Author: admin

  • Kada dolazi do prekida zastare

    Kada dolazi do prekida zastare

    Zastara je institut obligacionog prava koji štiti dužnika od zahtjeva u neograničenom vremenskom roku. Ona ograničava vrijeme u kojem povjerilac može tražiti ispunjenje obaveze, naprimjer vraćanje duga ili isplatu naknade. Kada nastupi zastara, prestaje pravo da se zahtijeva ispunjenje obaveze. Do zastare dolazi kada protekne zakonom propisani rok u kojem povjerilac može pokrenuti postupak, a sud se neće obazirati na zastaru ukoliko se dužnik izričito ne pozove na nju. Ipak, nije svaki rok nepovratan: postoje okolnosti koje ga prekidaju te ga ponovo pokreću od početka. Stoga je ključno razumjeti – kada dolazi do prekida zastare?

    Sadržaj članka:

    Šta je zastara

    Zastara je pravni institut koji se odnosi na prestanak prava da se zahtijeva ispunjenje određene obaveze.

    Kada je za neku obavezu određen rok, a dužnik tu obavezu ne ispuni na vrijeme, potrebno je da povjerilac blagovremeno preduzme radnje kako ne bi došlo do zastarijevanja njegovog potraživanja.

    Pravni sistemi zahtijevaju jasne odnose između subjekata prava i teže pravnoj sigurnosti, tako da se određeni pravni poslovi ili odnosi između njih ne bi povlačili beskonačno.

    O zastari kao pojmu smo govorili ranije, tako da vam preporučujemo da pročitate naš članak na tu temu i saznate šta je zastara, koji su rokovi zastare, te koje su pravne posljedice zastare.

    Kada dolazi do prekida zastare

    Zakonom o obligacionim odnosima je propisano da se zastarijevanje prekida podnošenjem tužbe, a nakon prekida rok zastare počinje teći ponovo.

    U skladu sa članom 388. Zakona o obligacionim odnosima zastarijevanje se prekida podizanjem tužbe ili svakom drugom radnjom preduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom. Sve se to čini kako bi se potraživanje utvrdilo, osiguralo ili ostvarilo.

    Podnošenje tužbe prekida zastarijevanje samo ako je podignuta prije isteka roka zastarjelosti za određeno potraživanje. Dakle, potrebno je da je tužba predata sudu, te da je tužbeni zahtjev usvojen.

    Tok zastarjelosti prekidaju samo tužba i ona pravna sredstva koja omogućavaju ostvarenje prava za koja je zastarjelost bila u toku.

    Ukoliko se dogodi da tužba povjerioca ili njegov zahtjev budu odbačeni ili odbijeni ili ako izdejstvovana ili preduzeta mjera izvršenja ili osiguranja bude poništena, nema prekida zastarjelosti.

    Ukoliko se dogodi da se tužba povuče, u tom slučaju nema prekida zastarjelosti.

    Priznanje duga

    Zastarjevanje se prekida kada dužnik prizna dug.

    Priznanje duga može se učiniti ne samo izjavom povjeriocu, nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamate, davanje obezbjeđenja.

    Rok zastarjelosti u slučaju prekida

    Poslije prekida, zastarijevanje počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida, ne računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

    Zastarijevanje prekinuto priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od priznanja.

    Kad je prekid zastarijevanja nastao podizanjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prebijanja potraživanja u sporu, odnosno prijavljivanjem potraživanja u nekom drugom postupku, zastarijevanje počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.

    Kad je prekid zastarijevanja nastao prijavom potraživanja u stečajnom postupku, zastarijevanje počinje teći iznova od dana okončanja ovog postupka.

    Isto važi i kad je prekid zastarijevanja nastao zahtjevom prinudnog izvršenja ili obezbjeđenja.

    Zastarijevanje koje počinje teći iznova poslije prekida, navršava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastarijevanje koje je prekinuto.

    Zastarjelost u slučaju prenova

    Ako je prekid nastao priznanjem duga od strane dužnika, a povjerilac i dužnik su se sporazumjeli da izmjene osnov ili predmet obaveze, novo potraživanje zastarijeva za vrijeme koje je određeno za njegovu zastarjelost.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan, a za koje je u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Pitanje koje obrađujemo u ovome tekstu je da li pripravnički staž ulazi u radni staž.

