Category: Procesno pravo

  • Cijene notarskih usluga

    Cijene notarskih usluga

    Notar ili javni bilježnik je pravni stručnjak koji ima javno ovlaštenje da obavlja notarsku službu i u okviru nje vrši određene pravne poslove. Notar obavlja svoju službu na osnovu zakona i pruža usluge fizičkim i pravnim osobama. Za sve postupke koje provodi, propisane su tarife, odnosno cijene notarskih usluga.

    Sadržaj članka:

    Šta radi notar

    Notarski obrađena isprava je osnovni notarski “proizvod”. Isprave koje sačine notari imaju karakter javnih isprava.

    Javne isprave su dokumenti koji su izdani od strane javnih organa ili službenika i služe kao dokaz o činjenicama koje su od značaja za pravni promet ili u druge službene svrhe. Javne isprave su obično pečaćene i potpisane od strane ovlaštenog službenika, što im daje javnu vjerodostojnost i izvršnu snagu.

    Notar treba da od postignutih dogovora sačinjava sigurne ugovore, predlaže precizne činjeničnopravne odredbe i provjerava da li sadržaj teksta odgovara volji stranaka.

    Notari imaju iskustva u porodičnom pravu, a kao povjerenici suda nadležni za vođenje ostavinskih postupaka. 

    Notarska služba je važna za zaštitu interesa svih strana u pravnom prometu i pruža sigurnost u poslovanju. Notari su nezavisni i nepristrani te svoju službu obavljaju u skladu s propisima i etičkim načelima struke. U Bosni i Hercegovini, notari su pravno regulisani Zakonom o notarima.

    Cijene notarskih usluga

    Za obradu notarskih isprava i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi.

    Tarifa o nagradama i naknadama notara

    Iako se nagrada određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi, Tarifom o nagradama i naknadama notara za neke poslove može biti drugačije određeno.

    Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme notarske obrade isprave, odnosno vrijeme poduzimanja drugog notarskog posla.

    Tarifa o nagradama i naknadama notara Sluzbene novine FBIH br. 40/21 od 21.05.2021Preuzmi

    Osnov za određivanje nagrade je stvarna prometna vrijednost stvari, koja je predmet notarske isprave bez odbitaka dugova.

    Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.

    U izuzetnim slučajevima, notar će odrediti tržišnu vrijednost kao osnovicu za obračun Tarife, bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara prometnoj vrijednosti.

    Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom prometu, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate, odnosno pribavljene činjenice kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podatke drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.

    Ako su predmet pravnog posla vrijednosni papiri koji kotiraju na berzi, osnov za određivanje nagrade izračunava se po berzovnom kursu važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.

    Vrijednosti predmeta pravnog posla od 0 KM do 100.000 KM

    Za sastavljanje notarski obrađene isprave, ako drugačije nije propisano u drugim tarifnim brojevima, notar je obavezan obračunati nagradu koja s obzirom na vrijednost predmeta pravnog posla ili druge službene radnje iznosi:

    IZNAD KMDO KMIZNOS NAGRADE U KM
    02500100
    25015000130
    500110 000170
    10 00120 000220
    20 00150 000270
    50 00175 000300
    75 001100 00320
    Iznos notarske naknade u odnosu na vrijednost pravnog posla

    Vrijednosti predmeta pravnog posla preko 100.000 KM

    Pri vrijednosti predmeta pravnog posla ili druge službene radnje preko 100.000 KM, notar je, pored nagrade od 320 KM, obavezan obračunati i dodatnu nagradu od 30 KM za svakih započetih 100.000 KM u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi 100.000 KM, ali u iznosu ne većem od 1.800 KM.

    Naknadom iz ovog tarifnog broja, obuhvaćena je i nagrada za ovjeru sastavljenog notarskog akta, ovjera potpisa, prepisa i fotokopija dokumenata i izdavanje otpravaka i prepisa ako se oni izdaju neposredno po sastavljanju notarskog akta.

    Naknade iz ovog tarifnog broja, ako nije drugačije propisano, na odgovarajući način se primjenjuju i na obračun nagrade i naknade za službene radnje tarifirane u drugim odredbama ove tarife.

    Ostali tarifni brojevi

    Ostali tarifni brojevi detaljno su opisani u Tarifi koju možete preuzeti klikom na dugme Preuzmi u tekstu iznad. U nastavku je pregled tarifa:

