Ovjeravanje kopija je postupak kojim se utvrđuje i potvrđuje da je kopija identična originalnom dokumentu. Ovjeravanje kopije ne garantuje istinitost sadržaja dokumenta. Kako se ovjerava kopija i gdje se ovjerava kopija?
Kopija u najširem smislu, je reprodukcija ili dupliciranje originalnog dokumenta, teksta, slike ili bilo kojeg drugog materijala. Kopija ima isti sadržaj i izgled kao i original.
Prepis je ručno ili mašinski izrađena kopija originalnog dokumenta koja se prenosi, obično na drugi papir. Prepis je obično napravljen prepisivačkim tehnikama kao što su pisanje ili kucanje teksta.
Fotokopija dokumenta je reprodukcija originalnog dokumenta koja se dobija putem fotokopirnog uređaja ili skenera. Fotokopija se pravi snimanjem ili skeniranjem originalnog dokumenta, čime se stvara identična vizuelna replika na drugom papiru ili u digitalnom formatu.
Kako se ovjerava kopija
Prepis, odnosno kopija koja se ovjerava mora se pažljivo uporediti sa izvornom ispravom. Prepis se mora slagati sa izvornom ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi.
Ako su u izvornoj ispravi neka mjesta ispravljena, preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to navesti u potvrdi o ovjeri prepisa.
Ovako će se postupiti i u slučaju kada je isprava pocijepana, oštećena ili ako inače po spoljašnjem obliku dovodi u očitu sumnju svoju istovjetnost sa izvornom ispravom.
Fotokopije isprava smatraju se prepisima u smislu ovog zakona i prilikom ovjere postupaće se prema odredbama prethodnog stava.
Kad se ovjerava prepis samo jednog dijela isprave ili izvod iz isprave, prepis mora biti tako sačinjen da se iz njega jasno vidi koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.
Za ovjeru fotokopije obično je potrebno donijeti:
• Originalni dokument čija kopija se ovjerava.
• Fotokopiju originalnog dokumenta čija kopija se ovjerava
• Fotokopiju važećeg pasoša BiH ili lične karte BiH, original na uvid.
• Dokaz o uplati zakonom propisane takse za ovjeru
Gdje se ovjerava kopija
Ovjeravanje potpisa, rukopisa i prepisa vrši nadležni opštinski organ uprave.
Ovjera potpisa u zemljišno-knjižnim stvarima vrše notari i sudovi.
Za ovjeravanje isprava koje su namijenjene za upotrebu u inostranstvu nadležni su sudovi.
Ovjeravanje potpisa i prepisa isprava potrebnih za regulisanje odnosa po osnovu rada može vršiti ovlašteno lice u organu odnosno organizaciji u kojoj radnik radi ili je radio.
Slučajevi kada je kopija na stranom jeziku
Ako službeno lice koje vrši ovjeru ne razumije jezik na kome je isprava napisana, odrediće da sudski tumač izvrši upoređenje prepisa sa izvornom ispravom ili sa prepisom izvorne isprave.
Ukoliko vam je potreban sudski tumač za neki drugi jezik, provjerite naš članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA. Ako vam je potreban advokat, provjerite SPISAK ADVOKATA.
Kada je potrebno ovjeriti kopiju
Ovjeravanje kopije je obično potrebno kada se zahtijeva da kopija ima istu pravnu vrijednost kao i originalni dokument.
Odluka o potrebi ovjere kopije obično zavisi od specifičnih zahtjeva institucije ili organizacije kojoj se kopija dostavlja. To može biti određeno zakonom, propisima ili politikom te institucije.
U mnogim slučajevima, institucija kojoj se dostavlja kopija ima jasno navedene smjernice o tome kada je potrebna ovjera kopije i koji je postupak ovjere. Te smjernice mogu biti dostupne na web stranici institucije, u obrascima za prijavu ili u uputstvima koja se daju aplikantima.
Ukoliko niste sigurni da li je potrebna ovjera kopije ili koji je postupak ovjere, najbolje je kontaktirati direktno tu instituciju ili organizaciju i pitati za precizne informacije. Oni će vam pružiti najtačnije smjernice u vezi sa ovim pitanjem.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Volontiranje je aktivnost kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Ako ste stekli odgovarajuću stručnu spremu, sigurno se pitate: Gdje mogu volontirati? Međutim, postavlja se i pitanje može li volontirati zaposlena osoba?
Volontiranje se ne zasniva na ostvarivanju finansijske dobiti. Organizatori volontiranja često imaju veću korist nego štetu, ipak nije lahko dobiti volonterski angažman.
Volontiranje je dobrovoljno i besplatno angažovanje pojedinaca u različitim aktivnostima i projektima. To može biti u korist drugih ljudi ili zajednice, a obično bez očekivanja materijalne naknade.
Osnovna svrha volontiranja je doprinijeti zajednici ili društvu i poboljšati kvalitet života drugih ljudi, životinja ili prirode.
Međutim, volontiranje se obavlja i radi sticanja radnog iskustva neophodnog za zapošljavanje.
Volontiranje može biti organizovano kroz različite organizacije, nevladine organizacije, humanitarne organizacije, škole, bolnice, vjerske institucije… Može biti i neformalno, kada pojedinac samoinicijativno pruža pomoć onima kojima je potrebna.
Volontiranje radi sticanja radnog iskustva podrazumijeva dobrovoljno učešće pojedinaca u različitim projektima i aktivnostima kako bi stekli praktično iskustvo i vještine koje su korisne za buduću karijeru ili zaposlenje. Ova vrsta volontiranja često se kolokvijalno naziva i “volonterski staž”, “stručno osposobljavanje” ili “praksa”.
Šta nije volontiranje
Volontiranje se ne smije miješati sa obavezama ili uslugama koje su zakonom ili drugim propisima naložene jednom licu prema drugom, izvršavanjem specifičnih sudskih presuda, aktivnostima koje nisu organizovane od strane organizatora volontiranja u skladu sa Zakonom o volontiranju, kao ni sa pružanjem usluga koje su uobičajene u okviru porodičnih, prijateljskih ili komšijskih odnosa.
Također, volontiranje ne obuhvata besplatno i nepovratno davanje imovine, novca ili davanje pokretne ili nepokretne imovine na korištenje. Volontiranje ne smije biti u suprotnosti sa Ustavom i drugim važećim propisima.
Može li volontirati zaposlena osoba
Volonter je fizičko lice sa poslovnom sposobnošću ili umanjenom poslovnom sposobnošću koje volontira u FBiH i zaključuje ugovor o volontiranju u pisanom obliku prije početka volontiranja.
Ne može se volontirati duže od 40 sati sedmično.
Imajući u vidu prethodno navedeno, te činjenicu da osim poslovne sposobnosti nisu navedena druga ograničenja za volontere, da se zaključiti da volonter može biti i osoba koja je zaposlena, kao i nezaposlena osoba.
Ugovor o radu i ugovor o volontiranju su različiti ugovori, te proizvode različite pravne posljedice, prava i obaveze.
Osim volontiranja, osoba može, obično nakon završenog većeg stepena obrazovanja, biti primljena i na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, radi sticanja uslova za polaganje stručnog ispita, ako je takav ispit uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja.