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisan pojam pripravnika

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22) u članu 32. reguliše pojam pripravnika. Pomenutim Zakonom je propisano da, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

    Ukoliko ste zainteresovani za sadržaj izmjena Zakona o radu, o tome možete čitati u posebnom članku u kojem smo pisali o toj temi.

    Razlika između pripravnika i volontera

    Često se postavlja pitanje o tome koja je razlika između pripravnika i volontera.

    Kao što smo rekli na početku, pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan.

    Uz to, da bi neko lice bilo pripravnik, potrebno je da je, u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

    Kada je u pitanju volonter, propisano je da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Dakle, razlika između pripravnika i volontera je u tome što pripravnici zasnivaju radni odnos, dok volonteri zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Kalesija

    Spisak advokata Kalesija

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Kalesija

    Avdić JasminaŽrtava genocida u Srebrenici 8tel: 035 632-044, mob: 062 444-426, jasmina.avdic.88@hotmail.comKalesija
    Džafić ZejnilŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 061 831-450, tel: 035 632-025, zejnil.dzafic@gmail.comKalesija
    Fazlić NurijaŽrtava Genocida u Srebrenici bbtel: 035 631-141, mob: 061 272-452, nurijafazlic57@hotmail.comKalesija
    Hamzić MehmedTrg šehida 18tel: 035 631-343, mob: 061 148-518Kalesija
    Mehanović NadiraŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 062 484-612Kalesija
    Mehanović SalihŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 065 658-975, tel: 035 632-040, advokatmehanovic@yahoo.comKalesija
    Mehinagić JasminkaSenada Požegića bbtel: 035 630-076, mob: 062 808-256, mob: 062 126-899Kalesija
    Mešić IzetTrg šehida bbtel: 035 631-227, mob: 061 724-970, mesic_izet@hotmail.comKalesija
    Mujić FadilŽrtava genocida u Srebrenici bbmob: 061 168-206, tel: 035 632-042Kalesija
    Omerović FatimaŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 937-904, omerovic-f@hotmail.comKalesija
    Omerović IbrahimŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 151-454, omerovic-i@hotmail.comKalesija
    Omerović EnsarŽrtava genocida u Srebrenici br.13tel: 035 632-110, mob: 061 298-273, ensaromerovic@hotmail.comKalesija
    Paščanović EnverŽrtava genocida u Srebrenici br.8mob: 061 645-412, tel: 035 632-044, enco001@hotmail.comKalesija
    Šmigalović SenadUl. Trg Šehida bbmob: 062 222-655, advokat.smigalovic@gmail.comKalesija

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Raskid ugovora o djelu

    Raskid ugovora o djelu

    Ugovor o djelu je građansko-pravni ugovor kojim se izvođač obavezuje obaviti određeni posao, kao što su izrada ili popravka neke stvari, izvršenje fizičkog ili umnog rada, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to ugovorenu pravičnu nadoknadu. Ako se u toku izvršenja djela jedna od strana ne pridržava odredbi ugovora, moguće je tražiti raskid ugovora o djelu.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je ugovor o djelu

    Ugovor o djelu je ugovor koji se zaključuje sa izvođačem određenih radova, a nakon tih radova kao rezultat mora nastati određeno djelo. Ugovor o djelu se zaključuje radi obavljanja određenog posla kao što je izrada ili popravka neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada.

    Naručilac se obavezuje da izvođaču plati ugovorenu naknadu.

    Ugovor o djelu se veoma često, nekada iz neznanja, a često i svjesno zloupotrebljava, te se koristi umjesto ugovora o radu.

    Raskid ugovora o djelu

    Dok je ugovor o radu regulisan Zakonom o radu, ugovor o djelu regulisan je u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

    Ako se u toku izvršenja djela pokaže da se izvođač ne drži uslova ugovora, te je izvjesno da će izvršeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvo­đača na to i odrediti mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obavezama i postignutim dogovorom/ugovorom.

    Ako izvođač ne uvaži upute naručioca do isteka toga roka i ne postupi po njegovom zahtjevu, ovaj može raskinuti ugovor i zahtijevati nadoknadu štete.