    • Buduće činidbe i ugovori o zakupu
    • Predugovori, aneksi, sporazumni raskidi ili opozivi pravnih poslova i drugi specifični pravni poslovi
    • Punomoć i druge jednostrane izjave volje
    • Ugovor o diobi
    • Ugovor o razmjeni (zamjeni)
    • Ugovor o zasnivanju hipoteke i založna izjava
    • Služnosti i realni tereti
    • Bračni ugovori i porodično-pravni poslovi
    • Nasljedno-pravni poslovi
    • Privredni ugovori
    • Notarski poslovi u vezi sa privrednim društvima, ustanovama, zadrugama i drugim pravnim osobama
    • Ovjera fotokopija ili prepisa
    • Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga
    • Ovjera potpisa
    • Potvrda o vremenu kada je pismeno predočeno
    • Potvrda o životu neke osobe
    • Potvrde o činjenicama iz javnog registra i izdavanje izvoda iz javnih registara elektronskim putem u skladu sa propisima
    • Potvrda drugih činjenica
    • Preuzimanje, čuvanje i predaja novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i isprava
    • Nagrade određene prema utrošenom vremenu
    • Zemljišnoknjižni prijedlozi i sačinjavanje prijava za upis u registar poslovnih subjekata
    • Izdavanje ponovnih otpravaka i ovjerenih prepisa notarske isprave, otpravka u svrhu izvršenja i drugi poslovi
    • Nezavršen posao i davanje savjeta
    • Podnošenje zahtjeva/prijave za upis u javni registar
    • Notarski poslovi koji nisu opisani u posebnom dijelu ove tarife
    • Povećanje nagrade
    • Naknada troškova

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između konačnosti i pravomoćnosti

    Razlika između konačnosti i pravomoćnosti

    Konačnost i pravomoćnost su dva pravna pojma koja se često pogrešno upotrebljavaju kao istoznačni. Postoji značajna razlika između konačnosti i pravomoćnosti.

    Sadržaj članka:

    Šta je konačnost rješenja

    Rješenje koje je doneseno po propisanoj proceduri i koje je postalo konačno, je rješenje protiv kojeg se ne može podnijeti žalba u upravnom postupku.

    Takvo rješenje obavezuje stranke u postupku na koje se odnosi, te moraju da ga poštuju i izvršavaju.

    Postoji mogućnost da se konačno rješenje poništi, ukine ili izmijeni, ali samo u slučajevima koji su predviđeni Zakonom o upravnom postupku ili drugim zakonom.

    Kada dolazi do konačnosti rješenja u upravnom postupku

    Konačnost rješenja u upravnom postupku nastupa kada protiv donesenog rješenja više nije dopušteno podnošenje redovnog pravnog lijeka – žalbe.

    Kada se žalba protiv rješenja podnese blagovremeno, nadležni upravni organ može potvrditi rješenje, promijeniti ga ili poništiti. Ako se žalba odbije i rješenje se potvrdi, ono je konačno i tada stranka može pokrenuti upravni spor.

    Međutim, ako stranka ne podnese žalbu u roku propisanom zakonom, rješenje postaje konačno nakon isteka roka za žalbu. Tada stranka više ne može osporiti rješenje na drugim pravnim instancama i ono postaje izvršno.

    Šta je pravomoćnost rješenja

    Rješenje koje je pravomoćno, je rješenje protiv kojeg se ne može više izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, i obavezuje stranke na koje se odnosi.

    Takvim rješenjem stranke stiču određena prava ili se na njih primjenjuju određene obaveze.

    Mogućnost poništenja, ukidanja ili izmjene pravomoćnog rješenja postoji samo u slučajevima koji su predviđeni zakonom.

    Kada dolazi do pravomoćnosti rješenja

    Pravomoćnost rješenja u upravnom postupku označava da protiv donesenog rješenja više nije dopušteno podnošenje žalbe niti pokretanje upravnog spora. To znači da je rješenje postalo konačno i izvršno.

    Pravomoćnost rješenja nastupa u sljedećim slučajevima:

    1. Ako stranka nije podnijela žalbu u roku koji je propisan zakonom, a koji iznosi obično 15 dana. Nakon isteka tog roka, rješenje postaje pravomoćno.
    2. Ako je stranka podnijela žalbu, a nadležni upravni organ je rješenjem potvrdio prvobitno doneseno rješenje ili ga djelomično izmijenio, a stranka nije pokrenula upravni spor u propisanom roku.
    3. Ako je stranka podnijela tužbu upravnom sudu protiv prvobitno donesenog rješenja, a sud je rješenjem potvrdio rješenje ili ga djelomično izmijenio, a stranka nije podnijela žalbu u roku od 15 dana od prijema rješenja suda.

    Razlika između konačnosti i pravomoćnosti

    Konačnost i pravomoćnost su dvije različite pravne kategorije koje se odnose na stepen završenosti nekog upravnog postupka.

    Konačnost podrazumjeva da je donesena odluka, te da se ta odluka više ne može pobijati redovnim pravnim sredstvom, odnosno žalbom. Protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

    Konačna odluka je ona koja je donesena u posljednjoj instanci u upravnom postupku.

    U praksi, konačnost i pravomoćnost često idu zajedno, jer do pravomoćnosti dolazi nakon konačnosti odluke.

    Pravomoćnost je stadij u kojem se donesena odluka u upravnom postupku više ne može osporiti niti žalbom niti se protiv nje može pokrenuti upravni spor.