U svakom slučaju, organizator volontiranja je dužan da pazi na svoje obaveze registrovanja, odnosno akreditovanja za organizovanje dugoročnog volontiranja, te prijavljivanja volontera instituciji za evidentiranje volontiranja, kao i druge obaveze koje proizilaze iz pozitivnih zakonskih propisa.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari. Zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U ovom članku govorimo o tome šta je ugovor o pozajmici novca.
Ugovor o pozajmici novca je pravni dokument kojim se reguliše zajam novčanih sredstava između dvije strane: zajmodavca (osobe ili institucije koja pozajmljuje novac) i zajmoprimca (osobe ili institucije koja uzima pozajmicu).
Ovaj ugovor se koristi kada osoba, se želi do određenog roka posuditi novac od druge strane uz dogovorene uslove povrata.
U ugovoru o pozajmici novca obično se navode sljedeći ključni elementi:
Identifikacija stranaka: Utvrđuje se identitet i kontakt informacije zajmodavca i zajmoprimca.
Iznos pozajmice: Definiše se tačan iznos novca koji će biti pozajmljen.
Kamata i rok povrata: Utvrđuje se kamatna stopa (ukoliko se ugovara) koju zajmoprimac mora platiti na pozajmljeni iznos, kao i rok u kojem zajmoprimac mora vratiti pozajmljeni novac zajmodavcu.
Način plaćanja: Navodi se kako će se novac vraćati (npr. u ratama, jednokratno, periodično).
Naknade i troškovi: Mogu se uključiti odredbe o eventualnim naknadama i troškovima koji proizlaze iz transakcije pozajmice.
Sankcije za kašnjenje: Mogu se definisati sankcije u slučaju da zajmoprimac ne vrati pozajmljeni novac u dogovorenom roku.
Sigurnosne klauzule: U nekim slučajevima, ugovor o pozajmici može sadržavati odredbe o obezbjeđenju povrata pozajmice, naprimjer kroz zalog, jamstvo ili hipoteku.
Ostale odredbe: Ovo uključuje sve dodatne sporazume ili posebne uslove na koje su se strane dogovorile, poput nadležnosti suda.
Elementi koje treba uključiti u Ugovor o pozajmici novca
Ugovor o pozajmici novca je pravno obavezujući i izuzetno značajan dokument i važno je pažljivo ga sastaviti i potpisati kako bi se osiguralo poštovanje svih dogovorenih uslova između zajmodavca i zajmoprimca.
Također, preporučuje se da se pravni savjet zatraži prije nego što se potpiše ugovor o pozajmici, posebno u slučaju većih iznosa pozajmljenog novca.
Ukoliko smatrate da vam je ovaj pravni posao potrebna pomoć advokata, u našem članku Spisak advokata možete naći kontakt podatke pravnih stručnjaka koji mogu da vam pomognu.
Sticanje prava vlasništva na pozajmljenim stvarima
Na primljenim stvarima zajmoprimac stiče pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.
Zajmoprimac se može obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.
U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.
Zajmodavac je dužan predati određene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije određen, onda kad to zajmoprimac zatraži.
Pravo zajmoprimca da traži predaju određenih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju za godinu dana od zaključenja ugovora.
Može li zajmodavac odbiti da da novac nakon zaključenja ugovora
Ako se pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno da li će on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac može odbiti da izvrši svoju obavezu predaje obećanih stvari ako u vrijeme zaključenja ugovora nije to znao, kao i ako se pogoršanje zajmoprimčevih materijalnih prilika dogodilo poslije zaključenja ugovora.
Ali, on je dužan da izvrši svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi za njega pruži dovoljno obezbjeđenje.
Zajmodavac je dužan naknaditi zajmoprimcu štetu koja bi mu bila prouzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari.
Međutim, ako je zajam bez naknade, dužan je naknaditi štetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca.
Obaveza vraćanja zajma
Zajmoprimac je dužan vratiti u ugovorenom roku istu količinu stvari, iste vrste i kvaliteta.
Ako ugovarači nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca, računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati.
Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da će zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je, ipak, ovlašćen da, po svom izboru, vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom određeni za vraćanje.
Isto važi i u slučaju kad nije bilo moguće vratiti istu količinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta.
Odustanak od ugovora o zajmu nakon zaključenja
Zajmoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda određene stvari, ali, ako bi zbog toga bilo kakve štete za zajmodavca, dužan je naknaditi je.
Zajmoprimac može vratiti zajam i prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu štetu.
Ako je ugovorom određena svrha u koju zajmoprimac može upotrijebiti pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac može izjaviti da raskida ugovor.
Napomena: Prije potpisivanja ugovora o pozajmici novca, preporučuje se da obje strane zatraže pravni savjet i pažljivo razmotre sve uslove i obaveze. Ovaj primjer ugovora služi samo kao ilustracija i može se prilagoditi specifičnim potrebama i zahtjevima ugovornih strana.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Šta je verbalni delikt? To je pitanje s kojim se često susrećemo, a imajući u vidu posljedice koje sa sobom nosi, vrijedi obratiti pažnju na osnovne elemente ovoga pojma.
Verbalni delikt, poznat i kao krivično djelo protiv države ili naroda, predstavljao je neformalni termin za krivično djelo navedeno u članu133. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Na osnovu ovog člana Krivičnog zakona, politički procesi su se vodili protiv osoba koje su javno izražavale neslaganje s postupcima vlasti.
Okrivljeni su obično osuđivani na izuzetno stroge kazne, sve u cilju očuvanja stabilnosti i moći režima.
Kako je glasila odredba kojom je bio regulisan verbalni delikt
Odredba kojom je regulisan verbalni delikt je u cijelosti glasila:
“Ko natpisom, letkom, crtežom, govorom ili na drugi način poziva ili potiče na obaranje vlasti radničke klase i radnih ljudi, na protuustavnu promjenu socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti, na svrgavanje organa društvenog samoupravljanja i vlasti ili njihovih izvršnih organa, na otpor prema odlukama nadležnih organa vlasti i samoupravljanja koje su od značaja za zaštitu i razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa, sigurnost i odbranu zemlje, ili zlonamjerno i neistinito prikazuje društveno-političke prilike u zemlji, kaznit će se zatvorom od jedne do deset godina.
Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini uz pomoć ili pod utjecajem iz inostranstva, kaznit će se zatvorom najmanje od tri godine.
Razlika izmedju verbalnog delikta i klevete
Verbalni delikt i kleveta su dva različita pojma, iako ih je lahko pomiješati, budući da su po svojoj prirodi slični, radi se o izgovorenoj riječi.
Verbalni delikt je širi pojam koji obuhvata sve vrste krivičnih djela koja se odnose na izražavanje neprimjerenih ili štetnih riječi ili izjava prema drugim osobama, događajima ili društvenim institucijama.
Obično verbalni delikt postoji u totalitarnim režimima koji ne dozvoljavaju slobodu govora i posvećeni su suzbijanju formiranja javnog mnijenja mimo službenog narativa.
To može uključivati klevetu, klevetnički govor, vrijeđanje, prijetnje, uvrede ili širenje lažnih informacija s ciljem nanošenja štete drugima.