    Bitni elementi ugovora o djelu

    Svi ugovori imaju svoje bitne sastojke ili elemente. Objektivno bitni elementi ugovora su sadržani u zakonu, definisani su za pojedinačne vrste ugovora. Subjektivno bitni elementi ugovora su oni koje jedna strana diže na nivo bitnih, odnosno, toj strani su bitni do te mjere da ne bi ni ulazila u ugovorni odnos kada bi znala da ti elementi neće biti ispunjeni.

    Rok izvršenja ugovora o djelu

    Kada strane odrede da je izvršenje djela u određenom roku bitan sastojak ugovora, a izvođač je u zakašnjenju sa započinjanjem ili završavanjem posla u tolikoj mjeri da je očito da ga neće završiti u roku, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati nadoknadu štete.

    On to pravo ima i onda kad rok nije bitan sastojak ugovora, ako zbog takvog zakašnjenja naručitelj očito ne bi imao interes za ispunjenje ugovora.

    Ukoliko je to moguće i odgovara prirodi posla, naručitelj ima pravo i na davanje uputa za izvršenje posla, u skladu sa zaključenim ugovorom.

    Primjer Sporazuma o raskidu ugovora o djelu

    Budući da svaki ugovorni odnos može biti potencijalno sporan, čak i kada ne postoji obaveza formalizacije ugovora, odnosno sačinjavanja ugovora u pismenoj formi, korisno je isti sačiniti pismeno. Isto preporučujemo i za raskid ugovora o djelu.

    Na taj način izbjegava se dugotrajno i teško utvrđivanje istine o tome šta je zaista ugovoreno i na koji način je ugovoreno.

    Ovdje možete pronaći u Obrazac Raskid ugovora o djelu koji možete koristiti unoseći svoje podatke i prilagođavajući ga svojim potrebama.

  • Šta su konkludentne radnje

    Šta su konkludentne radnje

    Pravni promet dinamičan je proces, a jedan od instituta koji su svakodnevno u upotrebi, i nezamjenjivi su za normalno funkcionisanje svakodnevnog života, je ugovor. Ponuda da se zaključi ugovor se može prihvatiti neposredno i posredno. Neposredno prihvatanje ponude može biti izričito, potpisivanjem pismena, opšteusvojenim znacima. Posredno prihvatanje ponude se vrši konkludentnim radnjama. Šta su konkludentne radnje?

    Sadržaj članka:

    Šta su konkludentne radnje

    Konkludentne radnje su radnje koje nisu neposredna, direktna, riječima ili pismeno izražena izjava volje, ali predstavljaju ponašanje iz kojeg se može posredno, ali sa sigurnošću, uzimajući u obzir okolnosti, izvesti zaključak da lice njima izražava volju za obavljanje određene pravne radnje.

    Konkludente radnje predstavljaju određeno prikladno ponašanje osobe iz kojeg se posredno, ali ipak sa sigurnošću, može zaključiti da je njima izrazila svoju saglasnost za poduzimanje određene pravne radnje, zaključenje pravnog posla, odnosno da je izrazila određenu pravno relevantnu volju.

    U pravu, volja stranaka može biti izražena na više načina. Jedan od načina je i poduzimanje konkludentnih radnji.

    Isto kao što je to slučaj i sa izričitom izjavom i poduzimanje konkludentne radnje znači da je izjavljena saglasnost.

    Uzmimo za primjer situaciju da je zakupodavac bez isticanja primjedbi ili odbijanja na bilo koji način, primio plaćanje zakupnine nakon isteka roka zakupa.

    U tom slučaju, smatra se da je pristao na produženje roka za zakupljivanje stana ili poslovnog prostora.

    Pravni učinci konkludentnih radnji jednaki su onima koje proizvode očitovanja volje učinjena izričito, izgovorenim ili napisanim riječima.

    Prihvatanje ponude

    Po pravilu, kada nekome nešto ponudite, njegova šutnja nije znak prihvatanja ponude. Izuzetak je predviđen kad je ponuđeni u stalnoj poslovnoj vezi s ponudiocem u pogledu određene robe ili usluge.

    Recimo, poslovni odnos između dva privredna društva koja sarađuju određeni period i isporučuju robu ili usluge jedni drugima.

