Author: admin

  • Kako se daje punomoć

    Kako se daje punomoć

    Punomoć je dokument kojim se neko ovlašćuje da zastupa nekoga drugog u nekom poslu ili da preduzme neke radnje u ime tog nekog. Međutim, iako smo često čuli za pojam punomoći, međutim, kako se daje punomoć?

    Pisali smo i o tome kako se otkazuje punomoć.

    Zašto se daje punomoć

    Mnogo je situacija kada nismo u mogućnosti sami poduzimati određene pravne radnje.

    Jedan od razloga može biti to što fizički nismo prisutni na određenom mjestu. Zatim kada nismo u mogućnosti sami se zastupati jer ne poznajemo predmetnu materiju, recimo u sudskom ili drugom postupku kada nas zastupa advokat. Nekada dajemo punomoć za auto, kada želimo nekome drugom omogućiti korištenje vozila ili iz bilo kojeg drugog razloga.

    O situaciji kada vas zastupa advokat smo više govorili u članku Ko vas može zastupati pred sudom. Ukoliko vam je potreban advokat, za vas smo napravili i spisak advokata.

    Za šta se daje punomoć

    Punomoć se može dati za različite stvari. To može biti zastupanje u pravnim stvarima, zaključivanje ugovora, predstavljanje u različitim poslovima i slično.

    Osoba koja daje punomoć se naziva “opunomoćitelj”, a osoba koja je ovlašćena da ga zastupa se naziva “punomoćnik”.

    Punomoćnik ne može prenijeti svoja ovlašćenja na drugog, izuzev kad mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom.

    U izuzetnim slučajevima, on to može učiniti ako je spriječen okolnostima da posao lično obavi, a interesi zastupanog zahtijevaju neodložno preduzimanje pravnog posla.

    Ovlašćenje za zastupanje zasniva se na zakonu, statutu ili drugom opštem aktu, aktu nadležnog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomoć).

    Kako nekome dati punomoć

    Punomoć se može dati na nekoliko načina. To zavisnosti od toga za šta se daje i u kojoj zemlji se nalazi opunomoćitelj. Neki od načina na koje se punomoć može dati su:

    1. U pisanoj formi: Punomoć se može dati u pisanoj formi, obično u vidu pisane izjave u kojoj se navode sve odredbe punomoći. Ova vrsta punomoći se može potpisati pred svjedokom ili se može ovjeriti pečatom ili potpisom sudije, notara ili nekog drugog ovlašćenog lica, obično službenika u općini.
    2. Ugovorom: Punomoć se takođe može dati u vidu ugovora između opunomoćitelja i punomoćnika. Ovaj ugovor može biti sačinjen u pisanoj formi ili može biti usmen.
    3. Ovlašćenjem izdatim od strane suda: U nekim slučajevima, sud može odrediti da se neko ovlašti da zastupa nekog drugog u nekoj stvari. Naprimjer, u slučaju da poverilac nije u stanju da se brine o svojim poslovima zbog bolesti ili neke druge okolnosti, sud može odrediti da se neko drugi ovlasti da ga zastupa.
    4. Usmeno: Punomoć se također može dati usmeno, ali je važno da postoji neki drugi dokaz o tome da je punomoć data (npr. svjedočenje nekog svjedoka ili snimak razgovora). Usmena punomoć se obično koristi u hitnim ili neformalnim situacijama.

    Gdje se daje punomoć

    Punomoć se može dati kod notara, advokata ili pred sudom. Potrebno je donijeti važeću identifikacijsku ispravu (ličnu kartu ili pasoš) te navesti svrhu i opseg ovlaštenja koja se dodjeljuju punomoćniku.

    Ako se punomoć daje kod notara, potrebno je unaprijed zakazati termin. U slučaju da se daje kod advokata ili pred sudom, najbolje je kontaktirati advokatski ured i sudsku pisarnicu i raspitati se o proceduri.

    Postoje i posebni oblici punomoći za određene svrhe, poput punomoći za prodaju nekretnine ili za vođenje poslova u banci. U tim slučajevima, najbolje je konsultirati se s odgovarajućim stručnjakom koji će vas savjetovati o pravilnom postupku i vrsti punomoći koja je potrebna.

    U nekim slučajevima, kada se radi o punomoći koja nije strogo propisana zakonom ili drugim propisima, općina može ovjeriti potpis na takvoj punomoći.

    Ovjera potpisa u općini je proces kojim se potvrđuje da je potpis na dokumentu stvarno potpisana osoba. Zahtjev za ovjeru potpisa se podnosi u općinskoj upravi ili službi za opću upravu, a u nekim slučajevima mogu se tražiti dodatni dokazi o identitetu.

    Kada se radi o punomoći koja nije u strogo određenoj formi, potrebno je provjeriti da li je općina ovlaštena ovjeriti takav dokument. Ako je općina ovlaštena, potrebno je osigurati da su svi bitni elementi punomoći jasno navedeni. Tu se misli na ime punomoćnika i ovlaštenika, opseg ovlaštenja itd.. Također je preporučljivo kontaktirati općinu unaprijed i provjeriti postoji li potreba za dodatnim dokumentima ili informacijama prije ovjere potpisa.