Verbalni delikt može biti kažnjiv u okviru određenog krivičnog zakonodavstva.
Kleveta
Kleveta, s druge strane, je krivično djelo koje se odnosi na objavljivanje laži koje mogu naštetiti ugledu neke osobe.
Da bi se nešto smatralo klevetom, mora biti netačno i objavljeno u cilju nanijeti štetu ugledu osobe. Primjeri klevete uključuju objavljivanje lažnih optužbi o nečijem ponašanju, poslovnim aktivnostima ili moralnim karakteristikama.
Svako lice koje prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice, identificirajući to pravno odnosno fizičko lice trećem licu, odgovorno je za klevetu.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Faksimil ili faksimil pečat je pečat na kojem se nalazi istovjetna reprodukcija potpisa ovlaštene osobe. Faksimil se koristi kako bi se olakšalo potpisivanje raznih dokumenata koji obično nemaju veliku pravnu važnost, ali ipak zahtijevaju potpis. Također, koristi se kada odgovorna osoba nije dostupna za potpisivanje dokumenata ili kada je potrebno potpisati veliki broj dokumenata u kratkom vremenskom roku. Međutim, ko može koristiti faksimil?
Faksimil je pečat na kojem se nalazi istovjetna reprodukcija potpisa ovlaštene osobe, često korišten za olakšavanje potpisivanja manje važnih dokumenata ili kad osoba nije dostupna za potpisivanje. Koristi se i kada postoji potreba za potpisivanjem velikog broja dokumenata koji se štampaju masovno.
Važno je napomenuti da faksimil pečat ne može biti zamjena za originalni potpis u situacijama kada je potrebna visoka pravna valjanost i kada se radi o dokumentima koji imaju veću pravnu važnost, kao što su ugovori, punomoći ili drugi službeni dokumenti.
U takvim slučajevima, originalni potpis je neophodan. Faksimil pečat se koristi samo za olakšavanje administrativnih postupaka u situacijama gdje nije potrebna visoka pravna valjanost potpisa.
Gdje se koristi faksimil
Pojam i korištenje faksimila regulisani su Pravilnikom o kancelarijskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine.
Faksimil je otisak svojeručnog potpisa rukovodioca u federalnim i kantonalnim organima uprave, općinskim i gradskim službama za upravu i upravnim organizacijama, te u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti i njihovim stručnim i drugim službama i tijelima, kao i pravnim licima sa javnim ovlaštenjima i drugim pravnim licima javnog karaktera koji se na službena akta tih organa stavlja otiskom pečata ili skenirana slika potpisa rukovodioca tih organa koja se na službena akta štampa zajedno sa sadržajem dokumenta koji se potpisuje.
Pravo na posjedovanje faksimila ima samo rukovodilac prethodno nabrojanih organa.
Ovlaštenje za korištenje faksimila
Ukoliko posjeduje faksimil, rukovodilac organa može koristiti faksimil kao zamjenu za svojeručni potpis ili posebnim rješenjem ovlastiti lice za upotrebu faksimila.
Ukoliko rukovodilac lično koristi faksimil kao zamjenu za svojeručni potpis, on će odmah izvršiti i evidenciju upotrebe faksimila.
U tom slučaju, za takve službene akte nije potrebno provoditi proceduru davanja potvrde o pravilnom korištenju faksimila.
Pravo na korištenje faksimila rukovodilac ima sve dok obavlja dužnost rukovodioca tog organa.
Nakon prestanka mandata rukovodioca organa, obavezno se vrši zaključivanje Knjige upotrebe faksimila putem za to posebno osnovane komisije.
Kako se upotrebljava faksimil
Kao zamjena za originalni potpis, faksimil se može koristiti samo u onim slučajevima u kojima je na službene akte tog organa potrebno staviti i originalni potpis.
Koristi isključivo za potpisivanje onih akata za čije potpisivanje je rukovodilac organa taksativno ovlastio službeno lice u posebnom rješenju o ovlaštenju za upotrebu faksimila.
Faksimil se smije koristiti samo u slučajevima kada se službeni akt potpisuje u svojstvu rukovodioca organa, a ne smije se koristiti umjesto svojeručnog potpisa kada je propisano da se takvi akti moraju svojeručno potpisati.
Evdidentiranje korištenja faksimila
Svaka upotreba faksimila od strane lica ovlaštenog za upotrebu faksimila se evidentira.
Za vođenje evidencije zaduženo je lice ovlašteno za upotrebu faksimila, a za praćenje evidencije zadužen je rukovodilac organa. Za potrebe vođenja evidencije o upotrebi faksimila uspostavlja se Knjiga evidencije upotrebe faksimila.
Sastavni dio evidencije čini kopija službenog akta na koji je stavljen faksimil.
Prilikom svake upotrebe faksimila na službenom aktu lice ovlašteno za upotrebu faksimila pored faksimila upisuje i redni broj iz Knjige upotrebe faksimila.
Na arhivskom primjerku službenog akta koji ostaje u organu, lice ovlašteno za upotrebu faksimila stavlja svoj paraf-potpis i napomenu da je na akt stavljen faksimil.
Ukoliko rukovodilac svojeručno koristi faksimil, upotreba faksimila se posebno ne evidentira, ali je rukovodilac dužan staviti svoj paraf-potpis na arhivski primjerak akta koji ostaje u organu.
Ako se faksimil stavlja na veći broj različitih akata u okviru istog predmeta, u tom slučaju rukovodilac upotrebu faksimila evidentira u vidu službene zabilješke na spisu, pri čemu službena zabilješka sadrži broj akata na koji je stavljen faksimil.
Rukovodilac tada obavezno stavlja svoj potpis na službenu zabilješku.
Potvrda rukovodioca organa o pravilnom korištenju faksimila
Rukovodilac organa obavezan je najmanje jednom mjesečno provjeriti pravilnost načina korištenja faksimila i dati svoju saglasnost na službene akte na koje je stavljen faksimil, što će potvrditi svojim svojeručnim potpisom u Knjizi upotrebe faksimila.
U slučaju da utvrdi da se faksimil ne koristi na odgovarajući način ili nije saglasan s aktima na koje je stavljen faksimil, donijet će rješenje kojim se ukida pravo na upotrebu faksimila licu koje je ovlašteno za upotrebu faksimila, uz istovremenu obavezu poništavanja akata na koje je stavljen faksimil.
Mogu li privredna društva koristiti faksimil
Uzevši u obzir prethodno navedeno, te pojmovno određenje faksimila, te činjenicu da privredna društva ne obavljaju javna ovlaštenje, i da se kancelarijsko poslovanje i ne odnosi na njih, on se ne može koristiti kod ovjere ugovora o radu i odluka direktora privrednog društva.
Međutim, privredna društva svojim općim aktima mogu odlučiti u kojem obimu i na koji način će primnjenivati propise iz oblasti kancelarijskog poslovanja, budući da ne postoje propisi koji posebno uređuju kancelarijsko poslovanje privrednih društva.