    Saglasnost volja kao uslov za nastajanje ugovora

    Dakle, da bi ugovor nastao, potrebno je da obje strane izjave volju. Saglasnost izjavljenih volja ugovornih strana je neophodan uslov za zaključenje ugovora, ali ne mora biti dovoljan, potrebno je da je dozvoljen i moguć predmet, osnov i nekad ako je potrebna posebna forma.

    Također, kako smo to i ranije naveli, neodgovaranje nije znak prihvatanja (npr. ako poslanu stvar ne vrati u određenom roku).

    Specifičnost konkludentnih radnji

    Budući da se za konkludentne radnje smatra da su izražavanje volje ili namjere neke osobe u određenom pravnom kontekstu, ove radnje se mogu koristiti kao dokaz u sudskim postupcima kako bi se dokazalo da je osoba imala određenu namjeru ili volju.

    Specifičnost konkludentnih radnji se odnosi na to da li su one dovoljno jasne i precizne da se mogu smatrati izražavanjem volje ili namjere neke osobe.

    Ako su konkludentne radnje dovoljno specifične i određene, to znači da se njihovo značenje ne može lako protumačiti na više različitih načina, što povećava njihovu vjerodostojnost kao dokaza.

    Međutim, ako su konkludentne radnje manje specifične ili dvosmislene, to može dovesti do sumnji u njihovu sposobnost da se smatraju izražavanjem volje ili namjere neke osobe.

    Ako osoba na pijaci razgovara sa prodavačem i saglašavajući se sa tvrdnjama i ponudom prodavača pruži ruku, smatra se da je osoba prihvatila ponudu i da je spremna da plati cijenu za proizvod ili uslugu.

    Ako čovjek nekome preda stvari na čuvanje ili korištenje, a ovaj ih prihvati bez pogovora, to se može tumačiti kao izraz volje da se stvari povjeravaju drugoj osobi i da se one, uz čuvanje, mogu i koristiti, ali i sa druge strane da se moraju čuvati.

    Ukoliko osoba koja nešto prodaje, preda predmet drugoj osobi, a ova ga prihvati i stavi u torbu, to se smatra da je prva osoba izrazila volju da se odrekne svojih prava na predmet prodaje i da ga preda drugoj osobi za navedenu cijenu, a druga osoba da je prihvatila ponudu i da je spremna da plati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Ljubuški

    Spisak advokata Ljubuški

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Ljubuški

    Bajto RobertHrašljani 10mob: 063 945 030, odvjetnik.bajto@gmail.comLjubuški
    Bukmir ZrinkoFra Lea Petrovića 7tel: 039 680-981 mob: 063 893-840, odvjetnikbukmir@gmail.comLjubuški
    Bukmir MatildaFra Lea Petrovića 7tel: 039 680-981 mob: 063 432-999Ljubuški
    Čilić JerkoHrvatskih branitelja 33tel: 039 834-100, mob: 063 402-598 info@odvjetnik-cilic.comLjubuški
    Grbavac MiroslavVukovarska 22tel: 039 832-162, mob: 063 421-955, miroslav.grbavac.odvjetnik@gmail.comLjubuški
    Grgić AnđelkoBraće Šimić bbmob: 063 892-990, grgic.andjelko@gmail.comLjubuški
    Herceg IvanVukovarska ulica br. 22tel: 039 831-556, fax: 039 831-575, mob: 063 994-233, odvjetnik.herceg@tel.net.baLjubuški
    Herceg LujoPetra Barbarića br. 8mob: 063 322-854, herceg.lujo@gmail.comLjubuški
    Hrstić AnkaVukovarska ulica br. 22tel: 039 833-395, mob: 063 404-044, anka.hrstic@gmail.comLjubuški
    Hrstić AndrijaVukovarska ulica br. 22tel: 039 833-395, mob: 063 230-587,andrija.hrstic68@gmail.comLjubuški
    Kordić MarijaHrvatskih branitelja br.78mob: 063 954 070, odvjetnica.mkordic@gmail.comLjubuški
    Kovač DavorPetra Barbarića br. 8tel: 039 830-506, fax: 039 830-507, mob: 063 322-321, kovac.davor@tel.net.baLjubuški
    Kraljević MarkoFra Lovre Šitovića br.3tel: 039 831-041, mob: 063 324-041, odvjetnikkraljevic@yahoo.comLjubuški
    Kraljević DarioFra Lovre Šitovića br.3tel: 039 831-041, mob: 063 322-890, dariokraljevic@yahoo.comLjubuški
    Milas ZdenkoUl. Hrašljani 10mob: 063 282 165 odvjetnik.milas@gmail.comLjubuški
    Prskalo IvanHrvatskih branitelja 37tel: 039 833-722, mob: 063 429-253, odvjetnik.prskalo@gmail.comLjubuški
    Skoko MarijaFra Lovre Šitovića br.3tel: 039 831-041, mob: 063 408-898, kraljevicmarija993@gmail.comLjubuški
    Soldo JavorkaHrvatskih kraljeva 31063 390 189 ad.vac1@outlook.comLjubuški
    Šimić MladenIV. brigade HVO Stepana Radića br.6tel: 039 830-034, fax: 039 830-035, mob: 063 321-045, simic.mladen@tel.net.baLjubuški
    Šimić AnteIV. brigade HVO Stepana Radića br.6tel: 039 830-034, fax: 039 830-035, mob: 063 497 200, odvjetnik.ante.simic@gmail.comLjubuški
    Šimić ZvonimirIV. brigade HVO Stepana Radića br.6tel:039 830-034, fax. 039 830-035, mob: 063 422 010, odvjetnik.zvonimir.simic@gmail.comLjubuški
    Zelić TomislavUlica IV.Brigade HVO-a Stjepana Radića br.61tel: 039 831-153, uredzelic@yahoo.comLjubuški
    Zelić ToniUlica IV.Brigade HVO-a Stjepana Radića br.61mob: 063 870-363 odvjetnikzelict@gmail.comLjubuški
    Živković FranjoFra Lea Petrovića 7063 721 524, 9999frano@gmail.comLjubuški

