Category: Građansko pravo

  • Ko su nasljednici preminulog?

    Ko su nasljednici preminulog?

    Tokom svoga života čovjek je učesnik u pravnom prometu, stiče prava i preuzima obaveze, zarađuje, kupuje i prodaje imovinu, stiče je po osnovu nasljedstva. Nakon smrti čovjeka, imovina se raspravlja, odnosno dobija nove vlasnike, u zavisnosti od pravnog osnova za sticanje. Međutim, često se postavlja pitanje ko su nasljednici preminulog?

    Sadržaj članka:

    Osnovi pozivanja na nasljeđe

    Osnovi pozivanja na nasljeđe su zakon i testament.                                                                                                          

    Zakonski nasljednici nasljeđuju na osnovu nasljednih redova. Zakonski nasljedni redovi uređeni su na osnovu parentelarno-linearnog sistema koji se zasniva na prirodnoj strukturi  porodice.

    Svaka porodica se sastoji od vise parentela. One se mogu posmatrati u uzlaznoj liniji prema precima i u silaznoj liniji prema potomcima.

    Krug zakonskih nasljednika čine:

    • Svi potomci ostavioca, djeca, usvojenici,
    • Njegov bračni drug,
    • Roditelji,
    • Njegova braća i sestre i njihovi potomci,
    • Njegovi djedovi i babe i njihova djeca.

    Pravilo je da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda.

    Prvi nasljedni red

    Zakonski nasljednici I nasljednog reda su djeca, odnosno potomci ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). Oni nasljeđuju na jednake dijelove.

    Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu, da je nadživilo ostavioca, nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca), na jednake djelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca, naljeđuju njegova djeca (tzv. pravo predstavljanja ili reprezentacije).

    Naprimjer, uzmimo da preminuli ima troje djece i bračnog duga.  Prije oca umre njegovo jedno dijete, koje ima svoju djecu. Smisao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre njegovo djete, tada naljeđuju njegova djeca – princip predstavljanja ili reprezentacije).

    Ako se na osnovu prava predstavljanja, odnosno reprezentacije ne može provesti nasljeđivanje, onda se primjenjuje pravilo da taj dio zaostavštine pripada nasljedniku koji je u tom nasljednom redu najbliži potomku koji nije nasljednio ostavioca. Npr. otac-ostavioc je imao 2 sina, 1 od sinova ne može da nasljedi oca, a nema potomke, pa njegov nasljedni dio ide njegovom bratu (drugom sinu).

    To je takozvano PRAVO PRIRAŠTAJA.

    Drugi nasljedni red

    II nasljedni red čine:

    • roditelji ostavioca, odnosno, ako oni nisu živi – njihovi potomci tj. braća i sestre ostavioca
    • bračni drug ostavioca u slučaju ostane sam u I nasljednom redu

    Zaostavštinu umrloga koji NIJE ostavio potomke (djecu, unučad, praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i to 1/2, (koji u toj varijanti prelazi iz I u II nasljedni red) i roditelji 1/2, na jednake djelove (dakle svaki roditelj nasljeđuje 1/4).

    Ako iza umrlog nije ostao bračni drug, zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji.

    Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca, a to su u stvari braća i sestre ostavioca, njegova unučad i praunučadi i njegovi daljni potomci.

    Ako su oba roditelja umrla prije ostavioca, a nisu ostavili niti jednog potomka, cijelu zaostavštinu nasljeđuje nadživjeli bračni drug ostavioca.

    Treći nasljedni red

    Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su oni ostavili nekog potomka, niti bračnog partnera, nasljeđuju njegovi djedovi i bake, na način da jednu polovinu zaostavštine nasljeđuju djed i baka sa očeve strane, a jednu polovinu  djed i baka sa majčine strane.

    Četvrti nasljedni red

    IV nasljedni red čine pradjedovi i pranane umrlog.

    U slučaju da umrli nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju ­njegovi pradjedovi i pranane.

    Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.

    Gubitak prava bračnog druga na nasljeđivanje

    Pravo nasljeđivanja na osnovu zakona između bračnih drugova prestaje razvodom braka ili poništenjem braka.

    Bračni drug nema pravo na nasljeđe u slijedećim slučajevima:

    • Ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka, a poslije smrti ostavioca se utvrdi  da je tužba bila osnovana,
    • Ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostojeći ili bude poništen poslije smrti ostavioca iz razloga za čije je postojanje nadživjeli bračni drug znao u vrijeme zaključenja braka,
    • Ako je njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili na osnovu sporazuma sa ostaviocem.

    Nužni nasljednici

    Nužni nasljednici su određeni najbliži srodnici umrlog koji imaju pravo na nužni dio.

    Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavštine na koji imaju pravo nužni nasljednici, bez obzira na pravila zakonskog i testamentalnog nasljeđivanja.    

    Nužni nasljednici su:

    • djeca umrloga, njegovi usvojenici i njegov bračni drug – njihov nužni dio iznosi 1/2 od zakonskog dijela.
    • ostali potomci umrloga (npr. unuci), njegovi roditelji i njegova braća i sestre su nužni nasljednici u slučajevima:
    1. ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život, i
    2. kada su po zakonskom redu pozvani na nasljeđe (ako nema nasljednika iz I nasljednog reda), kao i bračni partner ako je ostao sam u I nuznom nasljednom redu.