Kada se odluči za korištenje faksimila za potpisivanje akata, potrebno je obratiti pažnju i na posebne propise kojim je regulisana predmetna materija, budući da određeni ugovori zahtijevaju strogu formu i lični potpis, te su suprotno zaključeni ugovori nevažeći.
To je slučaj kod ugovora koji su formalni i gdje je potpis bitan element ugovora, kao što je to slučaj u propisima koji regulišu računovodstvo gdje se izričito propisuje način potpisivanja.
Može li se faksimil koristiti za punomoć
Faksimil koji sadrži reprodukciju potpisa ovlaštene osobe, ne može se smatrati valjanim načinom davanja punomoći iz nekoliko važnih razloga. Prvenstveno, punomoć je pravno značajan dokument koji zahtijeva originalan potpis kako bi se osigurala njegova autentičnost i vjerodostojnost.
Faksimil pečat može biti praktičan za olakšavanje administrativnih postupaka i potpisivanje manje važnih dokumenata, ali ne može služiti kao zamjena za lično potpisivanje kada se radi o pravnim pitanjima koja zahtijevaju pravnu valjanost.
Osim toga, mnoge pravne jurisdikcije zahtijevaju da punomoć bude potpisana pred nadležnim organom kako bi imala zakonsku valjanost.
Faksimil potpis, budući da vlasnik nije lično prisutan prilikom ovjere potpisa, ne pruža povjerenje i originalnost koja je potrebna za dokumente s većim pravnim značajem.
Korištenje faksimila za davanje punomoći također može otvoriti vrata potencijalnoj zloupotrebi ili krivotvorenju, što može ugroziti prava i interese stranaka uključenih u punomoć.
Stoga, kako bi se osigurala pravna valjanost i sigurnost, važno je da punomoć bude lično potpisana od strane ovlaštene osobe ili u prisustvu ovlaštenog organa koji će potvrditi njenu autentičnost i zakonitost.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Cijene advokatskih usluga u FBiH propisane su Advokatskom tarifom FBiH, odnosno Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata. Tarifa je donesena na osnovu člana 31. Zakona o advokaturi Federacije BiH i člana 41. Statuta Advokatske komore FBiH na Skupštini Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine održanoj, a na osnovu odobrenja Ministarstva Pravde FBiH.
U ovom članku obrađujemo cijene advokatskih usluga u parničnom postupku.
Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.
Spisak advokata
Ovaj spisak advokata dio je spiska advokata regionalnih komora u Federaciji Bosne i Hercegovine i ažuran je u trenutku pisanja ovoga članka. Preuzet je sa stranice Advokatske/Odvjetničke komore FBiH.
Pravni blog ne odgovara za ažurnost ove liste, te je moguće da u međuvremenu dođe do određenih promjena, u smislu da neki od advokata koji su trenutno na listi više ne budu aktivni, ili da se na listu upišu drugi advokati.
Cijena advokatskih usluga
Pravo je složena disciplina koja obuhvata mnoge aspekte ljudskih aktivnosti i odnosa. Kada se suočimo s pravnim pitanjima ili problemima, često se oslanjamo na stručnjake u pravnom području, obično advokate, kako bismo dobili pomoć u razumijevanju zakona i pravnu podršku.
Međutim, cijena advokatskih usluga često izaziva kontroverze u smislu visine tarife za određene usluge i zabrinutost kod mnogih ljudi da li će biti u mogućnosti finansirati troškove advokatskog zastupanja.
U ovom članku ćemo istražiti kako se cijene advokatske usluge određuju i šta bi klijenti trebali imati na umu prilikom odabira i vrednovanja pravnog rada.
Ugovor između advokata i klijenta
Ukoliko pismenim ugovorom između advokata i njegovog klijenta nije ugovoreno drugačije, advokatu pripada nagrada za izvršeni rad po odredbama ove Tarife.
To u praksi znači da advokat svoju nagradu obračunava u skladu sa Advokatskom tarifom u slučaju kada „pismenim ugovorom“ sa svojim klijentom nije dogovorio da će obračunati drugačije. To obično bude više od onoga što je propisano Tarifom za određenu vrstu postupanja.
Kada pregovarate o advokatskoj tarifi putem ugovora s advokatom, važno je slijediti određene korake kako biste osigurali pravedan dogovor. Evo nekoliko smjernica o tome kako postupiti:
Razmislite o svojim potrebama i budžetu: Definirajte svoje specifične potrebe i očekivanja od advokata. Razmislite o vrsti usluga koje tražite i svojim finansijskim mogućnostima.
Istražite tržište: Informišite se o prosječnim cijenama advokatskih usluga u vašem području. To će vam pomoći da bolje razumijete šta je razumno i prihvatljivo prilikom pregovaranja o tarifi s advokatom.
Komunicirajte otvoreno: Razgovarajte s advokatom o vašim očekivanjima i finansijskim mogućnostima. Budite otvoreni u vezi s tim koliko ste spremni platiti za usluge i koje uslove smatrate prihvatljivima.
Jasno definišite tarifu i obim usluga: Ugovor treba jasno definisati tarifu koju ćete plaćati advokatu. Osim toga, treba detaljno opisati obim usluga koje će biti obuhvaćene tom tarifom. To će osigurati da i vi i advokat imate jasan uvid u što je obuhvaćeno ugovorom.
Razmotrite moguće varijacije: Pregovarajte o mogućim opcijama plaćanja, kao što su tarifa po satu, fiksni iznos ili kombinacija oba. Također, možete razmotriti mogućnost postavljanja ograničenja u pogledu ukupnog iznosa koji ćete platiti.
Potpišite pisani ugovor: Kada postignete dogovor o tarifi i uslovima, važno je da sve to bude dokumentovano u pisanoj formi. Potpišite ugovor kako biste osigurali jasnoću i zaštitu interesa obje strane.
Osnovica za obračunavanje u parničnom postupku
Kao osnovica za određivanje nagrade u parničnom postupku primjenjuje se sljedeća tabela, u zavisnosti od vrijednosti spora:
Vrijednost spora Pripadajući bodovi
1,00 – 5.000,00 KM 80 bodova
5.001,00 – 10.000,00 “ 120 “
10.001,00 – 30.000,00 “ 240 ”
30.001,00 – 50.000,00 “ 360 ”
50.001,00 – 75.000,00 “ 480 ”
75.001,00 – 100.000,00 “ 600 ”
100.001,00 – 1,000.000,00 “ 600 + 4 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 100.000,00 KM
1,000.001,00 – 5,000.000,00 “ 4.400 + 2 boda za svakih započetih 1.000,00 KM preko 1,000.000,00 KM
preko 5,000.000,00 KM 12.400 + 1 bod za svakih započetih 1.000,00 KM preko 5,000.000,00 KM
Vrijednost boda
Vrijednost boda iznosi 3 KM.
Upravni odbor Advokatske komore F BiH utvrđuje vrijednost boda uz naknadno odobrenje Federalnog ministarstva pravde.
