Sudski tumači su važan dio sudskog procesa koji osiguravaju da svi sudionici u suđenju mogu razumjeti i komunicirati jedni s drugima. Oni se bave prevođenjem i tumačenjem različitih dokumenata i govora, što je neophodno za pravedno suđenje. Ovaj članak sadrži kontakt podatke sudskih tumača iz vaše regije, grada ili općine. Ali ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika?
Ukoliko vam je potreban sudski tumač za neki drugi jezik, provjerite naš članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA. Ako vam je potreban advokat, provjerite SPISAK ADVOKATA.
Sudski tumači su stručnjaci koji se bave prevođenjem i tumačenjem različitih dokumenata. Oni su važan dio sudskog procesa koji osigurava da svi sudionici u suđenju mogu razumjeti i komunicirati jedni s drugima.
Postoje dva glavna tipa sudskih tumača: pisani prevoditelji i usmeni prevoditelji. Pisani prevoditelji se bave prevođenjem pisanih dokumenata, kao što su sudski spisi, ugovori i drugi službene dokumenti. Usmeni prevoditelji se bave prevođenjem usmenog govora tokom suđenja i svjedočenja.
Sudski tumači moraju imati odgovarajuću obrazovnu i stručnu spremu, te moraju proći odgovarajuće testove i certificiranja da bi postali sudski tumači. U nekim zemljama, sudski tumači moraju biti registrirani i podvrgnuti redovnom nadzoru i obrazovanju kako bi ostali licencirani.
Sudski tumači su važan dio sudskog procesa i osiguravaju da se informacije prenose točno i potpuno, što je neophodno za pravedno suđenje.
Ukoliko u ovome članku ne pronađete sudskog tumača za jezik za koji vam je potreban ili niste u mogućnosti preuzeti dokument sa kontakt detaljima o sudskim tumačima sa liste s navedenog popisa, možete kontaktirati Federalno Ministarstvo pravde na adresu: Federalno ministarstvo pravde, Valtera Perića 15, BiH – 71000 Sarajevo ili pozvati na telefon + 387 (0)33 213 151, odnosno zatražiti da vam se popis naknadno dostavi elektronskom poštom.
Ukoliko ovaj spisak ne odgovara spisku na web stranici Federalnog ministarstva pravde, validan je spisak Ministarstva.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je u saradnji sa projektom Europske unije uspostavilo Internet stranicu pod nazivom „Zbirni e-registar udruženja i fondacija u BiH“, na kojoj se mogu pretraživati podaci svih registarskih tijela u Bosni i Hercegovini koji su odlučili podatke iz svojih registara učiniti dostupnim ovom pretraživaču.
Uspostavljanjem e-registra su olakšani pregled i pretraga podataka koji se prikazuju u skladu sa potpisanim Sporazumu.
U registru se mogu pronaći podaci vezani za registrovana udruženja, fondacije i druge neprofitne organizacije u Bosni i Hercegovini, bez obzira koje nadležno tijelo ih je registrovalo i po kojem zakonu su registrirovane, jer se podaci mogu pretraživati na jednom mjestu.
Za ispravnost i vjerodostojnost podataka iz registra nadležno je tijelo koje je registrovalo određenu nevladinu organizaciju, jer je isto vlasnik podataka.
Pretrage se mogu raditi po različitim osnovama, bilo da se radi o podacima na kojem nivou je određeno udruženje registrovano ili da li ima više udruženja registrovanih pod istim imenom na različitim nivoima u Bosni i Hercegovini, pa sve do toga ko su osobe ovlaštene za zastupanje ili gdje je sjedište udruženja koje je predmet nečijeg interesiranja.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Sudski tumači su važan dio sudskog procesa koji osiguravaju da svi sudionici u suđenju mogu razumjeti i komunicirati jedni s drugima. Oni se bave prevođenjem i tumačenjem različitih dokumenata i govora, što je neophodno za pravedno suđenje. Ovaj članak sadrži kontakt podatke sudskih tumača iz vaše regije, grada ili općine. Ali ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika?
Ukoliko vam je potreban sudski tumač za neki drugi jezik, provjerite naš članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA. Ako vam je potreban advokat, provjerite SPISAK ADVOKATA.