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Spisak advokata Velika Kladuša

    Spisak advokata Velika Kladuša

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Velika Kladuša

    Bašić MirsadaHamdije Pozderca bbmob: 061 612-832, mirsada.basicadv@hotmail.comVelika Kladuša
    Dizdarević Pajazetović DženajilaMaršala Tita bbtel: 037 831-082, mob: 061 442-404, advokat.dizdarevic@gmail.comVelika Kladuša
    Kadić IbrahimIzeta Nanića 7tel: 037 773-339 , mob: 061 174-324, adv.kadic.i@hotmail.comVelika Kladuša
    Kajtezović AmirMaršala Tita bb066 168 -168, advokat.kajtezovic@gmail.comVelika Kladuša
    Mušić HuseinMaršala Tita bbtel: 037 772-015 , mob: 061 197-505, advokatmusichusein@gmail.comVelika Kladuša
    Sarajlija NedžadZuhdije Žalića bbtel: 037 773-555 , mob: 061 736-966, advokat.sarajlija@yahoo.comVelika Kladuša
    Stokrp MilanIzeta Nanića 7mob: 061 479-819Velika Kladuša
    Šehić AdnanMaršala Tita bbmob: 061 149-318, advokat.sehic@gmail.comVelika Kladuša
    Velić SuadMaršala Tita bbtel: 037 770-110, mob: 062 338-026, suad.velic@yahoo.comVelika Kladuša

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Kako dokazati dosjelost

    Kako dokazati dosjelost

    Ranije smo pisali o tome šta je dosjelost, gdje možete saznati kako se stiče pravo dosjelošću, ko je zakonit i savjestan posjednik, kada počinje teći vrijeme za dosjelost, da li je moguće sticanje vlasništva nađene stvari dosjelošću, da li je moguća dosjelost na pokretnim stvarima, te koji su uslovi za dosjelost služnosti. Međutim, postavlja se pitanje, kako dokazati dosjelost?

    Kako dokazati dosjelost

    Dokazivanje dosjelosti je postupak koji podrazumijeva izvođenje dokaza kako bi se nedvojbeno utvrdile činjenice od interesa za predmet.

    Dokazna sredstva mogu biti uviđaj, isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka.

    Ukoliko određenoj osobi neko osporava pravo vlasništva po osnovu dosjelosti, a ta osoba odluči da svoja prava dokazuje na sudu, dužna je da dokaže da je bila u posjedu nekretnine u određenom trajanju, te da je bio savjestan, odnosno da je posjed bio zakonit.