    To znači da se protiv pravomoćne odluke redovno više ne može ništa poduzeti, osim u slučajevima predviđenim zakonom.

    Dakle, iako su ove dvije kategorije slične po svom značenju i često se koriste kao sinonimi, ipak se radi o dvije različite pravne kategorije koje se razlikuju u fazi u kojoj se donesena odluka nalazi u postupku.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako odrediti vrijednost spora

    Kako odrediti vrijednost spora

    Vrijednost spora predstavlja novčani iznos koji se tužbom traži. U građanskim parnicama, vrijednost spora najčešće predstavlja novčani iznos koji tužitelj potražuje od tuženog ili vrijednost stvari o kojoj se spori. Kako odrediti vrijednost spora?

    Sadržaj članka:

    Šta je vrijednost spora

    Tužilac je dužan u tužbi označiti vrijednost predmeta spora. Tužba u kojoj nije označena vrijednost predmeta spora smatra se neurednom, pa će je sud vratiti tužiocu na ispravku.

    Vrijednost spora je važan faktor u postupku pred sudom, jer to utiče, između ostalog, na troškove i naknade u tom postupku. Vrijednost spora određuje se na temelju vrijednosti predmeta spora, odnosno stvari ili prava o kojima se radi u tužbi.

    U građanskim parnicama, vrijednost spora obično predstavlja novčani iznos koji se potražuje u tužbi. Kad tužba zahtijeva drugačiji oblik prava, poput raskida ugovora ili utvrđenja prava vlasništva nad nekom nekretninom, vrijednost spora se obično određuje na temelju tržišne vrijednosti te nekretnine.

    U nekim slučajevima, vrijednost spora se određuje na temelju specifičnih propisa. Na primjer, u radnim sporovima, vrijednost spora obično predstavlja iznos plaće koju je radnik trebao primiti ili iznos naknade štete koju je pretrpio zbog nezakonitog otkaza.

    Ukoliko niste sami u mogućnosti procijeniti vrijednost spora, savjetujemo da se konsultujete sa advokatom ili pravnim stručnjakom.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Zašto je vrijednost spora važna

    Vrijednost predmeta spora je obavezni element tužbe koji ima značajnu ulogu u određivanju sudske takse, obračunu nagrade advokatu, ocjeni dopuštenosti revizije i vrsti postupka koji će se voditi.

    Međutim, vrijednost predmeta spora ne utječe na sama prava i obveze stranaka u postupku, već samo na finansijski aspekt postupka. Stoga je važno odrediti tačnu vrijednost predmeta spora kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i komplikacije u postupku.

    Kako odrediti vrijednost spora

    Kada tužilac označava vrijednost predmeta spora, uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju u obzir, ako ne čine glavni zahtjev.

    Glavni zahtjev se odnosi na zahtjev stranke zbog kojeg se parnica vodi. Sporednim traženjima smatraju zahtjevi stranke koji se ističu u vezi s glavnim zahtjevom ili su potraživanja akcesorne prirode u odnosu na glavni zahtjev.

    U slučaju kada se sporedno potraživanje traži kao glavno potraživanje, tada se prema tom potraživanju određuje vrijednost spora, jer tada prestaje biti sporedno i postaje glavni zahtjev u posebnoj parnici.

    Ugovorna kazna se može ostvarivati kao glavni zahtjev u posebnoj parnici ili kao sporedno potraživanje u parnici koja je pokrenuta radi zahtjeva za izvršenje ugovora, a istovremeno se traži i ugovorna kazna koja je predviđena za slučaj neurednog izvršenja.

    Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužilac naznačio u tužbi.

    Faktori u određivanju vrijednosti spora

    Određivanje vrijednosti spora zavisi o vrsti spora i relevantnim faktorima koji utiču na njegovu vrijednost. Evo nekoliko općih smjernica koje vam mogu pomoći u određivanju vrijednosti spora:

    1. Razmislite o šteti koja je nastala: Ako se radi o slučaju štete ili gubitka, trebate procijeniti finansijsku vrijednost štete koja je nastala. Ovo uključuje bilo kakve troškove popravka, gubitak dobiti, gubitak prihoda i slično.
    2. Uzmite u obzir potencijalnu štetu: U nekim slučajevima, šteta koja je nastala može imati dugotrajne posljedice koje utiču na buduće prihode ili troškove. Takva šteta treba uzeti u obzir prilikom određivanja vrijednosti spora.
    3. Provjerite relevantne zakone i pravila: U slučajevima u kojima postoji pravni spor, trebate provjeriti relevantne zakone i pravila koji se primjenjuju na vaš slučaj. Ovo može uključivati ​​pravila o naknadi štete, kazne, troškove sudskog postupka i druge važne faktore.
    4. Razmotrite dokaze: Ako imate jake dokaze u vašu korist, to može biti važan faktor pri određivanju vrijednosti spora jer ste u mogućnosti potkrijepiti tvrdnje koje su relevantne za sudsku presudu.
    5. Razmotrite troškove postupka: Troškovi koji su povezani s procesom rješavanja spora, kao što su troškovi advokata, sudskih taksi i drugi troškovi, zavise od vrijednosti spora.
    6. Razmotrite rizik: U nekim slučajevima, rizik koji se odnosi na vaš slučaj, poput neizvjesnosti u pravnom položaju ili neizvjesnosti u dokazima, također mogu utjecati na vrijednost spora koju ćete navesti, rizikujući troškove