Ukoliko u ovome članku ne pronađete sudskog tumača za jezik za koji vam je potreban ili niste u mogućnosti preuzeti dokument sa kontakt detaljima o sudskim tumačima sa liste s navedenog popisa, možete kontaktirati Federalno Ministarstvo pravde na adresu: Federalno ministarstvo pravde, Valtera Perića 15, BiH – 71000 Sarajevo ili pozvati na telefon + 387 (0)33 213 151, odnosno zatražiti da vam se popis naknadno dostavi elektronskom poštom.
Ukoliko ovaj spisak ne odgovara spisku na web stranici Federalnog ministarstva pravde, validan je spisak Ministarstva.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Alije Izetbegovića bb Lamela B, poslovni prostor br.5
mob: 061 178-392, adv.camil.s@bih.net.ba
Banovići
Napomena
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Godišnji odmor je vrijeme koje radnik ima pravo da provede van radnog procesa kako bi se odmorio i opustio. Otkaz je raskid ugovorenog radnog odnosa između poslodavca i radnika. Ima li radnik pravo na godišnji odmor u slučaju otkaza?
Radnik, za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.
Izuzetno godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.
Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada.
U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada se isplaćuje u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.
Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 52. stav 4.
Radnik pravo na godišnji odmor koristi u skladu sa planom korištenja godišnjih odmora.
Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.
Međutim, ukoliko poslodavac prije nastupanja termina u kojem bi radnik, u skladu sa navedenim planom, koristio godišnji odmor, ima namjeru da radniku otkaže ugovor o radu, u tom bi slučaju poslodavac trebao radniku isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, ukoliko je cijeli ili dio godišnjeg odmora ostao neiskorišten krivicom poslodavca.
Poslodavac bi radniku kojem namjerava otkazati ugovor o radu, morao omogućiti da iskoristi godišnji odmor prije prestanka ugovora o radu.
Ukoliko ga spriječi da koristi godišnji odmor, odnosno ako učini nešto zbog čega bi radnik bio onemogućen da koristi godišnji odmor, onda bi nastala obaveza isplate navedene naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. To bi se moralo posebno dokazivati.
Naknada umjesto korištenja godišnjeg odmora podrazumijeva naknadu koju bi radnik ostvario da je koristio godišnji odmor, odnosno pravo na naknadu plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Sudski tumači su važan dio sudskog procesa koji osiguravaju da svi sudionici u suđenju mogu razumjeti i komunicirati jedni s drugima. Oni se bave prevođenjem i tumačenjem različitih dokumenata i govora, što je neophodno za pravedno suđenje. Ovaj članak sadrži kontakt podatke sudskih tumača iz vaše regije, grada ili općine. Ali ko su sudski tumači i možete li sami prevesti dokument sa stranog jezika?
Sudski tumači su stručnjaci koji se bave prevođenjem i tumačenjem različitih dokumenata. Oni su važan dio sudskog procesa koji osigurava da svi sudionici u suđenju mogu razumjeti i komunicirati jedni s drugima.
Postoje dva glavna tipa sudskih tumača: pisani prevoditelji i usmeni prevoditelji. Pisani prevoditelji se bave prevođenjem pisanih dokumenata, kao što su sudski spisi, ugovori i drugi službene dokumenti. Usmeni prevoditelji se bave prevođenjem usmenog govora tokom suđenja i svjedočenja.
Sudski tumači moraju imati odgovarajuću obrazovnu i stručnu spremu, te moraju proći odgovarajuće testove i certificiranja da bi postali sudski tumači. U nekim zemljama, sudski tumači moraju biti registrirani i podvrgnuti redovnom nadzoru i obrazovanju kako bi ostali licencirani.
Sudski tumači su važan dio sudskog procesa i osiguravaju da se informacije prenose točno i potpuno, što je neophodno za pravedno suđenje.
U nastavku odaberite jezik za koji vam je potreban sudski tumač koji će prevesti vaš dokument sa stranog jezika ili na strani jezik, kako bi dokument mogli upotrebljavati u pravnom prometu:
Ukoliko u ovome članku ne pronađete sudskog tumača za jezik za koji vam je potreban ili niste u mogućnosti preuzeti dokument sa kontakt detaljima o sudskim tumačima sa liste s navedenog popisa, možete kontaktirati Federalno Ministarstvo pravde na adresu: Federalno ministarstvo pravde, Valtera Perića 15, BiH – 71000 Sarajevo ili pozvati na telefon + 387 (0)33 213 151, odnosno zatražiti da vam se popis naknadno dostavi elektronskom poštom.