    Njihov nužni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela.

    Ostavilac niti ugovorom o poklonu, niti testamentom NE može povrijediti nužni nasljedni dio.

    Nužni i raspoloživi dio

    Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati, a koji se naziva NUŽNI DIO.

    Ostavilac za života NE može raspolagati (poklonom ili testamentom) sa dijelom koji predstavlja nužni dio nasljednika.

    Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganje testamentom će se smanjiti, a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nužni dio.

    Prvo se namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato, pa ako je to dovoljno za namirenje nužnog djela, neće se dirati u poklone. Ako nije, vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja nužnog dijela. Vraćanje poklona  se vrši počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnutom redu kojim su pokloni učinjeni. Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno.

    Smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona kojima je povrijeđen nužni dio mogu tražiti SAMO nužni nasljednici. Rok za tužbu je 3 godine, a tužba koja se podnosi naziva se ACTIO SUPLETORIA (Akcio supletoria).

    Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježe reduciranju radi nužnog djela, jer je to dvostrano obvezujući ugovor.

    Nasljeđivanje ostavine bez nasljednika

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Federacije.

    Ovo je kratak pregled zakonskog nasljeđivanja u kojem smo na najjednostavniji i pregledan način željeli odgovoriti na pitanje ko su nasljednici preminulog. Ova i sva druga pitanja koja se tiču nasljeđivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana su Zakonom o nasljeđivanju u FBiH.

    Pravni blog donosi vam informacije koje vam mogu biti od koristi i koje možete koristiti kao uputstvo za dalje istraživanje teme, ali je u svakom slučaju uvijek mudrije konsultirati advokata ili stručnjaka iz date oblasti.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Odricanje od prava na godišnji odmor

    Odricanje od prava na godišnji odmor

    Godišnji odmor je izraz kojim se označava razdoblje u toku godine u kojem radnik privremeno prestaje sa redovnim radnim aktivnostima. Godišnji odmor potreban je iz više razloga, a posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Na taj način se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija, što pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. U skladu s tim, nameće se pitanje da li je odricanje od prava na godišnji odmor moguće?

    Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti se na bilo koji način radniku može uskratiti pravo na godišnji odmor.

    Radniku se također ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kada je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    U skladu sa Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor, a o odmorima i odsustvima sa rada smo ranije pisali.

    Kako se pravo na godišnji odmor utvrđuje za svaku kalendarsku godinu, ukoliko ispunjava uslove, radnik pravo na godišnji odmor stiče početkom kalendarske godine.

    Radnik pravo na godišnji odmor koristi u skladu sa planom korištenja istog koji se donosi na niovu poslodavca u skladu sa potrebama posla, uvažavajući realne potrebe radnika.

    Uz pojam godišnjeg odmora, veže se i pojam regres, a ŠTA JE REGRES I KO IMA PRAVO NA REGRES objasnili smo u članku na tu temu.

    Kako smo to već ranije napisali, ako bi se desilo da poslodavac prije nastupanja termina u kojem bi radnik koristio godišnji odmor, ima namjeru da radniku otkaže ugovor o radu, u tom bi slučaju poslodavac morao da isplati  naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, ukoliko je cijeli ili dio godišnjeg odmora ostao neiskorišten krivicom poslodavca.

    U slučaju da poslodavac želi da izbjegne plaćanje naknade zbog neiskorištenog godišnjeg odmora na koji je radnik ostvario pravo, može se desiti da poslodavac izmijeni plan korištenja godišnjih odmora, te radniku kojem namjerava otkazati ugovor o radu, omogući da iskoristi godišnji odmor prije prestanka ugovora o radu.

    Smisao ovih odredbi ogleda se u namjeri zakonodavca da radnika zaštiti od nepravednog i protupravnog postupanja poslodavca, ali i da onemogući radnika da radi protivno interesima svoga zdravlja ili da pod prijetnjom ili iz nekog drugog razloga odluči da ne koristi svoje pravo na godišnji odmor.

    Zbog svega prethodno navedenog, odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Odricanje od odgovornosti/Disclaimer – Pravni blog

  • Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.

    Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.

    S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.

    Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.

    Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.

    Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.

    Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.

    Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.

    Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.

  • Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Agencija je, između ostalog, ovlaštena da daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a jedan od zahtjeva odnosio se i na pitanje da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju.

    U tom smislu, građani, ali i pravne osobe se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini obraćaju sa zahtjevima za davanje mišljenja da li se snimanje saobraćajnog prekršaja privatnim telefonom od strane građanina, te dostavljanje tog snimka nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova radi sankcionisanja počinioca, može smatrati povredom ličnih podataka.

    Shodno članu 3. Zakona, pojašnjava Agencija u Mišljenju, obrada ličnih podataka podrazumijeva bilo koju radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unošenje, organiziranje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultiranje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje.

    U smislu navedene odredbe, snimanje počinjenja prekršaja privatnim mobilnim telefonom predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, ukoliko se putem snimka može utvrditi identitet počinioca prekršaja.