Novoutvrđena vrijednost boda stupa na snagu narednog dana nakon objave u “Službenim novinama Federacije BiH”
Osnovica za obračunavanje preračunata u novcu
Vrijednost spora CIJENA nagrade 1,00 – 5.000,00 KM ” 240 KM 5.001,00 – 10.000,00 “ 360 KM 10.001,00 – 30.000,00 “ 720 KM 30.001,00 – 50.000,00 “ 1.080 KM 50.001,00 – 75.000,00 “ 1.440 KM 75.001,00 – 100.000,00 “ 1.800 KM 100.001,00 – 1,000.000,00 “ 1.800 KM + 12 KM za svakih započetih 1.000,00 KM preko 100.000,00 KM 1,000.001,00 – 5,000.000,00 “ 13.200 KM + 6 KM za svakih započetih 1.000,00 KM
Obračunavanje pojedinih radnji u postupku
Prilikom obračunavanja pojedinih radnji u postupku, advokatu pripada:
100% nagrade
100% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav tužbe (nagrada za sastav tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje) ili sastav odgovora na tužbu (nagrada za sastav odgovora na tužbe obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njegovo sačinjavanje, kao i za otklanjanje posljedica njegovog nepodnošenja u predviđenom roku, te eventualnog postavljanja protivtužbenog zahtjeva);
zastupanje tužitelja ili tuženog na pripremnom ročištu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na pripremnom ročištu). U slučaju ponovljenog postupka, nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno pripremno ročište;
zastupanje tužitelja ili tuženog na ročištu za glavnu raspravu (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje na ročištu za glavnu raspravu) U slučaju ponovljenog postupka nakon ukidajuće drugostepene odluke, punomoćnicima pripada pravo na potpunu nagradu i za ponovljeno ročište za glavnu raspravu.
sastav žalbe ili odgovora na žalbu na prvostepeno rješenje o mjerama osiguranja
sastav tužbe ili odgovora na tužbu u arbitražnom postupku
zastupanje na ročištu u arbitražnom postupku.
125% nagrade
125% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav žalbe na presudu, uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
sastav odgovora na žalbu na presudu uključujući tu i žalbu na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda (nagrada obuhvata proučavanje presude, žalbe i sve pripremne radnje potrebne za njeno sačinjavanje);
zastupanje tužitelja ili tuženog na raspravi pred drugostepenim sudom (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za zastupanje);
150% nagrade
150% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
sastav vanrednih pravnih lijekova (nagrada obuhvata sve pripremne radnje potrebne za njihovo sačinjavanje);
sastav tužbe kojom se pobija odluka u arbitražnom postupku.
75% nagrade
75% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
zastupanje stranke prilikom uviđaja
sastav prijedloga za osiguranje
sastav odgovora na prijedlog za osiguranje
zastupanje stranke na ročištu za osiguranje
50% nagrade
50% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
naknada za svaki sljedeći dan nastavljene glavne rasprave (bez obzira da li se glavna rasprava nije mogla okončati zbog nedostatka vremena ili zbog toga što se neki od dokaza nije mogao izvesti);
za sastav obrazloženih podnesaka
zastupanje stranke na račištu za zamolbeno izvođenje dokaza (pored ove nagrade, stranci i njenom punomoćniku pripadaju i putni troškovi do suda pred kojim se dokazi zamolbeno izvode);
sastav žalbe protiv rješenja (osim žalbe na konačno rješenje doneseno u postupku smetanja posjeda);
sastav podnesaka u postupku osiguranja kojima se traži izmjena mjere osiguranja, obustavljanje mjere osiguranja ili prodaje stvari na koje se odnosi mjera osiguranja;
sastav prijedloga za osiguranje dokaza, za donošenje dopunske presude i prijedloga za ispravku presude.
25% nagrade
25% nagrade pripada za sljedeće pravne radnje u toku postupka:
naknada za izgubljeno vrijeme u slučaju da se pripremno ročište ili ročište za glavnu raspravu odlaže na samom ročištu na prijedlog jedne od stranaka.
Advokatska tarifa u postupcima gdje se ne može utvrditi vrijednost spora
U postupcima gdje se po odredbama Zakona o parničnom postupku ne može utvrditi vrijednost spora, smatraće se radi utvrđivanja vrijednosti spora i primjenu ove Tarife da je vrijednost spora:
– u predmetima radi razvoda ili poništenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka 10.000,00 KM;
– u predmetima za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, o čuvanju i odgoju djece 10.000,00 KM;
– u sporovima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima 5.000,00 KM;
Zastupanje pred međunarodnom arbitražom
Za zastupanje pred međunarodnom arbitražom, advokatu pripada naknada predviđena u članu 12. i u tačkama 1. – 5 ovog člana uvećana za 100%.
Kompletnu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad advokata nađite na ovom LINK-u.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Dug je iznos novca koji je dužna određena osoba, organizacija ili država drugoj osobi, organizaciji ili državi. Dug može biti posljedica pozajmice novca, kreditiranja, učinjenja štete ili odlaganja plaćanja roba i usluga. Međutim, budući da se sve pozajmice ne dokumentuju, odnosno da se ugovori o zajmu ne zaključuju uvijek u pisanoj formi, kako dokazati postojanje duga.
Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.
Na primljenim stvarima zajmoprimac stiče pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.
Međutim, ukoliko ste novac ili druge zamjenjive stvari dali bez pismene forme kojim biste dokazivali postojanje duga, kako dokazati postojanje duga?
Kako dokazati postojanje duga
Dokazivanje postojanja duga može biti izazovno ako ugovor nije zaključen u pisanoj formi. Pisali smo o tome kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi. Ukoliko se nađete u takvoj situaciji, potrebno je prikupiti dokaze koji će podržati postojanje usmenog dogovora.
Jedan od načina za dokazivanje postojanja duga je svjedočenje. Svjedoci koji su prisustvovali dogovoru mogu pružiti dokaze o postojanju dogovora i uslovima u kojima je dogovor sklopljen. Međutim, svjedočenje treba uzeti s oprezom jer se može dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka. Svjedoci često zaboravljaju.
Također je moguće koristiti druge vrste dokaza, poput dokaza o plaćanju. Naprimjer, ako je novac posuđen za kupovinu robe ili usluga, računi i fakture koje su plaćene mogu poslužiti kao dokaz postojanja duga. Takvi dokumenti trebaju sadržavati relevantne informacije o kupovini, datum kupovine i plaćanja, ime prodavca i kupca. Poželjno je da je moguće uspostaviti vezu između pozajmice i predmetne kupovine.
Bankovni izvodi također mogu biti korisni kao dokaz postojanja duga ako je novac posuđen ili poslan putem bankovne transakcije. Izvodi iz banke mogu pokazati ko je poslao novac i kome, te kada je to učinjeno. Međutim, treba uzeti u obzir da banke ne mogu pružiti dokaze o uslovima pod kojima je novac posuđen ili poslan.
Ako je postojanje duga sporno, preporučuje se potražiti pravnu pomoć kako bi se utvrdili zakonski dokazi i postupci koji su potrebni za dokazivanje postojanja duga. Pravni stručnjak može pomoći u prikupljanju i procjeni dokaza, te savjetovati o najboljem načinu dokazivanja postojanja duga u specifičnom slučaju.
Priznanje duga
U nekim situacijama, može se koristiti i priznanje duga kao dokaz postojanja duga. Ako je dužnik priznao da je dužan novac, to se može koristiti kao dokaz postojanja duga. Priznanje može biti usmeno ili u pisanom obliku, poput elektronske pošte, pisma ili tekstualne poruke.