    Punomoć za poslove raspolaganja nekretninama

    Punomoć za poslove raspolaganja nekretninama je dokument kojim se neko ovlašćuje da zastupa nekog drugog u svim poslovima vezanim za raspolaganje nekretninama u ime onoga ko ga ovlašćuje.

    Ovo obično uključuje pravo da se nekretnine prodaju, kupuju, izdaju u zakup ili zakupljuju ili da se na neki drugi način raspolaže nekretninama po volji punomoćnika.

    Važno je napomenuti da se punomoć za poslove raspolaganja nekretninama mora dati u pisanoj formi i da se mora ovjeriti kod nadležnog suda, notara ili nekog drugog ovlašćenog lica. Sve to u zavisnosti od države u kojoj se daje punomoć.

    Takođe je važno da se navede tačno koje su nekretnine u pitanju i u kojoj mjeri punomoćnik ima ovlaštenja u vezi s tim nekretninama.

    Nadamo se da smo odgovorili na pitanje kako se daje punomoć. Sada imate informacije koje mogu da vam pomognu da ovlastite nekoga da određenu pravnu radnju poduzme u vaše ime.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je posao advokata

    Šta je posao advokata

    Advokat je pravni stručnjak koji se bavi zaštitom i zastupanjem prava i interesa svojih klijenata, bilo da se radi o pojedincima ili pravnim licima. Danas opširnije odgovaramo na pitanje šta je posao advokata.

    Šta je posao advokata

    Advokat je pravni stručnjak koji se bavi zaštitom i zastupanjem prava i interesa svojih klijenata, bilo da se radi o pojedincima ili pravnim licima. To uključuje pripremu pravne strategije i razradu određenih pravnih pitanja, te predstavljanje klijenata u sudovima i drugim pravnim forumima, kao i savjetovanje i pružanje stručne pomoći u pravnim pitanjima.

    Kako biste dobili kompletniju sliku toga čime se bave sudovi, pisali smo o tome za šta je nadležan Općinski sud u Sarajevu.

    Ukratko, posao advokata je da zaštiti i zastupa prava i interese svojih klijenata u skladu sa pravnim propisima i procedurama.

    Ko je advokat

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Može li svaki advokat zastupati u svim oblastima prava

    Svaki advokat može zastupati stranku u svim oblastima prava, međutim, postavlja se pitanje koliko to kvalitetno može raditi.

    Advokati se mogu specijalizovati u određenim oblastima prava, poput građanskog prava, krivičnog prava, radnog prava, stvarnog prava i slično. Oni se također mogu baviti i privrednim pravom i pružanjem stručne pomoći u poslovnim transakcijama i drugim poslovnim pitanjima.

    Šta je nadripisarstvo

    U pravnoj nauci, nadripisarstvo je neovlašteno pružanje pravne pomoći kao što je sastavljanje tužbi, žalbi i ugovora, davanje pravnih savjeta, zastupanje stranaka pred sudom i drugim državnim tijelima i slično.

    Osoba koja se bavi nadripisarstvom naziva se nadripisar.

    U skladu sa Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

    Kako se postaje advokat

    Jedan od uslova koji osoba mora ispuniti da bi postala advokat je polaganje Pravosudnog ispita.

    Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Mora li advokat čuvati tajnu

    Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem.

    Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.

    Pisali smo detaljno o tome šta je advokatska tajna, koje podatke advokat mora čuvati, kada prestaje obaveza čuvanja advokatske tajne, te ostalim vezanim pitanjima.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Uspješna godina za Pravni blog

    Uspješna godina za Pravni blog

    Pravni blog je u 2022. godini doživio veliki uspjeh, a to je u velikoj mjeri zahvaljujući vašem entuzijazmu i podršci. Ovo je bila uspješna godina za Pravni blog, a bez vaših komentara, pitanja i povratnih informacija, ovaj blog ne bi bio ono što jeste danas.

    Najčitaniji članci u 2022. godini

    Zahvaljujemo vam što ste nam pružili priliku da dijelimo svoja znanja i iskustva sa vama, te što ste nas pratili na ovom putovanju. Bilo nam je veliko zadovoljstvo odgovarati na vaša pitanja i pomagati vam da bolje razumijete složenost našeg pravnog sistema.

    Tokom prošle godine smo objavili mnoge korisne članke o različitim pravnim temama, a izdvojili bismo neke od najčitanijih: “Šta je regres i ko ima pravo na regres“, “Razlika između radnog staža i radnog iskustva“, “Kako položiti Pravosudni ispit“, “Mora li poslodavac uručiti platnu listu”, “Šta su konkludentne raadnje“, “Kome pripada imovina stečena u braku“, “Problem dana Republike Srpske” i “Spisak advokata“.