    Prekršaj, njegova obilježja, sankcije i organi koji su nadležni da postupaju u vezi sa prekršajem, definisani su relevantnim zakonom o prekršajima. Jedino zakonom ovlašteni javni organi mogu utvrditi postojanje prekršaja, te preduzimati potrebne službene radnje u cilju osiguranja dokaza i sankcionisanja počinioca prekršaja. Kada su u pitanju prekršaji iz oblasti saobraćaja, utvrđivanje i sankcionisanje prekršaja, uglavnom, je u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, u skladu sa njihovom teritorijalnom nadležnošću. Imajući u vidu navedeno, ministarstva unutrašnjih poslova obrađuju lične podatke počinioca prekršaja u skladu sa članom 6. tačka a) Zakona.

    Ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    Dakle, snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju prilikom činjenja prekršajne radnje i dostavljanje takvog snimka nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova na nadležno postupanje predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, koja je prihvatljiva u slučaju ispunjenja uslova iz člana 6. tačka e) Zakona.

        

  • Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Da biste mogli emitovati prijenose na Youtube, odnosno stream uživo putem mobilnog uređaja, vaš kanal treba imati najmanje 1000 pretplatnika. Taj se kriterij prihvatljivosti ne odnosi na druge alate za streaming uživo. Autori s manje od 1000 pretplatnika i dalje mogu emitirati streamove uživo putem računara i web kamere. Veoma često zbog neznanja, ali i iz drugih razloga, pojavljuju se problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo.

    U svim direktnim prijenosima, odnosno streamovima uživo provjerava se eventualno narušavanje autorskih prava, odnosno sadržaja trećih strana, uključujući sadržaj zaštićen autorskim pravima u obliku drugog emitiranja uživo.

    Ako se pronađe takav sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom, umjesto vašeg streama uživo može se dogoditi da se prikazuje neka zamjenska slika. U svakom slučaju, primićete upozorenje i obavezni ste da prestanete emitirati stream sa tuđim sadržajem . Ako postupite u skladu sa upozorenjem, možete nastaviti s emitovanjem streama.

    Ako zaštićeni sadržaj ostane u vašem streamu, stream koji prenosite uživo će se privremeno zaustaviti ili prekinuti. Isto se može dogoditi i ako dobijete opomenu zbog kršenja autorskih prava ili pravila Youtubea.

    Vraćanje pristupa streamingu uživo

    Ako dođete u situaciju da je vaš stream uživo zaustavljen, na nadzornoj ploči YouTube studija provjerite jeste li dobili opomenu za kršenje autorskih prava ili neko drugo obavještenje koje bi moglo da bude od značaja za situaciju. Ako riješite navedene probleme, može vam se vratiti pristup streamingu uživo.

    Stream uživo s licenciranim sadržajem trećih strana

    Ako ste licencirali sadržaj treće strane za upotrebu u svome streamu, od vlasnika sadržaja zatražite da vaš kanal doda na svoj popis dopuštenih putem Content ID-ja.

    Ako se vaš kanal ne doda na popis dopuštenih, stream uživo možda će biti prekinut, čak i ako ste licencirali sadržaj treće strane. Stream uživo može biti prekinut i ako ste ga ograničili na teritorije u kojima imate sva potrebna prava na sadržaj.

    Polaganja prava na arhivirane streamove uživo putem Content ID-ja

    Polaganja prava putem Content ID-ja aktiviraju se tek kad se stream uživo dovrši, u slučaju da odlučite arhivirati videozapis. Saznajte više o polaganjima prava putem Content ID-ja.

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo mogu omesti vaše napore povezivanja sa publikom i prenošenja poruke, te dovesti do ozbiljnijih posljedica i ugrožavanja statusa vašeg kanala.

  • Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Nakon uvodnih napomena i razjašnjenja najčešćih nedoumica koji u praksi stvaraju probleme nepravilnom primjenom ili nedovoljnim razumijevanjem, objasnićemo koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Organi državne službe

    Ako govorimo o organima državne službe, gdje najčešće nastaju zabune ove vrste, Uredbom o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/05, 29/06 i 65/20), u članu 15. propisani su uslovi koje je potrebno ispunjavati u odnosu na školsku spremu i radni staž namještenika, te uslovi u pogledu minimalne dužine radnog staža za pojedina radna mjesta namještenika.

    Kao radni staž predviđen u članu 15. pomenute Uredbe računa se radni staž ostvaren poslije završene više, odnosno srednje škole, s tim da se u radni staž računa i pripravnički staž, te staž ostvaren kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Iz navedenog je očigledno da se u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine traži radni staž, a ne radno iskustvo. Razlika između radnog staža i radnog iskustva ogleda se u tome što se radni staž stiče samo u radnom odnosu ili za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja, dok se radno iskustvo može steći kako u radnom odnosu, tako i izvan radnog odnosa, pri čemu se radno iskustvo izvan radnog odnosa ne vezuje samo za volonterski staž nego za sve vrste obavljanja poslova izvan radnog odnosa. Više o volonterskom radu pročitajte na ovome LINK-u.