Ukoliko ovaj spisak ne odgovara spisku na web stranici Federalnog ministarstva pravde, validan je spisak Ministarstva.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Otkaz ugovora o radu označava prekid radnog odnosa. Otkaz ugovora može biti iniciran od strane poslodavca ili radnika. Razlozi za otkaz mogu uključivati neispunjavanje uvjeta ugovora, nepoštivanje pravila poslodavca, loše radne navike ili neodrživost posla. Međutim, može li poslodavac dati otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju?
Kojim propisom je regulisana zaštita radnika na bolovanju
Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22) predvidio je situacije u kojima radnik neće biti u mogućnosti da obavlja svoje redovne radne zadatke.
U skladu s tim je i propisana zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad.
Iako je bolovanje težak period za svaku osobu, otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju je stvarnost sa kojom se mnogi susreću, što dodatno otežava situaciju.
Bez obzira na sve razlike koje narodi Bosne i Hercegovine imaju, što realne, što one koje su vještački i iz političkih razloga nametnute, nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika življenja u ovoj državi.
U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.
Zakon o radu FBiH propisuje je da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 71.
Izuzetak je ako je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.
Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.
Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 72. stav 2.
Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja na iste ili druge odgovarajuće poslove, poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.
Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.
Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti
Nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja može da ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije).
Poslodavac je tada dužan u pisanoj formi radniku ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban.
Ako takvi poslovi ne postoje, onda se razmatra da li postoji druga mogućnost, a to je premještanje na drugo radno mjesto za koje je potrebna prekvalifikacija ili dokvalifikacija.
Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti
Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.
Prethodno pod uslovom da je kod poslodavca formirano vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.
Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost, rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.
Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 74. stav 2.
U slučaju otkazivanja ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu.
Otpremnina se obračunava u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. Zakona o radu.
Prethodno se ne odnosi na situacije kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Ponuda ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima
Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.
O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac. Taj rok ne može biti kraći od osam dana.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Rupe u zakonu, kako se popularno kolokvijalno nazivaju, su propusti u zakonu koji omogućavaju da se određena “nedorečenost” iskoristi za nelegalnu ili neetičku radnju.
Rupe u zakonu su odstupanja ili propusti koji omogućavaju nekoj osobi ili grupi osoba da izbjegnu odgovornost ili da iskoriste zakon u svoju korist na nezakonit način.
Ove rupe u zakonu, u zavisnosti od snage demokratije u određenom društvu, mogu biti namjerno ili slučajno ugrađene u zakon, i mogu se pojaviti kao posljedica promjene u zakonu ili njegove primjene.
Cilj svakog iskrenog društva i zakonodavca je, u prvom redu minimizirati ovakve situacije pri donošenju propisa, a ako do propusta već dođe, da se zatvore ove rupe u zakonu što prije, kako bi se osiguralo pravilno i pošteno primenjivanje zakona i zaštita prava svih građana.
Međutim, pravo i pravda su pojmovi koji se često poistovjećuju, međutim, ova dva pojma nemaju isto značenje. Znate li koja je razlika između prava i pravde?
Kako se prevazilaze rupe u zakonu
U slučaju kada se otkriju rupe u zakonu, postoji nekoliko stvari koje se mogu učiniti:
Izmjene propisa: Ovlašteni predlagači mogu predložiti, a donosioci propisa mogu donijeti izmjene propisa kako bi se “zatvorile” rupe i spriječile nelegalne ili neetičke radnje.
Suđenja: Pravosudni sistem presudama i usaglašenim postupanjem može doprinijeti pravnom jedinstvu i pravilnoj primjeni propisa u skladu sa načelima, a instrumenti koje pravosudni sistem ima na raspolaganju može se koristiti da se osude oni koji su koristili rupe u zakonu za nelegalne radnje.
Kontrola: Inspekcijski organi mogu vršiti kontrolu i nadzor rada onih koji pokušavaju pronaći “rupe” u zakonu.
Edukacija: Podučavanje javnog mnijenja kako da se prepoznaju rupe u zakonu i kako se one mogu koristiti, može doprinijeti nemogućnosti nesavjesnih osoba da ih zloupotrebljavaju.
Društveni pritisak: Društveni pritisak može se koristiti da se utiče na one koji donose propise da poduzmu korake bi se postojeći problem prevazišao.
Medijski pritisak: Mediji mogu pružiti javnosti informacije o postojanju rupa u zakonu i kako se one mogu koristiti da bi se uticalo na one koji ih koriste.