    Kada uzmete u obzir sve ove faktore, možete doći do procjene vrijednosti spora. Međutim, budite svjesni da će se vrijednost spora razlikovati od slučaja do slučaja i da bi vam bilo najbolje potražiti savjet advokata ili stručnjaka koji može procijeniti vrijednost spora na temelju specifičnih okolnosti vašeg slučaja.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta mora sadržavati tužba

    Šta mora sadržavati tužba

    Tužba je pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće sudski postupak protiv neke osobe ili pravnog lica. To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom. Šta mora sadržavati tužba da bi ispunila formalne uslove?

    Ukoliko vas neko tuži, veoma je bitno da se konsultujete sa advokatom, a u svakom slučaju je korisno da znate kako napisati odgovor na tužbu.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sdržaj članka:

    Šta je tužba

    Parnični postupak se pokreće tužbom. Tužba je, u skladu s tim, pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće postupak protiv neke osobe ili pravne entiteta.

    To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom.

    U tužbi se navode tvrdnje i zahtjevi koje podnosioc tužbe ima u odnosu na tuženog. Također se navode i činjenice i dokazi koji podupiru te tvrdnje. Tužba je važan pravni dokument jer pokreće sudski postupak i postavlja temelje za razmatranje slučaja i donošenje odluke suda.

    Forma tužbe

    Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno.

    Takvi pisani akti nazivaju se podnesci.

    Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima označen pošiljalac.

    Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti.

    Posebno trebaju sadržavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Šta mora sadržavati tužba

    Svaka tužba mora sadržavati određene elemente kako bi bila pravno valjana. Zakon o parničnom postupku FBiH propisuje sljedeće elemente tužbe:

    Tužbeni zahtjev

    Tužbeni zahtjev u tužbi je pravni zahtjev koji tužitelj podnosi sudu u cilju zaštite svojih prava. On se sastoji od glavne stvari i sporednih potraživanja.

    Glavna stvar predstavlja ono što se traži od suda kao konačni cilj tužbe. To može biti raskid ugovora, isplata duga, naknada štete ili bilo koji drugi pravni zahtjev koji se traži. Glavna stvar je ono što predstavlja suštinu tužbenog zahtjeva.

    Sporedna potraživanja su zahtjevi koji su vezani za glavnu stvar, ali nisu njen sastavni dio. To mogu biti naknada zatezne kamate, troškovi postupka ili bilo koje druge sporedne potrebe koje su povezane sa glavnom stvari. Ova potraživanja se obično traže nakon rješenja o glavnoj stvari.

    U tužbi je bitno precizno navesti glavnu stvar i sporedna potraživanja koja se traže od suda. Ukoliko se sporedna potraživanja ne navode u tužbi, sud neće moći donijeti odluku o njima.

    Također, važno je navesti i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno iznos novca koji se traži od suda. Ukoliko se traži isplata novca, tužba mora sadržavati precizan iznos koji se traži. Ukoliko se traži naknada štete, u tužbi je bitno navesti visinu štete koja se traži.

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev su tvrdnje koje tužilac navodi u tužbi, a koje čine osnovu zahtjeva koji se traži od suda. To su činjenice koje su bitne za presudu koju sud donosi u predmetu, jer na osnovu njih se utvrđuju pravne posljedice koje proizlaze iz slučaja.

    Ove činjenice mogu se odnositi na bilo koji aspekt predmeta koji se razmatra, bilo da se radi o ugovoru, povredi prava, naknadi štete ili bilo kojoj drugoj pravnoj situaciji. Naprimjer, u slučaju ugovora, činjenice na kojima tužilac zasniva svoj zahtjev mogu uključivati datum sklapanja ugovora, predmet ugovora, cijenu ugovora, uvjete plaćanja ili bilo koju drugu relevantnu činjenicu koja je bitna za odluku o slučaju.

    Važno je napomenuti da tužilac ima obavezu da u tužbi navede sve činjenice koje su relevantne za predmet koji se razmatra. Također, tužilac mora imati dokaze koji podržavaju njegove tvrdnje, jer će sud na osnovu tih dokaza odlučiti da li su činjenice koje je tužilac naveo tačne i da li postoji osnova za prihvaćanje njegovog zahtjeva.

    Dokazi kojima se utvrđuju činjenice

    Dokazi su sredstva kojima se utvrđuju činjenice u sudskom postupku. Oni predstavljaju materijalne ili nematerijalne činjenice koje se predstavljaju pred sudom kako bi se potvrdile tvrdnje koje su iznesene u toku postupka.