    Nejedinstvo pravnih rješenja na nivou FBiH

    Imajući u vidu da kantoni ova pitanja mogu različito riješiti, odnosno da kantoni mogu da donose svoje uredbe o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici, u ovoj oblasti postoji pravno nejedinstvo, što se može tretirati kao odstupanje od osnovnih principa državne službe. Tako je, na primjer, Uredbom o dopunskim poslovima temeljne djelatnosti koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj 6/14), u članu 10. pojam radnog iskustva propisan tako da se kao radno iskustvo podrazumijeva radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke (prethodno to nije slučaj) nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i vježbenički/pripravnički staž.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Dokaz o traženoj vrsti radnog iskustva

    Ukoliko se za određeno radno mjesto traži radno iskustvo u određenom trajanju, daćemo vam nekoliko smjernica kako bi vaša dokumentacija bila ispravna. Kako se pod radnim iskustvom podrazumijeva radno iskustvo nakon stečene stručne spreme zahtijevane javnim oglasom, kao dokaz za ispunjavanje tog uslova mogu se dostaviti potvrde ili uvjerenja poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio ili radi, koja moraju biti precizna i detaljna, te sadržavati sve bitne elemente koji nedvosmisleno ukazuju na traženo radno iskustvo. Potvrda ili uvjerenje treba sadržavati podatke o tome na kojim je poslovima kandidat radio-naziv radnog mjesta, zahtijevanu stručnu spremu za obavljanje posla konkretnog radnog mjesta, koliko dugo je obavljao navedene poslove, opis poslova, navesti jasno preciziran period radnog angažovanja na radnim zadacima, dakle što više podataka koji će dokazati potrebno radno iskustvo. 

    Također, Uvjerenjem o činjenicama iz matične evidencije nadležne institucije za penzijsko i invalidsko osiguranje (listing), uz obavezno dostavljanje potvrde koja razjašnjava šifre zanimanja iz uvjerenja (listinga), može se utvrditi da li je kandidat radio na poslovima za koje se traži visoka stručna sprema/visoko obrazovanje, viša ili srednja stručna sprema i koliko dugo, odnosno da posjeduje traženo radno iskustvo.

    Dokumenti koji ne mogu poslužiti kao dokaz

    Dokumenti koji obično ne mogu poslužiti kao valjan dokaz o traženoj vrsti i dužini radnog staža:

    • radna knjižica ne može dokazati tekstom konkursa traženi radni staž te ne predstavlja dokaz o radnom stažu u struci,
    • Ugovor o radu,
    • Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    • Ugovor o djelu
    • Rješenje ili odluku o zasnivanju radnog odnosa (isti nesporno dokazuju samo početak radnog angažmana i naziv radnog mjesta, ali ne i kontinuitet istog)
    • Sporazum, rješenje ili odluka o prestanku radnog odnosa (dokazuju samo momenat prestanka radnog angažmana)

    U svakom slučaju, prije nego aplicirate za određenu poziciju radnog mjesta, poželjno je da utvrdite da li je dokumentacija koju planirate priložiti valjana. Idealno bi bilo da kod onoga ko je raspisao javni oglas provjerite da li može poslužiti kao dokaz za ispunjavanje uslova za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Pitanja koja se često postavljaju kao pitanja pravednog društva jesu pitanja regresa: šta je regres i ko ima pravo na regres? Zakon o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, broj: 26/16 i 89/18, 44/22, 39/24) ne sadrži odredbe kojima se reguliše pravo na regres.

    Međutim, Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH (Sl. novine FBiH, broj 48/16) reguliše da se Granskim kolektivnim ugovorima, pored drugih pitanja određenih ovim Kolektivnim ugovorom, mogu se regulisati i “uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor. Sve to pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.”

    O tome KO JE DUŽAN ISPLAĆIVATI REGRES pisali smo i ranije.

    Sadržaj članka:

    Šta je regres

    Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres je naknada koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

    Iako se često poistovjećuju, regres nije trinaesta plata. U nekim slučajevima se može isplatiti u istom iznosu kao i trinaesta plata.

    Trinaesta plata je jednokratna novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radnicima u iznosu jedne mjesečne plate. Obično se isplaćuje u decembru kao božićnica ili kao nagrada za ostvarene poslovne rezultate, ali nije obavezna po zakonu.

    U skladu s tim, iako se regres i trinaesta plata mogu isplatiti u istom iznosu, oni su dvije različite novčane naknade koje se razlikuju po svojoj svrsi i pravnom osnovu.

    Ko ima pravo na regres

    Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

    Kolektivni ugovor

    Kolektivni ugovor je pismeni sporazum između radnika, koje predstavlja sindikat, i jednog ili više poslodavaca. Kolektivnim ugovorom se reguliraju različita pitanja iz područja radnih odnosa. Kolektivni ugovor ima pravnu snagu, odnosno predstavlja izvor prava. Ovdje možete naći GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

    Granski kolektivni ugovor

    U slučaju da granski kolektivni ugovor ne postoji, pitanje regresa će se regulisati nekim drugim aktom. Ako je to slučaj, o tome radnike treba blagovremeno i nedvojbeno informisati, kako to propisuje Opći kolektivni ugovor:

    “Ukoliko prava iz stava 1. i 2. ovoga člana nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom ista će se regulisati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu za poslodavce koji po osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi Pravilnik o radu.” Ranije smo pisali na temu UGOVOR O RADU i njegovim vrstama.