    U budućnosti se nadamo da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor informacija i savjeta, te ćemo nastaviti raditi na poboljšanju sadržaja i pružanju kvalitetne podrške našim čitateljima.

    Zašto su naši članci bili čitani

    Zadovoljstvo nam je što možemo reći da su naši članci u prošloj godini bili izuzetno čitani i da su mnogim ljudima pomogli da bolje razumiju različite pravne teme.

    Postoji nekoliko razloga zašto su naši članci bili tako uspješni. Prvo, trudimo se da budemo što precizniji i jasniji u objašnjavanju pravnih pojmova i procedura. Stalno radimo na tome da naši članci budu lako razumljivi za široku publiku, bez obzira na njihovo pravno znanje ili iskustvo.

    Drugo, stalno pratimo aktualne pravne teme i objašnjavamo ih na način koji je koristan i relevantan za naše čitatelje. Naš cilj je da budemo pouzdani izvor informacija o pravnim pitanjima koja su važna za vas i vašu svakodnevicu.

    Treće, mnogi od naših članaka sadrže korisne savjete i preporuke za rješavanje pravnih problema. Trudimo se da pružimo konkretne informacije i alate koji vam mogu pomoći da se bolje snađete u pravnom svijetu.

    Ukratko, naši članci su čitani zato što se trudimo da budemo kvalitetan izvor informacija i savjeta, te da pružimo pravnu podršku našim čitateljima. Nadamo se da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor znanja i da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Ostanite sa nama i u 2023. godini

    Ukoliko ste zadovoljni sadržajem koji smo vam pružili i ako želite da i dalje budete informirani o pravnim temama, molimo vas da nam se pridružite i pratite naš rad i ubuduće. Budite uz nas i pratite nas na našem blogu kako biste uvijek bili informisani o aktualnim pravnim pitanjima i trendovima.

    Također, ako poznajete nekoga ko bi mogao biti zainteresiran za pravne teme, pozivamo vas da im preporučite naš blog. Budimo zajedno u razumijevanju i rješavanju pravnih pitanja i izazova.

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Uspješna godina za Pravni blog je iza nas, nadamo se da će svaka naredna biti još uspješnija! Još jednom, hvala vam na vašoj podršci i vjerujemo da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Pravni blog – Vaš prijatelj u pravnom prometu!

  • Najpretraživanije pravne teme

    Najpretraživanije pravne teme

    Najčešće pretraživane pravne teme u svijetu mogu se razlikovati ovisno o zemlji ili regiji u kojoj se nalazite. Međutim, postoje neke općenito popularne pravne teme koje su zanimljive i važne za ljude širom svijeta. U nastavku donosimo općenito najpretraživanije pravne teme, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu, a predstavljamo vam i grane prava u okviru kojih se te teme najčešće nalaze.

    Najpretraživanije pravne teme

    Najpopularnija pravna pitanja variraju ovisno o zemlji i kontekstu, ali neka od najčešćih pravnih pitanja koja se pojavljuju u različitim dijelovima svijeta i ujedno su najpretraživanije pravne teme su:

    Bonus pretraga: Da li je marihuana legalizovana? 🙂 Ovdje ne odgovaramo na to pitanje. Ipak, mala napomena… Nemojte je kupovati.

    Građansko pravo

    Građansko pravo je grana prava koja se bavi pravima i obavezama građana u odnosu na druge građane i državu. To uključuje teme poput braka, nasljeđivanja, kupoprodaje nekretnina i drugih vrsta ugovora. Građansko pravo se dijeli na dvije glavne kategorije: obligaciono pravo i stvarno pravo.

    Obligaciono pravo

    Obligaciono pravo se bavi odnosima između pojedinaca i odnosima između pojedinaca i države. To uključuje teme poput ugovora, odštete za štetu, dužnosti i prava u radnom odnosu i drugim sličnim pitanjima.

    Krivično pravo

    Krivično pravo je grana prava koja se bavi krivičnim djelima i kaznama za one koji ih počine. Krivično pravo se koristi za zaštitu društva od onih koji počine kriminalna djela i za odgovarajuće kažnjavanje počinitelja.

    Krivično pravo se bavi općim principima krivičnog prava, poput definicije krivičnog djela, elementima krivičnog djela i odgovornosti počinitelja.

    Krivično pravo se bavi krivičnim djelima i kaznama za njih, poput ubistva, krađe, nasilja u porodici i drugih vrsta krivičnih djela.

    Krivično pravo se dijeli na pododjeljke poput krivičnog materijalnog prava i krivičnog postupka. Krivični postupak se bavi pravilima i procedurama koje se koriste u postupanju protiv osumnjičenih za počinjenje krivičnog djela, dok krivični zakon definira krivična djela i kazne za njih.

    Radno pravo

    Radno pravo je grana prava koja regulira odnose između radnika i poslodavaca, uključujući pitanja plaća, radnog vremena, zaštite na radu i drugih prava i obaveza u radnom odnosu. Radno pravo se koristi za zaštitu prava radnika i za reguliranje odnosa između radnika i poslodavaca.