    U sudskom postupku, dokazi mogu biti različite vrste, kao što su: pisani dokazi (npr. ugovori, izvodi iz registra, računi), usmeni dokazi (iskazi svjedoka, tužitelja, tuženog), materijalni dokazi (npr. predmeti, fotografije), stručni dokazi (vještačenja), itd.

    Sud procjenjuje i ocjenjuje dokaze koje su predstavljene u toku postupka, kako bi se utvrdila istina i donijela pravedna odluka u predmetu. Važno je napomenuti da u sudskom postupku postoje pravila koja propisuju ko može dati dokaze, kako se dokazi dostavljaju, kao i na koji način se dokazi prikazuju i ocjenjuju.

    Dokazi moraju biti relevantni za predmet koji se razmatra, što znači da moraju imati veze sa činjenicama koje se traže u predmetu. Također, dokazi moraju biti zakoniti, što znači da ne smiju biti pribavljeni na nezakonit način. Ukoliko dokazi nisu zakoniti, sud može odbiti njihovo prihvaćanje u postupku.

    Naznaka vrijednosti spora

    Naznaka vrijednosti spora je iznos novca koji se traži u tužbi i koji se odnosi na glavni zahtjev koji tužitelj traži od suda.

    Ukoliko tužitelj nije u mogućnosti odrediti tačan iznos novca koji se traži, npr. u slučaju povrede prava ili zahtjeva za izvršenje neke obaveze, tada se navodi procijenjena vrijednost spora. Sud će u takvim slučajevima procijeniti vrijednost spora na osnovu podataka i dokaza koji su predstavljeni u toku postupka.

    Drugi važni podaci

    Drugi važni podaci se odnose na pismenu formu, razumljivost i bitne elemente da bi se po njima moglo postupiti kao što su oznaka suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti činjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.

    Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom.

    Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko može prisustvovati suđenju

    Ko može prisustvovati suđenju

    Ročište je formalni sastanak učesnika u sudskom postupku na kojem se stranke pred sudom susreću radi predstavljanja svojih argumenata i dokaza u vezi sa slučajem koji se razmatra. Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave. Ko može prisustvovati suđenju?

    Sadržaj članka:

    Ko može prisustvovati suđenju

    Glavna rasprava  je javna. Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno oruđe.

    Odredba koja se tiče nošenja oružja ne odnosi se na pripadnike policije, ako je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.

    Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi čuvanja službene, poslovne ili osobne tajne, zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

    Sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave.

    Na koga se ne odnosi isključenje

    Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače i ombudsmene Federacije.

    Ukoliko ste stranka u postupku i niste u mogućnosti zastupati se sami, od koristi će vam biti pomoć advokata.

    Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena budu prisutne pojedine službene osobe, kao i naučni i javni radnici. Međutim, to mora biti od interesa za njihovu službu, odnosno naučnu ili javnu djelatnost.

    Sud će upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost isključena da su dužne kao tajnu čuvati ono što su na raspravi saznale, a što nije već poznato javnosti. Postupanje suprotno upozorenju povlači za sobom posljedice.

    O isključenju javnosti odlučuje sud rješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno.

    Protiv rješenja o isključenju javnosti nije dopuštena posebna žalba.

    Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajući će se način primjenjivati i na pripremnom ročištu, na ročištu izvan glavne rasprave pred sudom, te na ročištu pred zamoljenim sudom.

    Za koga je važno da prisustvuje ročištu

    Općenito, sudski proces je javan i otvoren za javnost, što znači da bilo ko može prisustvovati ročištu. Osim ako se radi o slučaju zbog kojih je iz opravdanih razloga zatvoren za javnost, a o čemu smo prethodno govorili.

    Međutim, stranke koje su direktno uključene u slučaju, poput tužitelja i optuženika u kaznenom postupku ili tužitelja i tuženika u građanskom postupku, te njihovi pravni zastupnici, moraju biti prisutni na ročištu. Prisustvo stranaka i njihovih zastupnika na ročištu omogućuje im da predstave svoje argumente i dokaze, pruže dodatne informacije, odgovore na pitanja suda i druge stranke te iznose svoje stavove o pitanjima koja se raspravljaju.

    U nekim slučajevima, svjedoci, vještaci ili stručnjaci mogu biti pozvani na ročište kako bi pružili relevantne informacije o pitanjima koja se raspravljaju. Sud može također pozvati javne službenike ili druge osobe koje mogu pružiti relevantne informacije o slučaju.

    Značaj prisustvovanja ročištu za osobe koje pripremaju polaganje Pravosudnog ispita

    Prisustvovanje ročištu može biti korisno za osobe koje se pripremaju za polaganje Pravosudnog ispita. Posebno se to odnosi na one koji planiraju raditi u pravosuđu ili advokaturi.

    Prisustvo može pomoći osobama koje pripremaju ispit da razumiju kako se sudski postupci vode u praksi. To je korisno za razumijevanje različitih aspekata pravnog sistema, uključujući procesne i dokazne postupke.