    Porezni tretman regresa

    U trenutku pisanja ovog članka, regres je neoporeziv do određenog iznosa u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate regresa. Iznos do kojeg je regres neoporeziv i nakon kojeg iznosa je oporeziv trenutno se reguliše Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

    Svakako je pri odlučivanju o isplati regresa za godišnji odmor važno je voditi računa o poreznim obavezama. Međutim, primarni zadatak ovoga članka bio je odgovoriti na pitanje šta je regres i ko ima pravo na regres.

    Pravo na regres u slučaju otkaza ugovora o radu

    Zakon o radu FBiH propisuje da poslodavac može radniku uručiti otkaz ugovora o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

    a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili
    organizacijskih razloga, ili

    b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

    Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno
    sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

    Poslodavac može radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, dati otkaz ako je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza. Prijestup mora biti takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

    Budući da se pravo na regres veže za korištenje godišnjeg odmora, kada radnik nije koristio godišnji odmor iz nekih razloga, a koji nisu nastali krivicom poslodavca, radnik ne može ostvariti pravo na isplatu regresa za godišnji odmor. 

    Ako u tužbenom zahtjevu radnik ne zahtijeva vraćanje na rad, a sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da isplati radniku:

    (a) naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio;

    (b) naknadu štete za pretrpljenu štetu;

    (c) otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i

    (d) druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Zaključak

    U skladu sa prethodno navedenim, da se zaključiti da, nažalost, svi radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju regres. To pravo može da zavisi od trenutnih okolnosti poslodavca ili grani privrede u kojoj su zaposleni.

    Važno je i zapamtiti da je pravo na regres za godišnji odmor, kako mu i samo ime kaže, pravo vezano za korištenje godišnjeg odmora. U praksi bi to značilo da ako ste stekli pravo na korištenje godišnjeg odmora i ako je poslodavac izdao rješenje o korištenju godišnjeg odmora, te ste koristili godišnji odmor, imate pravo na regres.

    Ako svojom krivicom niste koristili godišnji odmor, nemate pravo na regres. Ako godišnji odmor niste koristili krivicom poslodavca, onda sud može obavezati poslodavca da isplati naknade na koje radnik ima pravo.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.

    U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.

    Zakon o policijskim službenicima

    Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.

    U Bosni i Hercegovini postoji više zakona koji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.

    Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.

    Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.

    U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.

    Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.

    Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.

    To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.

    Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.

  • Dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube

    Dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube

    Ako u svoj videozapis na YouTube planirate uključiti materijal zaštićen autorskim pravima, prethodno trebate tražiti dopuštenje za to. YouTube vam ne može dati ta prava, a ne može vam pomoći ni u pronalaženju strana koje bi vam ih mogle dati. Taj postupak trebate istražiti i obaviti sami ili uz pomoć pravnika. U nastavku saznajte više informacija o tome kako dobiti dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na Youtube.

    Sadržaj članka:

    Na primjer, YouTube vam ne može dati prava za upotrebu sadržaja koji je već prenesen na web-lokaciju. Ako želite upotrijebiti tuđi YouTube videozapis, obratite se direktno toj osobi. Neki autori na svojim kanalima navode kako im se možete obratiti.

    Jedno od najjednostavnijih rješenja za pronalaženje pozadinske muzike ili zvučnih efekata za vaše YouTube videozapise nudi YouTubeova Audiozbirka. U njoj možete pronaći muziku koju možete besplatno upotrebljavati.

    Ako u svom videozapisu planirate upotrijebiti tuđu muziku, saznajte više o opcijama za to:

    Kako mogu licencirati sadržaj trećih strana?

    Prije prijenosa videozapisa na YouTube morate pribaviti prava za sve elemente u videozapisu. Ti elementi uključuju muziku (čak i ako se ona samo reproducira u pozadini), videoisječke, fotografije itd.

    Najprije se direktno obratite vlasnicima autorskih prava ili nositeljima prava i dogovorite licencu koja odgovara vašem načinu upotrebe.

    Zatim provjerite licencu. Licence sadrže eksplicitno dopuštenje za upotrebu sadržaja, a često uključuju i ograničenja upotrebe sadržaja. Za svaki licencni sporazum zatražite pravni savjet da biste bili sigurni koja su vam prava dodijeljena, a koja je prava vlasnik zadržao za sebe.

    I YouTubeova zbirka o kojoj smo ranije govorili može vam poslužiti kao izvor besplatnih zvučnih efekata za upotrebu u videozapisima u skladu s navedenim uvjetima.

    Napomena: ako izvodite obradu pjesme, trebate pribaviti dopuštenje od vlasnika autorskih prava (tj. tekstopisca ili diskografske kuće). Možda će vam trebati i dodatne licence za reprodukciju izvorne zvučne snimke, uključivanje pjesme u videozapis ili prikaz stihova.

    Šta je Creative Commons licenca

    Zašto je uklonjen ili blokiran sadržaj za koji imam dopuštenje za upotrebu?

    Ako imate prava za upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravima u svome videozapisu, obavijestite vlasnika originalnog sadržaja o naslovu i URL-u svoga videozapisa. Taj vam postupak može pomoći da izbjegnete neopravdano uklanjanje ili blokiranje.