    Radno možemo posmatrati u dvije kategorije: individualno radno pravo i kolektivno radno pravo. Individualno radno pravo se odnosi na odnose između pojedinačnog radnika i poslodavca, dok se kolektivno radno pravo odnosi na odnose između radničkih sindikata i poslodavaca.

    Radno pravo obuhvata mnoge teme, uključujući:

    • Ugovor o radu: Ugovor o radu je ugovor između radnika i poslodavca koji definira prava i obaveze obje strane u radnom odnosu.
    • Plaće i druge naknade: Radno pravo regulira pitanja plaća i drugih naknada za rad, poput dodataka za rad u nedjelju ili noćni rad.
    • Radno vrijeme: Radno pravo regulira pitanja radnog vremena, uključujući dužinu radnog vremena i pravila o prekovremenom radu.
    • Prava i zaštita na radu: Radno pravo garantira radnicima određena prava i zaštitu na radu, poput prava na sigurno i zdravo radno okruženje.
    • Odsustvo s posla: Radno pravo regulira pitanja odsustva s posla, poput bolovanja ili godišnjeg odmora.
    • Otkazi i otpuštanja: Radno pravo regulira pitanja otkaza i otpuštanja, uključujući pravila o tome kada i kako se otpuštanje može obaviti.

    Stvarno pravo

    Stvarno pravo je grana prava koja regulira prava na imovinu i druga stvarna dobra. Kada je u pitanju stvarno pravo, dva su pitanja koja se često postavljaju: pravo vlasništva i pravo korištenja.

    Pravo vlasništva se odnosi na pravo vlasnika da koristi, raspolaže i zaradi od svoje imovine, ali i da uništi svoju imovinu. Pravo vlasništva uključuje pravo da se imovina koristi, prodaje, daruje ili naslijedi.

    Pravo korištenja se odnosi na pravo da se određeno dobro koristi, ali bez prava vlasništva. Pravo korištenja uključuje pravo zakupa, pravo korištenja vode, zraka i drugih sličnih dobara.

    Porezno pravo

    Porezno pravo je grana prava koja regulira način na koji se plaćaju porezi i kako se raspodjeljuju porezni prihodi. Porezno pravo se koristi za održavanje javnih finansija i za reguliranje poreznog sistema u određenoj zemlji.

    Porezno pravo obuhvata mnoge teme, uključujući:

    • Porezna obveznost: Porezno pravo definira koja se dobra i usluge oporezuju, kao i visinu poreza.
    • Porezni obveznici: Porezno pravo definira koja se osobe i pravne osobe smatraju poreznim obveznicima i obvezni su platiti poreze.
    • Porezne stope: Porezno pravo definira stope poreza koje se primjenjuju na različite vrste dobara i usluga.
    • Porezne olakšice: Porezno pravo može uključivati ​​olakšice za određene grupe poreznih obveznika ili određena dobra i usluge.
    • Porezni dugovi: Porezno pravo definira kako se rješavaju porezni dugovi i kazne za neplaćanje poreza.
    • Porezni nadzor: Porezno pravo regulira porezna nadzorna tijela i njihove ovlasti u pogledu provjere poreznih obveznika i namirenja poreznih dugova.

    Porodično pravo

    Porodično pravo je grana prava koja regulira odnose unutar obitelji, uključujući brak, razvod, nasljeđivanje i prava djece. Porodično pravo se koristi za reguliranje odnosa unutar obitelji i zaštitu prava pojedinaca u obitelji.

    Porodično pravo obuhvaća mnoge teme, uključujući:

    • Brak: Porodično pravo regulira pitanja vezana za brak, uključujući postupak sklapanja braka, prava i obaveze supružnika i druga pitanja koja se tiču braka.
    • Razvod: Porodično pravo regulira pitanja vezana za razvod, uključujući postupak razvoda, raspodjelu imovine i druga pitanja koja se tiču razvoda.
    • Nasljeđivanje: Porodično pravo regulira pitanja nasljeđivanja, uključujući pravila o nasljeđivanju i raspodjeli nasljeđa.
    • Prava djece: Porodično pravo regulira pitanja vezana za prava djece, uključujući prava na skrb i podršku, prava na nasljeđivanje i druga pitanja koja se tiču prava djece.
    • Odgoj djece: Porodično pravo regulira pitanja odgoja djece, uključujući pitanja skrbi i nadzora nad djecom.
    • Prava roditelja: Porodično pravo regulira pitanja prava roditelja, uključujući prava na skrb i odgoj djece i obaveze prema djeci.

    Međunarodno pravo

    Međunarodno pravo je grana prava koja regulira odnose između država i međunarodnih organizacija, kao i odnose između pojedinaca i međunarodnih organizacija. Međunarodno pravo se koristi za regulisanje međunarodnih odnosa i zaštitu prava pojedinaca u međunarodnom smislu.