    Prisustvovanje ročištu može također pomoći u razumijevanju kako sudci donose odluke i kako zastupnici brane interese svojih klijenata. To može pomoći budućim pravosudnim dužnosnicima da razviju svoje vještine argumentacije, pregovaranja i pravne analize.

    Uz to, prisustvovanje ročištu može pomoći u pripremi za pismeni dio Pravosudnog ispita koji se obično sastoji od različitih vrsta pravnih pitanja, uključujući primjere iz sudskih postupaka. Proučavanje sudskih postupaka i sudskih odluka može pomoći osobama koje pripremaju ispit da razumiju kako se primjenjuju različite pravne doktrine i koncepti u praksi.

    Zakon o parničnom postupku “Sl. novine FBiH”, br. 53/2003, 73/2005, 19/2006 i 98/2015)

    Budući da je ročište javno, osobe koje se pripremaju za Pravosudni ispit mogu iskoristiti ovu priliku i sudjelovati u ročištima kako bi proširili svoje znanje o pravu i sudskim postupcima. To će sigurno biti korisno iskustvo u procesu pripremanja za polaganje Pravosudnog ispita.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako zaključiti sudsku nagodbu

    Kako zaključiti sudsku nagodbu

    Sporazumna nagodba između stranaka u sporu je važan pravni mehanizam kojim se uobičajeno rješava sporni odnos na osnovu kompromisa i uz uzajamno prilagođavanje. Budući da je to veoma značajan institut, te da je od koristi za strane u postupku, kako zaključiti sudsku nagodbu?

    Sadržaj članka:

    Šta je sudska nagodba

    Ovim institutom stranke u građanskopravnim odnosima međusobno rješavaju sporna pitanja bez sudskog posredovanja.

    Najčešće se nagodba postiže prije pokretanja bilo kakvog postupka. Ipak, moguće je doći do nagodbe i tokom postupka izvan nadležnosti tijela koje vodi postupak.

    Nagodba može biti postignuta i tokom postupka pred tijelom koje odlučuje o pravima stranaka u sporu.

    Ukoliko vam je potreban advokat

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Šta je predmet sudske nagodbe

    Da bi se postigla sudska nagodba, potrebno je da se dogovara o predmetu spora, odnosno tužbenom zahtjevu. Nagodba može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev koji u potpunosti okončava parnični spor, ili samo na dio tužbenog zahtjeva.

    Kada je u pitanju pravna priroda sudske nagodbe, u pravnoj teoriji se prihvaća da ima dvostruku prirodu.

    To znači da je sudska nagodba građanskopravni ugovor kojim stranke uređuju svoj materijalnopravni odnos. Istovremeno je i parnična radnja stranaka kojom one utječu na ishod postupka, a koja na kraju ima pravomoćni učinak.

    Zbog toga parnične stranke ne mogu naknadno sporazumno otkloniti učinke nagodbe.

    Pravni učinak sudske nagodbe

    Odlučnost parničnih stranaka da sklope sudsku nagodbu određuje pravnu sudbinu parničnog postupka i time prihvataju pravne učinke nagodbe.

    Procesni učinak sudske nagodbe ogleda se u institutu presuđene stvari (res iudicata). To znači da zaključena nagodba predstavlja prepreku za ponovno vođenje postupka po istim činjenicama i pravnim osnovama.

    Zaključena sudska nagodba ima izvršnu snagu. U procesnom smislu, sudska nagodba smatra se pravomoćnom sudskom presudom. Zbog toga sud ima dužnost da odbije tužbu ako se utvrdi da se parnica vodi oko predmeta u kojem je već postignuta nagodba.

    Do kada se može zaključiti sudska nagodba

    Moguće je da stranke zaključe sudsku nagodbu o predmetu spora tokom čitavog postupka, do njegovog pravomoćnog završetka.

    Parnični postupak se pokreće podnošenjem tužbe, a parnica počinje od dostave tužbe tuženom. To znači da je moguće zaključiti sudsku nagodbu od trenutka podnošenja tužbe sudu pa sve do pravomoćnog okončanja postupka.

    Stranke imaju mogućnost zaključiti sudsku nagodbu i u izvršnom postupku.

    Šta može biti predmet sudske nagodbe

    Predmetom nagodbe mogu biti svi građanskopravni odnosi koji su predmet parničnog postupka, osim u slučajevima gdje stranke ne mogu raspolagati zahtjevom u sporu.

    Forma sudske nagodbe

    Sudska nagodba se mora zaključiti u pismenoj formi pred nadležnim sudom, a sadržaj sporazuma stranaka unosi se u zapisnik.

    Prilikom zaključenja sudske nagodbe sud ne donosi odluku, već na zapisnik prima sadržaj nagodbe, nakon čega konstatira da su stranke zaključile nagodbu u skladu sa svojim prijedlogom.

