Ukoliko na teritoriji Bosne i Hercegovine želite koristiti stranu javnu ispravu, ona mora biti priznata, odnosno legalizovana. Strana javna isprava priznaje se na jedan od tri načina i to punom legalizacijom, djelimičnom legalizacijom, ili neposrednim priznavanjem stranih javnih isprava po osnovu bilateralnih ugovora. U ovome tekstu govorimo o Apostille pečatu, šta je Apostille pečat, te kako je Apostille pečat doveo do pojednostavljenja legalizacije javnih isprava u odnosu na punu i djelimičnu legalizaciju koje su dugotrajne i često veoma komplikovane za stranke.
Haška konvencija
U Hagu je 5. oktobra 1961. godine potpisana Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, koju je potpisala i SFRJ.
Ova Konvencija nazvana je Haška konvencija i objavljena je u „Službenom listu SFRJ“-Dodatak Međunarodni ugovori i drugi sporazumi broj 10/1962.
Bosna i Hercegovina, kao sukcesor bivše SFRJ, izjavom o sukcesiji, postala je stranom Haške konvencije iz 1961. godine.
Šta su javne isprave?
Stranim javnim ispravama, u smislu Haške konvencije od 5. oktobra 1961. godine, smatraju se:
- isprave koje je izdao sud ili službena osoba vezana uz državne sudove ili javnog
- tužioca, voditelj sudske pisarnice ili sudski izvršitelj (“huissier de justice”);
- upravne isprave;
- javnobilježničke isprave;
- službena uvjerenja stavljena na privatne isprave, kao što su navodi o registraciji,
- ovjera točnosti datuma, ovjera potpisa.
Međutim, ova konvencija se ne primjenjuje:
- na isprave koje su izdali diplomatski ili konzularni predstavnici;
- na isprave upravnih tijela koje se neposredno odnose na trgovinsko ili carinsko poslovanje
Šta je Apostille pečat?
Apostille je nadovjera ili legalizacija javnih dokumenata koje se koriste u međunarodnom pravnom prometu.
Ovjerom dokumenta sa „Apostille“ ovjeravaju se i privatni dokumenti (punomoć, diplome, svjedodžbe, rodni list, vjenčani list, potvrde o slobodnom bračnom stanju, izvadak iz matične knjige umrlih …).
Time se potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji se nalaze na dokumentu, ali ne i sadržaj dokumenta.
U Bosni i Hercegovini „Apostille“ izdaju Općinski sudovi, a ako između Bosne i Hercegovine i druge države ne postoji ugovor u smislu Haške Konvencije, tada je dokument potrebno legalizovati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije pri Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Općinski sud u pravilu izdaje Apostille pečat isti ili sljedeći radni dan od dana predaje isprave na ovjeru.
Ako govorimo o prijevodu dokumenta, odnosno da li je prije Apostille nadovjere potrebno dokument prevesti ili obrnuto, važno je znati da institucije u inostranstvu imaju svoje zahtjeve, tako da je prije predaje dokumenta uvijek potrebno sa institucijom kojoj dokument predajete utvrditi na koji način je potrebno dostaviti dokument.
Ukoliko vam je potreban sudski tumač za prijevod dokumenta, o tome smo govorili ranije.
Kako ovjeriti dokument?
1. Nakon što ste prikupili dokumente koje želite ovjeriti, dostavite ih u pisarnicu suda referentu koji je zadužen za ovjeru Apostille pečata.
2. Za svaku ovjeru plaća se sudska taksa za pojedinačni dokument, o čemu će vas obavijestiti referent.
Ovo je informacija koja će vam pomoći da izvršite nadovjeru, ali se svakako trebate pridržavati uputstava nadležnog suda, odnosno referenta koji radi na tim poslovima.
Jednom ovjeren dokument Apostille pečatom nema rok važenja istog pečata.
Izvrstan tekst na kojem možete naći više informacija vezano za Apostille pečat, Hašku konvenciju, informacije o tome kako se vrši legalizacija strane javne isprave, za koje države nije potreban Apostille pečat, te pstale informacije o priznavanju javnih isprava možete naći na OVOME LINKU. Ukoliko vas interesuju pravne teme, ili imate određeno pravno pitanje, na Pravnom blogu možete naći mnogo zanimljivih i korisnih informacija. Objave na ovome Blogu namijenjene su čitaocima kako bi im se pružile informacije o određenoj temi, te shvatanje autora o istoj.