    Međunarodno pravo se dijeli na dvije glavne kategorije: međunarodno javno pravo i međunarodno privatno pravo.

    Međunarodno pravo obuhvaća mnoge teme, uključujući:

    • Međunarodni ugovori: Međunarodno pravo regulira pitanja vezana za sklapanje i provođenje međunarodnih ugovora.
    • Međunarodni sudovi: Međunarodno pravo regulira pitanja vezana za rad međunarodnih sudova, uključujući njihove ovlasti i postupke.
    • Međunarodno humanitarno pravo: Međunarodno pravo regulira pitanja vezana za zaštitu ljudskih prava u ratnim i mirnodopskim situacijama.
    • Međunarodno trgovačko pravo: Međunarodno pravo regulira pitanja vezana za međunarodnu trgovinu, uključujući pitanja carina i trgovinskih ugovora.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kome pripada imovina stečena u braku

    Kome pripada imovina stečena u braku

    Bračna stečevina je pravni institut koji se odnosi na imovinu koja se stiče u braku odnosno zajedničkom životu supružnika. U bračnoj stečevini uključuju se sve stvari i novčana sredstva koja su stečena tokom braka, bez obzira na to koja od supružnika ih je stekla ili kako su ih stekli. Ukoliko do toga dođe, kome pripada imovina stečena u braku?

    Šta čini bračnu stečevinu

    U skladu sa odredbama Porodičnog zakona FBiH, bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine.

    Pokloni trećih osoba učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima, pružanju pomoći radom i sl.) ulaze u bračnu stečevinu, bez obzira na to koji ih je bračni partner primio, ukoliko drukčije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona može zaključiti da je poklonodavalac želio učiniti poklon samo jednom od bračnih partnera.

    Dobitak od igara na sreću je također bračna stečevina, kao što je to slučaj i sa prihodima od intelektualnog vlasništva ostvarenim za vrijeme trajanja bračne zajednice.

    Kome pripada imovina stečena u braku

    Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drukčije ugovorili.

    Budući bračni partneri, odnosno bračni partneri mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose vezane za bračnu stečevinu.

    Ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

    Ko upravlja bračnom stečevinom

    Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obligacionog prava, ako Porodičnim zakonom nije drukčije određeno.

    Šta je posebna imovina

    Imovina koju bračni partner ima u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina.

    Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja bračne zajednice jedan bračni partner stekne po pravnom osnovu drukčijem od onih koje smo prethodno naveli.

    Podjela bračne stečevine

    Podjela bračne stečevine vrši se ugovorom bračnih partnera.

    Ako bračni partneri ne zaključe ugovor, podjelu bračne stečevine izvršit će sud na zahtjev bračnih partnera ili povjerioca bračnog partnera, kako tokom tako i nakon prestanka braka.

    Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj djeteta dobit će pri podjeli bračne stečevine pored njegovog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta.

    Ako se odluka o povjeravanju čuvanja i odgoja djeteta izmijeni, bračni partner kojem je dijete bilo povjereno na čuvanje predat će stvari drugom roditelju, odnosno osobi kojoj se povjeri čuvanje i odgoj djeteta.

    Ako je sud odlučio da se podjela izvrši prodajom stvari zbog toga što je fizička dioba stvari nemoguća ili je moguća uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, bračni partner ima pravo preče kupnje te stvari.

    Ukoliko ste u situaciji da morate proći kroz sudski postupak za podjelu bračne imovine, preporučujemo vam da angažujete advokata specijaliziranog za tu oblast. Zato je Pravni blog napravio Spisak advokata za različite regije u Bosni i Hercegovini koji vam može biti od koristi pri odabiru.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko može biti svjedok

    Ko može biti svjedok

    Svjedok je osoba koja posjeduje informacije o nekom događaju ili činjenici i koja je sposobna da ih dostavi sudu ili drugoj državnoj instituciji koja vodi postupak. Svjedok je dužan da iskreno i tačno govori o onome što zna i da se pridržava prava na tajnost podataka koje mu se izričito ne dopuste da priopći. Međutim, ko može biti svjedok?

    Ko može biti svjedok

    Bilo ko može biti svjedok, bez obzira na godine, spol ili druge karakteristike. Međutim, postoje neka ograničenja koja se odnose na svjedoke u određenim situacijama.

    Na primjer, osobe koje su lišene sposobnosti da razumiju ili izraze svoju volju ne mogu biti svjedoci.

    Također, osobe koje su pod istragom zbog krivičnog djela ne mogu biti svjedoci u vezi sa tim djelom.

    Svjedoci se pozivaju na sud ili drugu državnu instituciju da daju iskaz o onome što znaju i da odgovore na pitanja koja im se postavljaju.

    Iskaz svjedoka se uzima u obzir kao dokaz u postupku, a svjedok ima obavezu da govori istinu i da ne izmišlja ili prešućuje činjenice.

    Za šta se koriste izjave svjedoka

    Izjave svjedoka se koriste kao dokaz u različitim vrstama postupaka, uključujući krivične, upravne, građanske i druge postupke.