    Imajući u vidu praksu, to se obično dokazuje saslušanjem svjedoka i saslušanjem stranaka. Budući da se radi o sudskom postupku gdje sud treba da odluči o predmetnoj stvari, te sudu na raspolaganju trebaju biti sve činjenice od značaja, dosjelost može da se utvrđuje i drugim dokaznim sredstvima.

    Zakon o stvarnim pravima propisuje da se savjesnost posjeda pretpostavlja, a suprotno treba dokazati protivna strana.

    Kako se stiče pravo vlasništva

    Postoji više načina sticanja prava vlasništva. Posjed nije isto što i vlasništvo. Posjed podrazumjeva da je određena stvar trenutno kod određene osobe, međutim, posjednik ne mora nužno biti i vlasnik.

    Pravo vlasništva, kako to definiše Zakon o stvarnim pravima FBiH, stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

    https://www.pravniblog.com/stvarno-pravo/pravo-vlasnistva/

    Jedan od načina sticanja prava vlasništva koji se odnosi na ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom je i dosjelost. Dosjelost je regulisana članom 58. Zakona.

    Od značaja za sticanje prava vlasništva dosjelošću jeste zakonitost i savjesnost posjeda. Posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom, ili zloupotrebom povjerenja.

    Članom 58. stav 1. i 2. Zakona o stvarnim pravima propisano je da samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnog posjedovanja odnosno, protekom dvadeset godina savjesnog posjeda.

    Vrijeme za potrebno za dosjelost

    Vrijeme posjedovanja nekretnine za sticanje prava vlasništva po osnovu dosjelosti iznosi deset godina za savjesnog i zakonitog posjednika, odnosno dvadeset godina za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik.

    U vrijeme posjeda uračunava i vrijeme koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno savjesni posjednici.

    Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda, odnosno šest godina savjesnog posjeda.

    Sporan posjed

    Ukoliko je posjed koji je prethodio sticanju prava vlasništva bio nezakonit, nesavjestan, stečen prevarom, zloupotrebom povjerenja ili drugi nezakonit način, stranke će svoja prava tražiti pred nadležnim sudom, u skladu sa propisom koji reguliše postupak, odnosno dokazna sredstva.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Cazin i Jajce

    Spisak advokata Cazin i Jajce

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Spisak advokata Cazin i Jajce

    Abdagić OmerDr. I. Ljubijankića 3tel: 037 510-110, 037 539-391, mob: 061 155-405, advokatabdagic@bih.net.baCazin
    Abdagić JasminCazinskih brigada bbtel: 037 941-421, 060 331-3976, abdagic.advokat@gmail.comCazin
    Alagić AmelaNijaza Begića S-29/1tel: 037 513-855, 037 512-598, mob: 061 794-920, alagic.amela@hotmail.comCazin
    Berberović SabinaGenerala Hamdije Omanovića 40mob: 062 237-727, tel: 037 512-017, advokat.berberovic@gmail.comCazin
    Hadžalić KenanBošnjačkih šehida bbmob: 062 069-465, advokat.hadzalic@gmail.comCazin
    Hadžalić Nijaz26/06/1900mob: 062 260-928, adv.nijaz@hotmail.comCazin
    Hadžalić DinoDr. I. Ljubijankića 3mob: 061 849-602 , advokat.dh@gmail.comCazin
    Lojić ArslanDr. I. Ljubijankića bbmob: 061 604-204, arslan.lojic@gmail.comCazin
    Lojić JadrankaDr. I.Ljubijankića bbtel: 037 539-212, mob: 061 105-697, jadranka.lojic@hotmail.comCazin
    Mujakić MuhamedNurije Pozderca 15tel: 037 511-847, mob: 061 180-461, muhamed.mujakic@bih.net.baCazin
    Mustedanagić-Hajrulahović MedinaGenerala Hamdije Omanovića bbmob: 062 546-562, mustedanagicmedina@gmail.comCazin
    Nadarević ŠerifTrg Zlatnih ljiljana S 47tel: 037 511-600, mob: 061 602-993, advokat.nadarevic@gmail.comCazin
    Pozderac Zlatko503.Slavne brigade bbtel: 037 513-979, mob: 061 479-979, culepo@bih.net.baCazin
    Pašić AlbinaCazinskih brigada 23mob: 061 626-334, pasic.advokat@gmail.comCazin
    Dramac DraganHrvoja Vukčića Hrvatinića bbtel/fax: 030 659-993 mob: 063 356 460, dragandramac@hotmail.comJajce
    Madžo DelisaZagrebačka 2tel/fax: 030 658-323, mob: 063 356-259, adv_delisa_madzo@hotmail.comJajce
    Malić MiraKralja Zvonimira 15tel/fax: 030 654-261, mob: 063 379-940,Jajce

