uvode se i nova pravila za rad na daljinu i skraćeno radno vrijeme. To donosi obavezu poslodavca da obezbijedi radne alate i mjere zaštite na radu, te detaljniju regulaciju “platformskog” i digitalnog rada.
Značajno je i uređenje minimalne satnice. Uspostavljaju se jasniji mehanizmi za postupanje povodom povrede prava. To uključuje bolje uređenje bolovanja i odsustva, dodatna zaštita prijavitelja nepravilnosti i jačanje inspekcijskog nadzora.
Također će doći i do proširenja odredbi o zabrani diskriminacije po osnovu spola, dobi, rodnog identiteta i drugih ličnih svojstava, s posebnim akcentom na rodnu ravnopravnost u pogledu prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo.
Ove izmjene, ako budu usvojene, značajno će uticati na način sklapanja i prekidanja ugovora o radu, organizaciju rada i nadzor nad primjenom radnog zakonodavstva u Federaciji BiH. Za kompletnu listu predloženih odredbi i precizne tekstualne prijedloge, preporučuje se preuzimanje radne verzije sa zvaničnog sajta Ministarstva.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