    Izjave svjedoka se uzimaju tako što se svjedoci pozivaju na sud ili u drugu državnu instituciju da bi se utvrdile činjenice u vezi sa nekim događajem ili činjenicom koja se odnosi na postupak.

    U krivičnim postupcima, izjave svjedoka se koriste kao dokaz u vezi sa počinjenim krivičnim djelom i da bi se utvrdila krivica ili nevinost optuženog.

    U građanskim postupcima, izjave svjedoka se koriste kao dokaz u vezi sa nekim tvrdnjama ili zahtjevima stranaka u postupku i da bi se utvrdilo ko je u pravu ili u krivu.

    U radnim postupcima, izjave svjedoka se koriste kao dokaz u vezi sa tvrdnjama ili zahtjevima radnika ili poslodavca i da bi se utvrdile obaveze stranaka u radnom odnosu.

    Izjave svjedoka se uzimaju u obzir kao jedan od dokaza u postupku, ali se ne smatraju jedinim dokazom.

    Sud ili druga državna institucija koja vodi postupak će uzeti u obzir i druge dokaze, poput pisanih dokumenata ili stručnih mišljenja, pri donošenju odluke.

    Da li je izjava svjedoka vrijedan dokaz

    Izjava svjedoka se uzima u obzir kao jedan od dokaza u postupku, ali nije jedini dokaz koji se uzima u obzir pri donošenju odluke.

    Sud ili druga državna institucija koja vodi postupak će uzeti u obzir sve relevantne činjenice i dokaze koji su dostupni u određenom slučaju pri donošenju odluke.

    Izjava svjedoka je važan dokaz jer daje informacije o nekom događaju ili činjenici od strane osobe koja je bila prisutna na mjestu događaja ili koja posjeduje određene informacije o događaju.

    Međutim, izjava svjedoka nije uvijek dovoljno vjerodostojna da bi se donijela odluka, ovisno o okolnostima u kojima je izjava data i o vjerodostojnosti svjedoka.

    Sud ili druga državna institucija koja vodi postupak će uzeti u obzir nekoliko faktora pri procjeni vrijednosti izjave svjedoka, uključujući:

    1. Vjerodostojnost svjedoka: Sud ili druga državna institucija će razmotriti da li je svjedok iskren i da li je sposoban da se pridržava prava na tajnost podataka koje mu se izričito ne dopuštaju da priopći.
    2. Raspoloživost drugih dokaza: Sud ili druga državna institucija će razmotriti da li postoje drugi dokazi koji potvrđuju ili opovrgavaju izjavu svjedoka.
    3. Pouzdanost izjave: Sud ili druga državna institucija će razmotriti da li je izjava svjedoka logična i da li se slaže sa drugim činjenicama iz slučaja.

    Ukoliko su svi ovi faktori prisutni, izjava svjedoka će se uzeti u obzir kao vrijedan dokaz u postupku.

    Međutim, ukoliko postoje sumnje u vjerodostojnost ili pouzdanost izjave svjedoka, ona može biti manje važna u odnosu na druge dokaze.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je platna lista

    Šta je platna lista

    Šta je platna lista? Platna lista ili pisani obračun plaće je dokument koji se izdaje radniku od strane poslodavca i koji sadrži informacije o bruto i neto zaradi radnika, kao i o svim drugim davanjima i oduzimanjima koji se odnose na radni odnos.

    Koje podatke sadrži platna lista

    Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Platna lista koju poslodavac, obično na kraju mjeseca uz isplatu plaće, uručuje radniku, obično sadrži sljedeće informacije:

    1. Ime i prezime radnika
    2. Matični broj radnika
    3. Broj ugovora o zasnivanju radnog odnosa
    4. Mjesec za koji se izdaje platna lista
    5. Bruto zarada radnika
    6. Porezi i doprinosi koji se odvajaju od bruto zarade
    7. Neto zarada radnika (bruto zarada minus porezi i doprinosi)
    8. Druga davanja radniku (poput naknade za prevoz ili dodatka za rad u smjenama)
    9. Druga oduzimanja (poput kazni ili nedostajućih sati, odbitaka za kredit, članstva itd.)
    10. Ukupna zarada radnika (neto zarada plus druga davanja minus druga oduzimanja)

    Platna lista se obično izdaje radniku mjesečno i služi kao dokaz o isplaćenoj zaradi radnika te kao podloga za obračun poreza i drugih davanja.

    Da li je poslodavac dužan dati platnu listu

    O tome da li je poslodavac dužan dati platnu listu smo pisali i ranije i preporučujemo vam taj članak ukoliko želite više informacija o ovoj temi.

    Odredbom člana 79. stav 3. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/16 i 89/18 i 44/22)propisano da je prilikom isplate plaće poslodavac dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Također, članom 80. navedenog zakona predviđeno je da poslodavac koji ne isplati plaću u roku iz člana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun plaće koju je bio dužan isplatiti.