    Ako je videozapis greškom uklonjen na temelju obavijesti o uklanjanju zbog kršenja autorskih prava, možete učiniti sljedeće:

    • zatražiti povlačenje od polagatelja prava
    • poslati odgovor na pritužbu.

    Ako je vaš videozapis blokiran zbog polaganja prava putem Content ID-ja koje smatrate neopravdanim:

    • možete osporiti to polaganje prava.

    Međutim, prije nego što pošaljete osporavanje ili odgovor na pritužbu, postavite si nekoliko pitanja:

    1. Jeste li vlasnik autorskih prava na materijal u svome videozapisu?
    2. Imate li dopuštenje odgovarajućih vlasnika autorskih prava za sav materijal trećih strana u svome videozapisu?
    3. Može li se na vaš videozapis primijeniti pravilo poštene upotrebe, poštenog postupanja ili sličan izuzetak u skladu s primjenjivim zakonom o autorskim pravima?

    Ako se na vaš videozapis primjenjuje neki od iznad navedenih uslova, možete istražiti koji je najprikladniji postupak osporavanja ili zatražiti savjet advokata. U suprotnom možda kršite zakone o autorskim pravima.

    Zašto je uklonjen sadržaj koji sam ja snimio ili kupio?

    Činjenica da ste kupili sadržaj ne daje vam pravo da ga prenesete na YouTube. Čak i ako navedete vlasnika autorskih prava, objavljivanje videozapisa koji uključuje sadržaj koji ste kupili i dalje može predstavljati kršenje zakona o autorskim pravima.

    Pored toga, činjenica da ste samostalno snimili sadržaj ne znači nužno da imate sva potrebna prava za njegov prijenos na YouTube. Ako vaš snimak uključuje tuđi materijal zaštićen autorskim pravima, kao što je muzika zaštićena autorskim pravima koja se čuje u pozadini, i dalje trebate imati dopuštenje odgovarajućih vlasnika prava.

    Zašto je YouTube dopustio zlonamjernom polagatelju prava da ukloni moj videozapis?

    YouTube poduzima mjere za rješavanje slučajeva zloupotrebe ili pogrešaka u postupcima uklanjanja. Iako YouTube ne komentariše određene slučajeve ili postupke, njihovi uposlenici i sistemi redovno istražuju zloupotrebu njihovih alata i postupaka za autorska prava. Provodi se politika nulte tolerancije prema zlonamjernim polagateljima prava.

    Zloupotreba postupka za autorska prava (u slučaju uklanjanja i ulaganja odgovora na pritužbu) može dovesti do ukidanja računa.

    Trudimo se donijeti vam korisne informacije kako biste se zaštitili i dobili maksimum od svoga krativnog rada štiteći svoja autorska prava. U tom cilju smo pisali o tome šta je potrebno da dobijete dopuštenje za upotrebu tuđeg sadržaja na YouTube.

    Podržite rad Pravnog bloga i podijelite naše članke. 🙂

  • Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV i kakav uticaj imaju i šta su motivaciono pismo i propratno pismo, pitanja su koja se često postavljaju. CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae. Curriculum znači tok, a riječ Vitae život. U prilagođenom prijevodu bi značenje moglo biti životopis. U ovom članku dajemo odgovore na pitanja kako napisati CV, šta je CV.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je CV

    Šta je CV i kako napisati CV, napisati kvalitetan životopis, biografiju, opisati stvari koje ste do sada radili i kvalifikacije koje ste stekli… Na našim jezicima izraz životopis zvuči mnogo jednostavnije, zar ne, čak je odmah i jasnije šta zapravo treba da uradite? 

    Kao što možete da pretpostavite, iskustvo je pokazalo da je ovo jedno od pitanja koje se veoma često postavlja, te da je u uslovima tržišne ekonomije, ali i mogućnosti pristupa akademskim institucijama širom svijeta, sve aktuelnije. Mnogo je briljantnih primjera napisanih životopisa, ali i katastrofalnih koji su više odmogli, nego pomogli u traženju posla ili pri apliciranju za stipendiju ili na neki akademski program. 

    Postoji izreka da imate samo 6 sekundi da pridobijete pažnju poslodavca.  

    Uzmimo situaciju kada pišete CV za posao. Zamislite da ste vi poslodavac, naravno, pod uslovom da zaista želite da izaberete najboljeg kandidata… Prvi kontakt sa tom osobom će biti upravo posredstvom CV-a koji vam je poslala.

    Želite osobu kojoj ćete vjerovati, koja je dokazana u poslovima koje je radila, koja je obrazovana i ima jasno definisanu sferu i grupu interesa stručnih vještina i kvalifikacija, koja će biti dobar i zahvalan radnik, koja će biti odgovorna i na vrijeme i u skladu sa pravilima struke ispunjavati sve svoje radne zadatke.  

    Da utvrdimo, CV je zapravo skraćenica od latinskog izraza Curriculum Vitae, engleski Resume ili biografija, životopis. Svrha je da u kratkom pismenom pregledu poslodavcu predstavite sebe i svoje stručne kvalifikacije. To je način da komunicirate sa onim ko odlučuje o tome koju osobu će pozvati na razgovor i u konačnici primiti u radni odnos. Tu veliku ulogu imaju i motivaciono pismo i propratno pismo.