Međutim, treba imati na umu da priznanje duga nije uvijek dovoljno da bi se dokazalo postojanje duga. Priznanje duga mora biti jasno i nedvosmisleno, a dužnik mora biti svjestan svojih obveza i uvjeta pod kojima je dug sklopljen. Ako postoji bilo kakva sumnja u priznanje duga ili ako je izrečeno pod prisilom ili lažnim uslovima, priznanje se neće smatrati valjanim dokazom.
U nekim zemljama, zakon može zahtijevati da se ugovori o posudbi ili zajmu sklapaju u pisanoj formi. Ako ugovor nije sklopljen u skladu s tim zahtjevima, ugovor bi mogao biti proglašen nevažećim. U takvim slučajevima, teško je dokazati postojanje duga bez valjanog ugovora.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Iako se češće pretražuje kako zasnovati radni odnos, i prestanak radnog odnosa često je sastavni dio radnog vijeka i ne mora biti negativna stvar. Nakon što se jedna priča završi, otvaraju se nove mogućnosti, često mnogo isplativije i bolje za onoga koji traži posao. Ako nekada poželite da to učinite, danas vam objašnjavamo kako dati otkaz.
Davanje otkaza ugovora o radu nije uvijek lagan korak, ali je ponekad neizbježan dio karijere. Bilo da ste nezadovoljni trenutnim poslom ili tražite bolje prilike, otkaz je odluka koja zahtijeva ozbiljno razmišljanje i pripremu. U ovom članku ćemo objasniti proces davanja otkaza koji je primjenjiv gdje god da radite, sa posebnim osvrtom na zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.
Priprema za davanje otkaza
Prije nego što poduzmete korake za davanje otkaza, važno je da se dobro pripremite. Razmislite o razlozima zašto želite dati otkaz i postavite sebi pitanja poput: “Šta me čini nezadovoljnim u ovom poslu?”, “Imam li drugu opciju?” i “Šta mogu očekivati nakon davanja otkaza?”. Također, obratite pažnju na svoj ugovor o radu i pokušajte da razumijete svoja prava i obveze. Ako ste nesigurni oko nečega, uvijek se možete obratiti stručnjaku za radne odnose ili advokatu.
Sastanak s poslodavcem
Sljedeći korak je sastanak s poslodavcem. Ovo bi trebao biti službeni sastanak u kojem ćete obavijestiti vašeg poslodavca o svojoj odluci o davanju otkaza. Važno je da ovaj sastanak bude profesionalan i da jasno izrazite svoju odluku. Budite ljubazni i objasnite zašto ste donijeli ovu odluku. Nemojte iznositi pritužbe na vaš posao ili poslodavca, jer to može ostaviti negativan utisak i utjecati na vaše buduće preporuke.
Pismo otkaza
Nakon sastanka s poslodavcem, trebate napisati službeno pismo otkaza. Ovo pismo treba sadržavati vaše ime, adresu, naziv firme i vaše radno mjesto, kao i datum kada će vaš otkaz stupiti na snagu. U pismu možete objasniti razloge zašto dajete otkaz, ali nemojte biti previše kritični prema vašem poslodavcu ili firmi iz prethodno spomenutih razloga. Važno je da ovo pismo bude profesionalno i da poštuje pravila i propise firme.
Obavijestite kolege
Preporučujemo da ovo učinite nakon što je procedura za davanje otkaza završena, odnosno, nakon što je izvjesno da nećete nastaviti raditi na trenutnom poslu, Nakon što ste obavijestili svog poslodavca i napisali službeno pismo otkaza, sljedeći korak je obavijestiti vaše kolege i saradnike o vašoj odluci. Budite pozitivni i zahvalni na iskustvu koje ste stekli u firmi.
Ako imate dobre odnose s kolegama, možete razmisliti o tome da im se zahvalite i ostavite svoj kontakt kako biste ostali u kontaktu. Ovo će vam možda pomoći u budućnosti ako trebate preporuku ili referencu.
Rokovi i uslovi otkaza
U Bosni i Hercegovini, uobičajeni rok za davanje otkaza je 15 dana. Međutim, vrijeme otkaza može se razlikovati u zavnisnosti od uslova vašeg ugovora o radu. Stoga, prije nego što podnesete otkaz, pažljivo pročitajte svoj ugovor o radu i provjerite uslove otkaza.
U zavisnosti od toga šta ste ugovorili, vaša firma može zahtijevati da ispunite ugovorne obaveze prije nego što davanje otkaza stupi na snagu, poput ispunjenja rokova ili obavljanja određenih zadataka.
Zakonski propisi
Važno je da razumijete zakonske propise koji se odnose na davanje otkaza. Vaša firma mora poštovati ove propise prilikom davanja otkaza, inače se mogu suočiti s kaznama ili tužbama za povredu prava zaposlenika.
Kako dati otkaz bez otkaznog roka
Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, između ostalog, i podatak o otkaznom roku.
Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Dakle, nije moguće dati otkaz bez otkaznog roka.
Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.
Odredbama Zakona o radu FBiH propisano je da ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Shodo navedenom, zakonom je propisano da otkazni rok može trajati najduže mjesec dana u slučaju kada radnik otkazuje ugovoro radu poslodavcu, s tim da poslodavac koji smatra da mu je radnik pričinio štetu prestankom rada prije isteka propisanog otkaznog roka bez njegove saglasnosti, ima mogućnost ostvariti naknadu eventualne štete u sudskom postupku prema opštim propisima o naknadi štete.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.
Primjer otkaza u pisanoj formi
Poštovani/a [ime nadređenog],
Obavještavam Vas da sam odlučio/la dati otkaz u firmi [ime firme]. Moja radna pozicija je [ime radne pozicije], a moj otkazni rok počinje danas, [datum].
Želim Vam zahvaliti na prilici koju sam imao/la raditi u firmi i na svim izazovima koje sam imao/la priliku rješavati. Tokom svog boravka u firmi, stekao/la sam puno znanja i iskustva koja ću koristiti u svojoj daljnjoj karijeri.
Molim Vas da mi potvrdite prijem ovog otkaza i da mi kažete koji su sljedeći koraci. Također, bit ću na raspolaganju tokom otkaznog roka kako bih pomogao/la u prijenosu poslova i prilagođavanju novom zaposleniku.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Punomoć je dokument kojim se neko ovlašćuje da zastupa nekoga drugog u nekom poslu ili da preduzme neke radnje u ime tog nekog. Pisali smo o tome kako se daje punomoć, međutim, kako se otkazuje punomoć?
Punomoć je ovlaštenje kojim drugoj osobi dajemo pravo da nas zastupa. To je pravni posao koji može biti jednostrani ili ugovor o punomoći. O posljednjem smo više govorili u članku o tome ko vas može zastupati pred sudom?
Punomoć prestaje opozivom od strane onoga koje punomoć dao, smrću punomoćnika ili prestankom pravne osobe ako se radi o pravnom licu ili smrću opunomoćitelja, onoga koji daje punomoć.