    Izjava o povlačenju tužbe nije potrebna u tekstu nagodbe, jer nagodba ima neposredno konstitutivni učinak na okončanje postupka.

    Napomena je da predmet nagodbe može biti bilo koji građanskopravni odnos koji se može predmetom parničnog postupka, osim u slučajevima gdje stranke ne mogu raspolagati zahtjevom.

    Pobijanje sudske nagodbe

    Sudska nagodba ne može se osporiti putem žalbe, pa u slučaju da stranka podnese žalbu, sud ju odbacuje kao nedopuštenu.

    Nije moguće osporiti sudsku nagodbu putem prijedloga za ponavljanje postupka, pa u slučaju da stranka podnese takav prijedlog, sud ga odbacuje kao nedopušten.

    Sudska nagodba se može osporiti ako je sklopljena pod utjecajem zabluda, prinude ili prevare, odnosno kada su prisutne neke mane volje.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Znači li šutnja odobravanje

    Znači li šutnja odobravanje

    “Qui tacet consentire videtur” je latinski izraz koji se u pravnom kontekstu često prevodi kao “Ko šuti, smatra se da se slaže” ili “Onaj Ko šuti, dopušta”. Ovo načelo se primjenjuje u situacijama u kojima se od nekoga očekuje da izrazi svoj pristanak na nešto, a on ne izražava svoje mišljenje ili se ne protivi. Znači li šutnja uvijek odobravanje?

    Sadržaj članka:

    Znači li šutnja odobravanje

    Općenito govoreći, u pravu Bosne i Hercegovine šutnja se ne smatra odobravanjem. Naprimjer, ukoliko u toku suđenja optuženom bude postavljeno pitanje da li je kriv, njegova šutnja neće značiti priznanje, već će biti potrebno utvrditi istinu provođenjem dokaznog postupka, izvođenjem svjedoka, ispravama ili na neki drugi način dokazivanja.

    Generalno, kako u pravu Bosne i Hercegovine, tako i u većini drugih pravnih sistema, odobrenje se može izraziti na različite načine, poput pismene i usmene izjave ili potpisivanjem dokumenta, konkludentnim radnjama, ili nekim drugim nedvosmislenim ponašanjem.

    Šutnja obično nije dovoljna da bi se smatrala izricanjem odobrenja.

    Međutim, ukoliko je postavljen zahtjev za donošenje presude zbog propuštanja, odnosno ukoliko tužena strana ne dostavi odgovor na tužbu u ostavljenom roku, šutnja će značiti odobravanje, te će sud udovoljiti tužbenom zahtjevu.

    Dakle, u određenim situacijama, šutnja može biti protumačena kao odobravanje. Naprimjer, ako neko ima priliku dati izjavu ili se protiviti nekoj odluci, a ne učini to, to bi moglo biti protumačeno kao pristanak na tu odluku ili situaciju.

    Šta je litiskontestacija

    Izraz “litiscontestatio” dolazi iz latinskog jezika i koristi se u pravnom kontekstu za opisivanje situacije u kojoj stranke u sporu jasno i nedvosmisleno izražavaju svoje stajalište u vezi s predmetom spora.

    Početak, tok i ishod postupka ovise o ponašanju stranaka u postupku. Pasivno ponašanje stranaka obično ima negativan utjecaj na tok postupka, dok aktivno ponašanje pridonosi bržoj, kvalitetnijoj i ekonomičnijoj pravnoj zaštiti, što zadovoljava interese stranaka i društveni cilj sudske zaštite.

    Afirmativna ili pozitivna litiskontestacija

    Stav o afirmativnoj litiskontestaciji pasivnosti stranke pridaje smisao priznanja činjeničnih navoda protivne strane (qui tacet consentire videtur – ko šuti, priznaje).

    To bi značilo, ukoliko stranka šuti na iznesenu tvrdnju ili postavljeno pitanje, slaže se sa tvrdnjom ili sadržajem pitanja u odnosu na njegovu formulaciju.

    Negativna litiskontestacija

    Kada je u pitanju negativna litiskontestacija – pasivnosti stranke pripisuje se smisao osporavanja činjeničnih navoda protivnika (qui tacet negare videtur).

    U tom slučaju, navode suprotne strane treba dokazati.

    Neutralna litiskontestacija

    Neutralni stav podrazumijeva da volja pasivne stranke nije poznata pa time nije ni procesno relevantna,.

    U skladu s tim, navodi aktivne stranke ne mogu se smatrati ni istinitim ni neistinitim samo zbog toga što se protivnik o njima nije izjasnio (qui tacet nihil dicit).

    Primjeri kada se šutnja smatra odobravanjem

    U praksi je moguće da neko gradi na tuđem zemljištu.

    U tom slučaju, vlasnik zemljišta može zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni; u jednom i drugom slučaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obaveznog prava.

    Međutim, ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda.