    Obračun iz stava 1. ovog člana smatra se izvršnom ispravom.

    Shodno navedenom, Zakonom je propisana obaveza poslodavca da radniku uruči pisani obračun plaće, s tim da nije preciziran način uručenja što podrazumjeva da se može prihvatiti bilo koja vrsta uručenja kojom bi poslodavac imao dokaz o uredno izvršenoj dostavi, a imajući u vidu moguće pravne posljedice uručenja odnosno neuručenja.

    Prethodno je potvrđeno i u Mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-34/11-2726/19 od 30.10.2019. godine.

    Kako mogu zahtijevati platnu listu od poslodavca

    Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Ako poslodavac ne ispunjava ovu obavezu, radnik ima pravo zahtijevati od poslodavca da mu izda platnu listu.

    Radnik također može kontaktirati nadležni inspektorat rada u slučaju da poslodavac ne želi ili ne odgovara na zahtjev za izdavanje platne liste.

    Inspektor za pitanja rada može utvrditi da je poslodavac dužan radniku izdati platnu listu i naložiti poslodavcu da to učini, pod prijetnjom sankcijama.

    Ukoliko poslodavac odbije ili ne odgovori na zahtjev radnika za izdavanjem platne liste, radnik može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za naređenje poslodavcu da izda platnu listu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Motivacioni govornici

    Motivacioni govornici

    Motivacioni govornici su osobe koje se bave motivisanjem i inspirisanjem drugih ljudi putem govora i prezentacija. Oni se često pojavljuju na konferencijama, seminarima i drugim događajima i imaju za cilj da podignu duh i pokrenu ljude da postignu svoje ciljeve i snove.

    Ko su motivacioni govornici

    Motivacioni govornici obično imaju osobna iskustva ili profesionalno iskustvo iz oblasti koju govore, i koriste svoje priče i primeri da inspirišu druge.

    Oni mogu govoriti o različitim temama, poput poslovnog uspjeha, ličnog rasta, zdravlja i wellness-a i mnogih drugih.

    Kvaliteti motivacionih govornika

    Motivacioni govornici su obično dobri komunikatori i imaju sposobnost da povežu svoje poruke sa publikom. Oni su sposobni da izgrade pozitivan odnos sa ljudima i da im pomognu da se osjećaju inspirisano i motivisano da postignu svoje ciljeve.

    Motivacioni govornici su često dobri motivatori i umiju da pomognu ljudima da se oslobode strahova i sumnji i da se fokusiraju na svoje ciljeve.

    Poznati motivacioni govornici

    Postoji mnogo poznatih motivacionih govornika iz različitih oblasti. Evo nekoliko primjera poznatih motivacionih govornika:

    1. Tony Robbins: Tony Robbins je poznat po svojim motivacionim govorima i seminarskim programima o ličnom rastu i poslovnom uspjehu. On je autor mnogih bestselera i voditelj radio i televizijskih emisija.
    2. Les Brown: Les Brown je poznat po svojim motivacionim govorima o ličnom rastu i ispunjenju životnih ciljeva. On je autor mnogih knjiga i voditelj radio i televizijskih emisija.
    3. Simon Sinek: Simon Sinek je poznat po svojim motivacionim govorima o liderskim vrlinama i uspešnom poslovanju. On je autor knjige “Start with Why” i voditelj radio i televizijskih emisija.
    4. Oprah Winfrey: Oprah Winfrey je poznata televizijska voditeljka i motivacioni govornik. Ona se bavi motivisanjem i inspirisanjem drugih ljudi putem svojih emisija, knjiga i govora.
    5. Joel Osteen: Joel Osteen je poznat po svojim motivacionim govorima o veri i duhovnom rastu. On je autor mnogih knjiga i voditelj radio i televizijskih emisija.

    Primjer motivacionog govora

    Na Pravnom blogu smo posebno obradili javni nastup, i to je odlična baza informacija gdje ćete naći naše ostale savjete na ovu temu. Ako ste zainteresovani kako napisati motivacioni govor, i o tome smo opširno pisali.

    Međutim, ono što vam posebno preporučujemo jeste članak Primjer motivacionog govora gdje ćete naći konkretne primjere motivacionih govora za različite prilike.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta znači CV

    Šta znači CV

    Vjerovatno ste čuli mnogo puta da neko spominje CV. Međutim, šta znači CV? CV je skraćenica za Curriculum Vitae, što u prevodu znači “životopis”.

    Šta znači CV

    CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae, što u prevodu znači “životopis”. CV se često koristi kao dio procesa prijave za posao ili stipendiju, kao i u drugim situacijama gdje je potrebno da se predstave lične kvalifikacije i iskustvo.

    U nekim zemljama, CV se takođe naziva “rezime” ili “biografija”.

    CV je dokument u kojem se navode lične informacije, obrazovanje, radno iskustvo i druge relevantne informacije o nekoj osobi.