Opoziv punomoći ili sužavanje njenog obima se može učiniti bilo kada, bez posebne forme i ovo pravo se ne može ograničiti.
U članku u kojem smo detaljno obrađivali punomoć, objasnili kako punomoć prestaje i koje su pravne posljedice prestanka punomoći. Međutim, potrebno je i objasniti kako se otkazuje punomoć u praksi.
Otkaz punomoći od strane opunomoćitelja
Punomoć se praktično može otkazati na nekoliko načina.
Prvi način je usmenim otkazivanjem punomoći. To može biti jednostavan usmeni dogovor između onoga ko daje punomoć i punomoćnika. Opunomoćitelj jasno izrazi svoju namjeru i volju da otkaže punomoć.
Međutim, morate misliti na to da svaku činjenicu morate biti u mogućnosti dokazati. Ako se punomoć otkaže usmeno, obje strane će to veoma teško dokazati. Kako bi otkazivanje bilo dokazivo, preporučuje se da se usmeno otkazivanje sprovede u prisustvu svjedoka. Još korisnije od toga je da se dokumentuje u pisanom obliku. Preporučujemo da se izvrši i ovjera potpisa.
Drugi način otkazivanja punomoći je pismenim otkazivanjem. Opunomoćitelj može napisati pismeni dokument u kojem jasno izražava volju da otkaže punomoć. Dokument mora biti potpisan od strane opunomoćitelja i dostavljen punomoćniku. Poželjno je da bude ovjren radi dodatne zaštite i dokazivosti, a da se pošalje preporučeno putem pošte.
Treći način otkazivanja punomoći je automatsko otkazivanje. Punomoć se automatski otkazuje u određenim situacijama koje su jasno i nedvojbeno određene, poput obavljanja naznačenog pravnog posla ili isteka roka za koji je punomoć data.
Punomoć se može otkazati i pribavljanjem svih pismenih punomoći koje su predate punomoćniku. Ukoliko se radi o usmenoj punomoći za određeni pravni posao, preporučujemo da se o povlačenju punomoći obavijesti i organ, institucija ili bilo koje drugo pravno ili fizičko lice o otkazivanju punomoći.
Važno je napomenuti da, bez obzira na način otkazivanja, otkazivanje punomoći mora biti jasno, nedvosmisleno i izraženo voljom opunomoćitelja. Također, o otkazivanju punomoći treba obavijestiti punomoćnika, najbolje u pisanom obliku, kako bi on bio svjestan promjene statusa punomoći.
Kada se punomoć otkaže, punomoćnik više nema prava da djeluje u ime i za račun opunomoćitelja. Punomoćnik je obavezan da preduzme sve potrebne korake kako bi prekinuo svoje aktivnosti u vezi s punomoći nakon što je obaviješten o otkazivanju punomoći.
Ako punomoćnik nastavi da djeluje u ime opunomoćitelja nakon što je punomoć otkazana, može se podnijeti zahtjev sudu za poništenje tih pravnih radnji i nadoknada štete koja eventualno nastane usljed nepropisnog djelovanja punomoćnika nakon otkazivanja punomoći.
Postoje i situacije kada punomoćnik više ne želi obavljati posao za opunomoćitelja, te samoinicijativno otkazuje punomoć.
To se može dogoditi ako punomoćnik odluči da više ne želi obavljati zadatke ili odgovornosti koje su mu bile povjerene u punomoći.
Međutim, punomoćnik je obavezan obavijestiti opunomoćitelja o svojoj odluci da otkazuje punomoć i preduzeti sve potrebne korake kako bi se obezbijedilo nesmetano prenošenje obaveza na drugu osobu ili kako bi se završile nedovršene pravne radnje. Bitno je i da se spriječi eventualna šteta koja bi nastala neizvršavanjem punomoći.
Ukoliko postoji spor u vezi s otkazivanjem punomoći, stranke se mogu obratiti sudu kako bi riješile spor. Sud može uzeti u obzir sve relevantne činjenice i dokaze, uključujući pisane dokumente, usmena svjedočenja i druge relevantne informacije, kako bi odlučio o valjanosti otkazivanja punomoći.
Važno je naglasiti da otkazivanje punomoći ne utiče na validnost prethodno obavljenih pravnih radnji koje su bile u skladu s punomoći prije nego što je otkazana. To znači da pravne radnje koje su punomoćnik obavio u dobroj vjeri, prije nego što je dobio obavještenje o otkazivanju punomoći, ostaju valjane i obavezujuće za opunomoćitelja.
Kada je u pitanju forma otkazivanja punomoći i mjere zaštite, sve što smo rekli za opunomoćitelja, važi i za punomoćnika.
Primjer otkaza punomoći
Primjer otkaza punomoći od strane opunomoćitelja
[Ime i prezime opunomoćitelja]
[Svi relevantni identifikacioni podaci]
[Adresa opunomoćitelja]
[Grad, poštanski broj]
[Država]
[Datum]
———-
[Ime i prezime punomoćnika]
[Svi relevantni identifikacioni podaci]
[Adresa punomoćnika]
[Grad, poštanski broj]
[Država]
———–
Predmet: Otkazivanje punomoći
Poštovani/a [Ime punomoćnika],
Ovim putem vas obavještavam o otkazivanju punomoći koju sam vam prethodno dao/la dana [datum punomoći]. Odlučio/la sam da povučem punomoć koju sam vam dao/la zbog [navesti razlog(e) otkazivanja punomoći, kao što su promjena okolnosti, završetak zadatka za koji je punomoć dodijeljena, promjena odnosa sa punomoćnikom itd.].
Molim vas da smatrate ovaj otkaz punomoći kao konačan i da preduzmete sve neophodne korake kako biste prekinuli bilo kakvo dalje djelovanje u mojoj punomoći i vratili mi sve originalne dokumente ili materijale koji su mi dodijeljeni u okviru punomoći.
Također, molim vas da obavijestite sve relevantne treće strane ili institucije o otkazivanju punomoći i preduzmete sve potrebne korake kako biste osigurali nesmetano prenošenje obaveza na drugu osobu ili završili nedovršene pravne radnje u okviru punomoći.
Napominjem da nakon datuma otkazivanja punomoći, više neće biti važeći nikakvi pravni akti koje ste izvršili ili ćete izvršiti u okviru moje punomoći. Također, neću biti odgovoran/na za bilo kakve pravne posljedice koje mogu proizaći iz vašeg daljnjeg djelovanja u ime i za račun punomoćstva koje je otkazano.
Molim vas da mi u roku od [navesti rok] potvrdite prijem ovog otkaza punomoći i potvrdite da ste preduzeli sve potrebne korake u vezi s otkazivanjem punomoći.
Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i saradnji.
S poštovanjem, [Ime i prezime opunomoćitelja]
Primjer otkaza punomoći od strane punomoćnika
[Ime i prezime opunomoćitelja]
[Svi relevantni identifikacioni podaci]
[Adresa opunomoćitelja]
[Grad, poštanski broj]
[Država]
[Datum]
———-
[Ime i prezime punomoćnika]
[Svi relevantni identifikacioni podaci]
[Adresa punomoćnika]
[Grad, poštanski broj]
[Država]
———–
Predmet: Otkazivanje punomoći
Poštovani/a [Ime opunomoćitelja],
S poštovanjem vam se obraćam kao punomoćnik kojeg ste vi, [Ime opunomoćitelja], imenovali da djelujem u vaše ime i za vaš račun. Ovim putem vas obavještavam da otkazujem punomoć koju ste mi dodijelili dana [datum punomoći].