    Konkludentne radnje

    Konkludentne radnje su radnje koje nisu neposredna, direktna, riječima ili pismeno izražena izjava volje, ali predstavljaju ponašanje iz kojeg se može posredno, ali sa sigurnošću, uzimajući u obzir okolnosti, izvesti zaključak da lice njima izražava volju za obavljanje određene pravne radnje.

    Konkludente radnje predstavljaju određeno prikladno ponašanje osobe iz kojeg se posredno, ali ipak sa sigurnošću, može zaključiti da je njima izrazila svoju saglasnost za poduzimanje određene pravne radnje, zaključenje pravnog posla, odnosno da je izrazila određenu pravno relevantnu volju.

    U pravu, volja stranaka može biti izražena na više načina. Jedan od načina je i poduzimanje konkludentnih radnji.

    Isto kao što je to slučaj i sa izričitom izjavom i poduzimanje konkludentne radnje znači da je izjavljena saglasnost.

    Uzmimo za primjer situaciju da je zakupodavac bez isticanja primjedbi ili odbijanja na bilo koji način, primio plaćanje zakupnine nakon isteka roka zakupa.

    U tom slučaju, smatra se da je pristao na produženje roka za zakupljivanje stana ili poslovnog prostora.

    Pravni učinci konkludentnih radnji jednaki su onima koje proizvode očitovanja volje učinjena izričito, izgovorenim ili napisanim riječima.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Bugojno

    Spisak advokata Bugojno

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Spisak advokata Bugojno

    PREZIME I IMEADRESATELEFON / EMAILREGIJA
    Bosto SenadKulina bana 1/3tel/fax: 030 251-776, mob: 061 186-620, senadbosto@bih.net.baBugojno
    Begić EminaBosanska 86/btel/fax: 030 255-477, mob: 061 446-345, eminaadvokat003@gmail.comBugojno
    Čusto Armin307. Motorizovane brigade bbmob: 062 953-552, advokat.custo41@gmail.comBugojno
    Dragun IvicaNugle I 51 ctel/fax: 030 253-020, mob: 062 991-677, ivica.dragun@yahoo.comBugojno
    Duvnjak MesudSultan Ahmedova 53 (Mlin)Bugojnotel/fax: 030 251-141, mob: 061 154-267, agvakod@hotmail.comBugojno
    Duvnjak AmelaDr. Wagnera br.1mob: 066 535-471, duvnjak.amela@gmail.comBugojno
    Hadžijusufović DijanaBosanska 42tel/fax: 030 270-206, mob: 062 229-228, dijana_mh@hotmail.comBugojno
    Hadžiabdić SenadKulina bana 1tel: 030 253-200, mob: 063 717-026, mob: 062 756-677, advokathadziabdic@gmail.comBugojno
    Herić AdnanaSultan Ahmedova bbmob: 061 930- 432, adnana_h@hotmail.comBugojno
    Husejnbegović EsmaCiglana IIItel/fax: 030 255-378, mob: 061 786-244, esmah@bih.net.ba,Bugojno
    Jusufbašić MustafaBosanska 63tel: 030 251-172, 030 254-454, mob: 061 154-227, alma.j@windowslive.comBugojno
    Jusufbegović AlmaBosanska 63mob: 062 581-652, advokatjusufbegovic@gmail.comBugojno
    Kozina MiroslavVrbas naselje D-2mob: 061 780-062, miroslav.kozina@bih.net.baBugojno
    Pokvić HajrudinPolje VIII bbtel/fax: 030 253 898, mob: 061 759-233, advokat_hajrudin_pokvic@hotmail.comBugojno
    Rustempašić Hozić SelmaSultan Ahmedova bbmob: 060 3183116, selmaadvokat@gmail.comBugojno
    Rustempašić SafetCiglana IIItel/fax: 030 255-378, mob: 062 608-946, advokatsafetr@gmail.comBugojno
    Supur HidajetNugle II bbmob: 061 105-954, hidajet1@ bih.net.baBugojno

    Prikazano 17 rezultata

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Breza

    Spisak advokata Breza

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Spisak advokata Breza

    Čorbić DženanaAlije Izetbegovića bbtel: 032 978-478, mob: 062 918-532, advokat.corbic@gmail.comBreza
    Smailbegović MirzaAlije Izetbegovića bbmob: 061 299-008, advokat.smailbegovic@gmail.comBreza
    Šehić MirsadBogumilska 25tel: 032 783-606, mob: 061 102-809, adv.mirsad@gmail.comBreza

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Spisak advokata Banovići

    Spisak advokata Banovići

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sadržaj članka:

    Spisak advokata Banovići

    Gutić AzraAlije Izetbegovića bb Lamela Bmob: 061 884-260, advokat.azragutic@gmail.comBanovići
    Husić AidaŽeljeznička br.3mob: 061 911-231, tel: 035 871-186, advokat-aidahusic@hotmail.comBanovići
    Softić ĆamilAlije Izetbegovića bb Lamela B, poslovni prostor br.5mob: 061 178-392, adv.camil.s@bih.net.baBanovići

    Napomena

    Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.

    Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.