    Kako napraviti CV

    Postoje različiti načini da se napravi CV, ali u osnovi, važno je da obuhvati sljedeće informacije:

    1. Lične informacije: ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail adresa i, ako je potrebno, podaci o državljanstvu i dozvoli boravka.
    2. Obrazovanje: navodi se srednja škola, fakultet i druge obrazovne institucije koje ste pohađali, uključujući i datume i stepen sticanja.
    3. Radno iskustvo: navodi se radno iskustvo koje imate, uključujući nazive pozicija, imena kompanija i period rada.
    4. Vještine: ovdje se navode jezici koje govorite, računarske vještine i druge relevantne vještine koje posedujete.
    5. Preporuke: možete navesti imena i kontakte osoba sa kojima ste radili ili studirali i koje su spremne da vas preporuče.
    6. Hobiji: ako želite, možete navesti i neke od svojih hobija ili vanškolskih aktivnosti.

    CV treba da bude stručno napisan i da bude organizovan u jasnom i logičkom redoslkedu.

    Dokument treba da bude kratak i jasan, bez suvišnih informacija. Važno je da se fokusirate na informacije koje su relevantne za posao ili stipendiju za koju se prijavljujete.

    Ako niste sigurni kako da počnete, možete se inspirisati gotovim primjerima CV-ja ili se obratiti stručnjaku za pisanje životopisa za pomoć.

    Ko mi može pomoći da napišem CV

    Stručnjak za pisanje CV-a je osoba koja se bavi pisanjem i izradom profesionalnih životopisa za ljude koji traže posao ili stipendiju.

    Stručnjaci za pisanje CV-a mogu biti samostalni radnici, freelanceri ili radnici u agencijama koje, između ostalog, nude i pisanje životopisa. Oni imaju znanje i iskustvo u pisanju efektivnih životopisa koji ističu kvalifikacije i iskustvo kandidata na najbolji mogući način.

    Stručnjaci za pisanje CV-a obično imaju diplome iz oblasti komunikacija ili su stekli iskustvo u tom polju radom u industriji.

    Ako imate problem da sami napišete svoj životopis ili ako želite da unaprijedite postojeći, možete se obratiti stručnjaku za pisanje životopisa za pomoć.

    Servisi za izradu CV-a

    Postoji mnogo servisa koji pružaju usluge izrade CV-a. Ovi servisi obično pružaju pomoć u izradi profesionalnog životopisa koji ističe vaše kvalifikacije i iskustvo na najbolji mogući način. U nekim slučajevima, servisi za izradu CV-a pružaju i usluge prilagođavanja životopisa za određenu poziciju ili industriju.

    Mnogi servisi za izradu CV-a pružaju i dodatne usluge, poput pisanja motivacionih pisama ili pomoći u pripremi za intervjue.

    Postoji mnogo različitih servisa za izradu CV-a na tržištu, pa je važno da pažljivo istražite različite opcije i da odaberete onaj koji odgovara vašim potrebama i budžetu. Preporučuje se da pročitate recenzije i da se upoznate sa uslugama koje servis nudi pre nego što se odlučite za neki od njih.

    O tome šta je CV, kako napisati CV, te za šta se koristi CV, pisali smo detaljno u linkovanom članku. U tom članku možete pronaći i našu preporuku za najbolji servis za pisanje CV-a koji će vam proces pisanja umnogom olakšati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Advokatska tajna

    Advokatska tajna

    Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem. Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.

    Odnos između advokata i klijenta

    Klijent je dužan da advokatu pruži istinite i tačne informacije u vezi sa svojim slučajem, da poštuje njegove preporuke i da izvršava sve obaveze prema advokatu u skladu sa dogovorenim uslovima saradnje.

    Odnos između advokata i klijenta je važan za uspešno rješavanje slučaja i za zaštitu prava i interesa klijenta. Važno je da obje strane poštuju svoje obaveze i da održavaju dobru komunikaciju u toku trajanja odnosa.

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Advokatska tajna

    Čuvanje advokatske tajne je načelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku stručnog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije.

    Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.

    Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. U naravi ovu tajnu pored saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, računalni, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

    Kada prestaje obaveza čuvanja advokatske tajne

    Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.

    Advokat smije saopštiti činjenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u odredjenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nu`no u krivičnom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti advokata za dokazivanje njegove nevinosti.

    Ko ocjenjuje šta je advokatska tajna

    Advokat sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao advokatska tajna, a što ponekad znači i samu činjenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomoć i ne navođenjem koje vrste.

    Advokat je dužan na odgovarajući način sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa obavezom čuvanja advokatske tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim saradnicima izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.

    Obaveza čuvanja advokatske tajne proteže se na sve advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, na sve advokate u Advokatskom društvu i na sve zaposlenike.

    Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najtežu povreda dužnosti i ugleda advokature, ako je to učinjeno izvan uslova odredjenih u Kodeksu advokatske etike.

    Za potpuno razumjevanje advokatske etike, upućujemo vas da pročitate Kodeks advokatske etike.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.