Nažalost, iz objektivnih razloga, više nisam u mogućnosti nastaviti djelovati kao vaš punomoćnik. Razlozi za otkazivanje punomoći su [navesti razlog(e) otkazivanja punomoći, kao što su promjena okolnosti, prestanak zadatka za koji je punomoć dodijeljena, promjena odnosa sa opunomoćiteljem itd.].
Molim vas da pažljivo razmotrite ovaj otkaz punomoći i preduzmete sve potrebne korake kako biste me uklonili kao vašeg punomoćnika u svim relevantnim dokumentima i evidencijama. Također, molim vas da obavijestite sve relevantne treće strane ili institucije o otkazivanju punomoći i preduzmete sve potrebne korake kako biste osigurali nesmetano prenošenje obaveza na drugu osobu ili završili nedovršene pravne radnje u okviru punomoći.
Napominjem da nakon datuma otkazivanja punomoći, više neću biti vaš punomoćnik i neću imati ovlaštenje da djelujem u vaše ime i za vaš račun.
Molim vas da mi u roku od [navesti rok] potvrdite prijem ovog otkaza punomoći i potvrdite da ste preduzeli sve potrebne korake u vezi s otkazivanjem punomoći.
Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i suradnji.
S poštovanjem, [Ime i prezime punomoćnika]
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Notar ili javni bilježnik je pravni stručnjak koji ima javno ovlaštenje da obavlja notarsku službu i u okviru nje vrši određene pravne poslove. Notar obavlja svoju službu na osnovu zakona i pruža usluge fizičkim i pravnim osobama. Za sve postupke koje provodi, propisane su tarife, odnosno cijene notarskih usluga.
Notarski obrađena isprava je osnovni notarski “proizvod”. Isprave koje sačine notari imaju karakter javnih isprava.
Javne isprave su dokumenti koji su izdani od strane javnih organa ili službenika i služe kao dokaz o činjenicama koje su od značaja za pravni promet ili u druge službene svrhe. Javne isprave su obično pečaćene i potpisane od strane ovlaštenog službenika, što im daje javnu vjerodostojnost i izvršnu snagu.
Notar treba da od postignutih dogovora sačinjava sigurne ugovore, predlaže precizne činjeničnopravne odredbe i provjerava da li sadržaj teksta odgovara volji stranaka.
Notari imaju iskustva u porodičnom pravu, a kao povjerenici suda nadležni za vođenje ostavinskih postupaka.
Notarska služba je važna za zaštitu interesa svih strana u pravnom prometu i pruža sigurnost u poslovanju. Notari su nezavisni i nepristrani te svoju službu obavljaju u skladu s propisima i etičkim načelima struke. U Bosni i Hercegovini, notari su pravno regulisani Zakonom o notarima.
Cijene notarskih usluga
Za obradu notarskih isprava i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi.
Tarifa o nagradama i naknadama notara
Iako se nagrada određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi, Tarifom o nagradama i naknadama notara za neke poslove može biti drugačije određeno.
Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme notarske obrade isprave, odnosno vrijeme poduzimanja drugog notarskog posla.
Osnov za određivanje nagrade je stvarna prometna vrijednost stvari, koja je predmet notarske isprave bez odbitaka dugova.
Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.
U izuzetnim slučajevima, notar će odrediti tržišnu vrijednost kao osnovicu za obračun Tarife, bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara prometnoj vrijednosti.
Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom prometu, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate, odnosno pribavljene činjenice kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podatke drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.
Ako su predmet pravnog posla vrijednosni papiri koji kotiraju na berzi, osnov za određivanje nagrade izračunava se po berzovnom kursu važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.
Vrijednosti predmeta pravnog posla od 0 KM do 100.000 KM
Za sastavljanje notarski obrađene isprave, ako drugačije nije propisano u drugim tarifnim brojevima, notar je obavezan obračunati nagradu koja s obzirom na vrijednost predmeta pravnog posla ili druge službene radnje iznosi:
IZNAD KM
DO KM
IZNOS NAGRADE U KM
0
2500
100
2501
5000
130
5001
10 000
170
10 001
20 000
220
20 001
50 000
270
50 001
75 000
300
75 001
100 00
320
Iznos notarske naknade u odnosu na vrijednost pravnog posla
Vrijednosti predmeta pravnog posla preko 100.000 KM
Pri vrijednosti predmeta pravnog posla ili druge službene radnje preko 100.000 KM, notar je, pored nagrade od 320 KM, obavezan obračunati i dodatnu nagradu od 30 KM za svakih započetih 100.000 KM u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi 100.000 KM, ali u iznosu ne većem od 1.800 KM.
Naknadom iz ovog tarifnog broja, obuhvaćena je i nagrada za ovjeru sastavljenog notarskog akta, ovjera potpisa, prepisa i fotokopija dokumenata i izdavanje otpravaka i prepisa ako se oni izdaju neposredno po sastavljanju notarskog akta.
Naknade iz ovog tarifnog broja, ako nije drugačije propisano, na odgovarajući način se primjenjuju i na obračun nagrade i naknade za službene radnje tarifirane u drugim odredbama ove tarife.
Ostali tarifni brojevi
Ostali tarifni brojevi detaljno su opisani u Tarifi koju možete preuzeti klikom na dugme Preuzmi u tekstu iznad. U nastavku je pregled tarifa:
Buduće činidbe i ugovori o zakupu
Predugovori, aneksi, sporazumni raskidi ili opozivi pravnih poslova i drugi specifični pravni poslovi
Punomoć i druge jednostrane izjave volje
Ugovor o diobi
Ugovor o razmjeni (zamjeni)
Ugovor o zasnivanju hipoteke i založna izjava
Služnosti i realni tereti
Bračni ugovori i porodično-pravni poslovi
Nasljedno-pravni poslovi
Privredni ugovori
Notarski poslovi u vezi sa privrednim društvima, ustanovama, zadrugama i drugim pravnim osobama
Ovjera fotokopija ili prepisa
Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga
Ovjera potpisa
Potvrda o vremenu kada je pismeno predočeno
Potvrda o životu neke osobe
Potvrde o činjenicama iz javnog registra i izdavanje izvoda iz javnih registara elektronskim putem u skladu sa propisima
Potvrda drugih činjenica
Preuzimanje, čuvanje i predaja novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i isprava
Nagrade određene prema utrošenom vremenu
Zemljišnoknjižni prijedlozi i sačinjavanje prijava za upis u registar poslovnih subjekata
Izdavanje ponovnih otpravaka i ovjerenih prepisa notarske isprave, otpravka u svrhu izvršenja i drugi poslovi
Nezavršen posao i davanje savjeta
Podnošenje zahtjeva/prijave za upis u javni registar
Notarski poslovi koji nisu opisani u posebnom dijelu ove tarife
Povećanje nagrade
Naknada troškova
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