    Motivaciono pismo i propratno pismo

    CV i Rezime

    Na neki način, CV je blisko povezan i jedna je vrsta rezimea, biografije. Oba dokumenta sadrže vaše lične podatke, podatke o obrazovanju, formalnom i neformalnom i profesionalnim dostignućima. Međutim, ipak postoje razlike između ova dva dokumenta.

    Kako se CV i Rezime razlikuju

    Za razliku od CV-a, rezime ne sadrži cjelokupno profesionalno iskustvo. On je samo kratak pregled vještina i iskustava i ne piše se za cjelokupnu karijeru, odnosno “od početka”.

    Budući da je rezime obično kratak, i nije sveobuhvatan kao CV, sastoji se od jedne do dvije stranice. Rezime bi trebao biti pisan strateški, uzimajući u obzir i naglašavajući one stvari koje bi mogle da budu od koristi za dobijanje posla za koji aplicirate.

    Kome je potreban CV

    Generalno, onima koji traže posao CV je manje potreban nego onima koji imaju ambiciju da se dalje usavršavaju i grade akademsku karijeru. CV je obično jedan od osnovnih alata odnosno dokumenata koje koriste osobe koje nastavljaju fakultetsko obrazovanje ili rade naučno-istraživačke radove, i to prilikom apliciranja za grantove i stipendije.

    Šta CV treba da sadrži

    Budući da je CV jako detaljan, većina njegovog sadržaja odnosi se na profesionalna i akademska dostignuća. Ovo su stvari koje CV treba da sadrži;

    • Kontakt informacije
    • Podatke o obrazovanju
    • Nagrade i počasti
    • Stipendije i grantovi
    • Radno iskustvo
    • Istraživačko iskustvo i interesi
    • Publikacije i prezentacije
    • Povezana iskustva
    • Licence i certifikati
    • Druge sposobnosti (jezici i druge vještine)
    • Članstva u organizacijama
    • Aktivnosti kojima se bavite
    • Ostale relevantne podatke

    Kako napisati CV

    Dakle, vi ste poslodavac ili odlučujete o onima koje ćete stipendirati i primili ste gomilu dokumenata koji opisuju životna dostignuća kandidata… Budući da se u CV često stavlja i fotografija, vjerovatno je da ćete najprije pročitati biografije onih za koje smatrate da izgledaju najpristojnije na fotografijama. To je prvi utisak koji ostavljate, tako da je jako bitno da dobro izaberete fotografiju koja odgovara poslu za koji aplicirate. 

    Najviše strpljenja da čitate ono što su ljudi napisali imaćete kod biografija koje su čitko, jasno i precizno napisane. Najveći broj poslodavaca vrši selekciju kandidata najprije na osnovu pristiglih CV-a. To je vaša prva i možda jedina šansa da skrenete pažnju potencijalnog poslodavca na sebe i da se on zainteresuje da zaposli baš vas.

    Da biste bili prepoznati kao ozbiljan kandidat nije dovoljno da imate samo tražene kvalifikacije, već i da ih u najboljem mogućem svjetlu predstavite nekome ko vas uopšte ne poznaje. Pisanju CV-a, stoga, treba pristupiti veoma ozbiljno pazeći na svaki njegov detalj.  

    Sjećam se prilike kada sam pisao CV za jedno studijsko putovanje (svejedno je za koju svrhu pišete CV, zapravo je poenta ista, želite reći da ste najbolji od svih i da su svi čekali baš vas), bilo je to prilično intenzivno iskustvo iz kojeg sam mnogo naučio. Mnogo mi je jasnije na koji način proces zapravo funkcioniše.

    Oni koji odlučuju o tome koliko kvalitetno ste potrebe radnog mjesta potkrijepili svojim životnim iskustvom i referencama, žele da ih ubijedite svojom odlučnošću. 

    Da li će neko odabrati upravo vas zavisi i od toga koliko kvalitetno uspijete da izrazite svoju želju da učite i pokažete pravi stav. 

    Dobar CV je samo prvi korak koji vam dozvoljava da pokucate na vrata uspjeha i dobijete šansu da zasjate na intervjuu uživo i na taj način sebi obezbijedite posao. To je važan prvi korak iako ljudi veoma često zaborave da osvježavaju svoj životopis i rade ga kampanjski. Evo nekoliko stvari na koje biste trebali da obratite pažnju kako biste napisali savršen CV: 

    Izgled 

    Vaš cilj je da učinite da onaj ko čita, vaš CV pročita do kraja, ili barem veći njegov dio… 

    Čitljivost

    Ovo je nedvosmisleno jedna od najznačajnijih stvari i uključuje dizajn, razmake, veličinu slova i ukupno uređenje sadržaja. Neorganizovani dijelovi CV-a, nekonzistentni razmaci, margine koje su preuske… Koliko god se vama to činilo sitnim detaljima, mogu biti značajan pokazatelj vaše ozbiljnosti,  predanosti i profesionalnosti.

    Podsvjesno to u kazuje na činjenicu da niste uložili dovoljno pažnje u izradu svoga profesionalnog rezimea, i ako niste u mogućnosti da napravite pristojnu verziju toga, kako ćete tek obavljati posao za koji se prijavljujete?! Jasan, uredan i koncizan CV prilagođen potrebama posla koji želite da dobijete je upravo ono što mudri menadžeri traže! 