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

  • Uvjerenje o nekažnjavanju

    Uvjerenje o nekažnjavanju

    Budući da je često jedan od dokumenata koji se traži prilikom provođenja konkursne procedure za zasnivanje radnog odnosa, često se postavlja pitanje ko izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju. Budući da je mnogo slučajeva gdje građani ne znaju koja je razlika između uvjerenja o nekažnjavanju i uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka, u ovom članku navešćemo i razliku između navedenih uvjerenja.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Gdje se izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju

    Uvjerenje o nekažnjavanju ili uvjerenje da fizičko lice nije osuđivano za krivično djelo u Bosni i Hercegovini ili privredni prijestup, izdaje policijska uprava prema mjestu rođenja podnosioca zahtjeva.

    Razlika između uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka i uvjerenja o nekažnjavanju

    Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka je uvjerenje koje se izdaje podnosiocima zahtjeva i kojim se potvrđuje da protiv tog lica nije potvrđena optužnica niti izrečena pravosnažna presuda za krivična djela.

    Uvjerenje o nekažnjavanju je uvjerenje koje se izdaje nakon uvida u službenu evidenciju kažnjavanih osoba i izdaju ga nadležne policijske uprave.

    Osnovanost da se u postupku konkursne procedure za zasnivanje radnog odnosa traži Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka, odnosno vođenju krivičnog postupka opširno smo pisali u jednom od ranijih članaka koji možete pronaći klikom na podebljana slova.

    Postupak za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju

    Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju podnosi stranka lično na šalter protokola nadležne policijske uprave uz uredno plaćenu taksu, ili putem opunomoćenika ili putem pošte gdje se može izvršiti uplata takse na žiro račun.

    Taksa za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju, po informacijama kojima raspolažemo u trenutku pisanja ovoga članka, nije ista u svim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Razlika postoji i u slučaju ako stranka želi ostvariti svoje pravo u inostranstvu i ukoliko se izdaje na području Bosne i Hercegovine.

    Dokumentacija potrebna za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju

    Savjetujemo vas da potpune informacije trebate tražiti u pisarnici nadležne policijske uprave, a informacije radi, obično je na zahtjevu za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju potrebno navesti razlog zbog kojeg je potrebno Uvjerenje, ime roditelja kao i djevojačko prezime majke, datum i mjesto rođenja, tačna adresa stanovanja (po Uvjerenju CIPS), kao i kontakt telefon.

    Ukoliko je prebivalište podnosioca zahtjeva van BiH, uz zahtjev je potrebno priložiti fotokopiju lične karte, putne isprave, te kopiju rodnog lista.

    Gdje se predaje zahtjev za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju

    Zahtjev za Uvjerenje može se predati na protokol nadležne policijske uprave, gdje će vas obavijestiti o terminu i načinu preuzimanja Uvjerenja.

    Uvjerenje se može dostaviti na adresu putem pošte, ukoliko se stranka izjasni prilikom predaje istog.

    U slučaju da će stranka Uvjerenje o nekažnjavanju koristiti u pravnom prometu van Bosne i Hercegovine, potrebno ga je prevesti. Ovdje nađite odgovor na pitanje Ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika ili na strani jezik?

    Osim prijevoda, moguće je da je potreban i Apostile pečat na Uvjerenje o nekažnjavanju. U tom slučaju stranka se obraća lično nadležnom Sudu. Ukoliko se ranije niste susretali sa tim pojmom, saznajte šta je Apostille pečat.

    Rok važenja Uvjerenja o nekažnjavanju

    Ukoliko organ nadležan za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju Pravilnikom o kaznenoj evidenciji nema propisan rok važenja Uvjerenja o nekažnjavanju, rok trajanja Uvjerenja o nekažnjavanju određuje poslodavac, odnosno firma u kojoj stranke ostvaruju svoja prava.