Uloga običajnog prava u prevazilaženju rupa u zakonu
Običajno pravo može imati važnu ulogu u spriječavanju rupa u zakonu. Odnosi na pravila i norme koje su usvojene unutar društva i kulture, a koje se koriste za rješavanje sudskih sporova i regulisanje ponašanja u društvu
Ono je povezano sa društvom i kulturom, te se često može koristiti da se riješe probleme koji nisu regulisani zakonom.
Običajno pravo se bazira na tradiciji i ponašanju koje se prenosi kroz generacije i može se prilagoditi promjenama u društvu.
Temelji se na praksi i stvarnom ponašanju ljudi, što može pomoći u pravednijem postupanju. Običajno pravo se oslanja na ono što se stvarno dešava u društvu, ali ono može varirati od regiona do regiona. Zbog toga je potrebno da se prilagodi specifičnim potrebama i tradicijama svake regije.
Razlika između rupa u zakonu i pravnog vakuuma
Kao što smo ranije naveli, rupa u zakonu (eng. loophole) je propust u zakonu koji omogućava da se zakon iskoristi za nelegalnu ili neetičku radnju. Rupa se može pojaviti kada je zakon napisan nejasno ili nedovoljno detaljno. Također postoji kada ima razlika između onoga što je zakon propisao i onoga što se stvarno dešava u praksi.
Pravni vakuum (eng. legal vacuum), pak, je stanje u kojem nema određenog zakona ili propisa koji reguliše određenu situaciju ili radnju. To se može pojaviti kada nema odgovarajućeg zakona koji se odnosi na nove tehnologije ili druge aspekte društva, ili kada postoji propust u zakonodavnom procesu.
Razlika između ova dva pojma je u tome što rupa u zakonu podrazumijeva da postoji zakon, ali postoji propust koji omogućava da se iskoristi za nelegalne ili neetičke radnje, dok pravni vakuum podrazumijeva da nema zakona koji reguliše određenu situaciju ili radnju.
Dakle, rupa u zakonu se može koristiti za izbjegavanje odgovornosti ili korištenje nezakonitih beneficija, dok pravni vakuum stvara neizvjesnost i nejednakost u pravnom sistemu, jer nema jasnih pravila i propisa koji regulišu radnje. Oba pojma mogu predstavljati problem u pravnom sistemu i zahtijevaju intervenciju ili izmjene zakona.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Rad na određeno se zasniva kao jedan od načina zaključivanja ugovora o radu i označava da ugovor ima trajanje, te su i poslodavac i radnik svjesni da nakon određenog roka radni odnos prestaje. Ovo znači nesigurnost zaposlenja, a i ostavlja mogućnost da poslodavci zloupotrebljavaju ovu vrstu ugovora.
Rad na određeno vremenski je ograničen radni odnos između radnika i poslodavca. To znači da je trajanje radnog odnosa dogovoreno unaprijed i da će radnik raditi za poslodavca samo za vrijeme koje je dogovoreno. Nakon isteka tog vremena, radni odnos prestaje automatski.
Rad na određeno vrijeme bi trebalo da se zasniva za privremene poslove ili radna mjesta koja su potrebna samo za određeno vrijeme, poput sezonskog rada, rada na projektima sa određenim rokovima, rada u privremenim radnim okruženjima ili rada koji se odnosi na privremeno povećanje proizvodnje.
Također, rad na određeno vrijeme se može zasnivati i za radnike koji su privremeno zamijenili druge radnike koji su odsutni (na bolovanju, porodiljskom dopustu itd.).
Uticaj rada na određeno na radnike
Rad na određeno vrijeme može imati negativan uticaj na radnike. Zbog privremenog karaktera radnog odnosa, radnici na određeno vrijeme su često manje motivisani, imaju manje sigurnosti u poslu, manje su zainteresovani za unaprijeđenje svojih stručnih znanja i manje su posvećeni poslu.
Iako ova vrsta radnog odnosa može biti korisna za poslodavce, može imati negativan uticaj na zadovoljstvo, mentalno i fizičko zdravlje radnika, kao i na njihove mogućnosti za dugoročno planiranje svoje karijere.
Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.
Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu
Prekidom ugovora o radu ne smatraju se prekidi nastali zbog:
a. godišnjeg odmora;
b. privremene spriječenosti za rad;
c. porođajnog odsustva;
d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
e. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;
g. vremenskog perioda do 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ova web stranica koristi kolačiće za bolje korisničko iskustvo. Možete prihvatiti sve kolačiće ili zadržati samo one neophodne za rad stranice.