    Ostavite utisak na samom početku

    Imajte na umu da će to biti prva stvar koja će biti pročitana! Dobro razmislite o tome koje su najbitnije informacije o vama, a da mogu stati u par rečenica koje će unijeti dovoljno intrige i zainteresovati čitaoca da nastavi sa vašim rezimeom. Iskoristite priliku da opišete svoje trenutne aktivnosti, polje na kojem imate najviše iskustva i zašto ste vi prava osoba za posao. 

    Da, ovo se prilagođava za svaku pojedinačnu prijavu, nisu svi poslovi isti, niti se isti kvaliteti na isti način ocjenjuju u različitim poslovima.  

    Dužina

    CV bi trebao da bude dug najviše dvije do tri stranice, sa normalnim marginama i prikladnom veličinom slova. Potrudite se da budete koncizni, svaka riječ je bitna. Sve što napišete ima za cilj da pokaže kako ste vi savršen kandidat za posao!  

    Edukacija i kvalifikacije 

    Kada su edukacija i kvalifikacije u pitanju, tu ne trebate da budete opširni i previše objašnjavate, više se cijene kratke, jasne i relevantne informacije. Važno je pobrojati profesionalne kvalifikacije, naravno ukoliko ih posjedujete, zatim stepen obrazovanja i naziv obrazovne ustanove u obrnutom hronološkom redu.

    Obično se pobrojavaju tri stavke, tako da je logično da pobrojite tri najsvježije. Najviše prostora vam je potrebno za slijedeću stavku!  

    Iskustvo 

    Na ovome dijelu svoga CV-a biste trebali da ostavite najviše vremena i energije kako biste pobrojali i opisali sve poslove koje ste obavljali i koje trenutno obavljate i šta ste zapravo radili. Problem je što 90% ljudi ovaj dio CV-a napiše suviše formalno koristeći mnogo fraza što može uticati jako negativno na konačan ishod. 

    Umjesto toga, budite od onih rijetkih 10% koji su shvatili kako onim što su napisali doprinose poslu za koji su se prijavili. Morate dokazati da ste sjajan kandidat i to ne samo zbog stvari koje ste postigli, već i zato što su to mjerljivi rezultati koji mogu da projiciraju vaš uspjeh na novom poslu.

    Naravno, to ne znači da treba da izmišljate brojeve ili neke poduhvate koje niste uradili (zapravo, to su laži, to ne trebate da radite nikada, ne samo u pokušaju da nađete posao). 

    I molim vas da izbjegavate fraze poput onih da ste „timski igrač“, da ste izvrsni u kreiranju „strategija koordiniranja“ i sličnih stvari koje zapravo ne znače ništa… 

    Znanja i postignuća 

    Ovo je zadnji dio u kojem možete da opišete i ono što nije direktno vezano za posao za koji aplicirate, ali su pohvalne ljudske osobine i aktivnosti. U konačnici, svi detalji mogu da budu relevantni za vašeg potencijalnog poslodavca. Zapravo, učinite ih relevantnima!

    Svrha ovakvih stvari je da date dodatnu vrijednost radnom iskustvu, ali i da pokažete kako ste zapravo individualac koji ima uspjehe na svim poljima, bilo da se radi o jezicima koje govorite, sportskim iskustvima, odlučite šta može biti od koristi. 

    Svakako, reference su uvijek dobrodošle. Ukoliko ste u mogućnosti, omogućite potencijalnim poslodavcima da komuniciraju sa onima koji su ranije imali radno iskustvo sa vama. 

    Pregledajte, uredite i cjelinu učinite kompaktnom 

    Nemoguće je, ili barem blizu nemogućem, jednu tako bitnu stvar poput CV-a napisati na prvu, bez ispravki i prilagođavanja. Izradite CV tako da savršeno odgovara ulozi koju treba da odigra. Kao i kreativno pisanje i izrada CV-a zahtjeva da artikulišete svoje misli i ideje, dio po dio, prije nego što odlučite idealan oblik u kojem ćete ih napisati. Sve što napišete neka bude relevantno i upečatljivo. 

    Sada je sve do vas… 

    Zapamtite da je dobar CV samo prvi korak. Idealan CV i kvalifikacije vam ne garantuju posao. Mnogo je faktora koji odlučuju, a jedan od njih je i iskustvo. Morate briljirati na intervjuu i povezati sve čarobne sastojke koji će vam donijeti dobre vijesti nakon obavljenog intervjua.  

    Besplatni alati za pisanje CV-a

    Na veoma korisnoj web stranici Europass koja vam nudi mogućnost izrade vlastitog CV-a, možete izraditi, a po potrebi i dorađivati svoj CV. Stranica je jednostavna, dostupna na više jezika i veoma intuitivna. Europass je besplatan skup internetskih alata za upravljanje vašim vještinama te planiranje učenja i karijere u Europi.

    Sada znate kako napisati CV, šta je CV i moć motivacionog pisma. Podržite rad Pravnog bloga i sugerišite nam teme, osim isključivo pravnih, koje mogu biti korisne, a o kojima želite da pišemo.

    Sretno!