Tag: Pravni blog

  • Kako dati otkaz

    Kako dati otkaz

    Iako se češće pretražuje kako zasnovati radni odnos, i prestanak radnog odnosa često je sastavni dio radnog vijeka i ne mora biti negativna stvar. Nakon što se jedna priča završi, otvaraju se nove mogućnosti, često mnogo isplativije i bolje za onoga koji traži posao. Ako nekada poželite da to učinite, danas vam objašnjavamo kako dati otkaz.

    Sadržaj članka:

    Kako dati otkaz

    Davanje otkaza ugovora o radu nije uvijek lagan korak, ali je ponekad neizbježan dio karijere. Bilo da ste nezadovoljni trenutnim poslom ili tražite bolje prilike, otkaz je odluka koja zahtijeva ozbiljno razmišljanje i pripremu. U ovom članku ćemo objasniti proces davanja otkaza koji je primjenjiv gdje god da radite, sa posebnim osvrtom na zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.

    Priprema za davanje otkaza

    Prije nego što poduzmete korake za davanje otkaza, važno je da se dobro pripremite. Razmislite o razlozima zašto želite dati otkaz i postavite sebi pitanja poput: “Šta me čini nezadovoljnim u ovom poslu?”, “Imam li drugu opciju?” i “Šta mogu očekivati nakon davanja otkaza?”. Također, obratite pažnju na svoj ugovor o radu i pokušajte da razumijete svoja prava i obveze. Ako ste nesigurni oko nečega, uvijek se možete obratiti stručnjaku za radne odnose ili advokatu.

    Sastanak s poslodavcem

    Sljedeći korak je sastanak s poslodavcem. Ovo bi trebao biti službeni sastanak u kojem ćete obavijestiti vašeg poslodavca o svojoj odluci o davanju otkaza. Važno je da ovaj sastanak bude profesionalan i da jasno izrazite svoju odluku. Budite ljubazni i objasnite zašto ste donijeli ovu odluku. Nemojte iznositi pritužbe na vaš posao ili poslodavca, jer to može ostaviti negativan utisak i utjecati na vaše buduće preporuke.

    Pismo otkaza

    Nakon sastanka s poslodavcem, trebate napisati službeno pismo otkaza. Ovo pismo treba sadržavati vaše ime, adresu, naziv firme i vaše radno mjesto, kao i datum kada će vaš otkaz stupiti na snagu. U pismu možete objasniti razloge zašto dajete otkaz, ali nemojte biti previše kritični prema vašem poslodavcu ili firmi iz prethodno spomenutih razloga. Važno je da ovo pismo bude profesionalno i da poštuje pravila i propise firme.

    Obavijestite kolege

    Preporučujemo da ovo učinite nakon što je procedura za davanje otkaza završena, odnosno, nakon što je izvjesno da nećete nastaviti raditi na trenutnom poslu, Nakon što ste obavijestili svog poslodavca i napisali službeno pismo otkaza, sljedeći korak je obavijestiti vaše kolege i saradnike o vašoj odluci. Budite pozitivni i zahvalni na iskustvu koje ste stekli u firmi.

    Ako imate dobre odnose s kolegama, možete razmisliti o tome da im se zahvalite i ostavite svoj kontakt kako biste ostali u kontaktu. Ovo će vam možda pomoći u budućnosti ako trebate preporuku ili referencu.

    Rokovi i uslovi otkaza

    U Bosni i Hercegovini, uobičajeni rok za davanje otkaza je 15 dana. Međutim, vrijeme otkaza može se razlikovati u zavnisnosti od uslova vašeg ugovora o radu. Stoga, prije nego što podnesete otkaz, pažljivo pročitajte svoj ugovor o radu i provjerite uslove otkaza.

    U zavisnosti od toga šta ste ugovorili, vaša firma može zahtijevati da ispunite ugovorne obaveze prije nego što davanje otkaza stupi na snagu, poput ispunjenja rokova ili obavljanja određenih zadataka.

    Zakonski propisi

    Važno je da razumijete zakonske propise koji se odnose na davanje otkaza. Vaša firma mora poštovati ove propise prilikom davanja otkaza, inače se mogu suočiti s kaznama ili tužbama za povredu prava zaposlenika.

    Kako dati otkaz bez otkaznog roka

    Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, između ostalog, i podatak o otkaznom roku.

    Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Dakle, nije moguće dati otkaz bez otkaznog roka.

    Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

    Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

    Odredbama Zakona o radu FBiH propisano je da ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Shodo navedenom, zakonom je propisano da otkazni rok može trajati najduže mjesec dana u slučaju kada radnik otkazuje ugovoro radu poslodavcu, s tim da poslodavac koji smatra da mu je radnik pričinio štetu prestankom rada prije isteka propisanog otkaznog roka bez njegove saglasnosti, ima mogućnost ostvariti naknadu eventualne štete u sudskom postupku prema opštim propisima o naknadi štete.

    Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

    Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.

    Primjer otkaza u pisanoj formi

    Poštovani/a [ime nadređenog],

    Obavještavam Vas da sam odlučio/la dati otkaz u firmi [ime firme]. Moja radna pozicija je [ime radne pozicije], a moj otkazni rok počinje danas, [datum].

    Želim Vam zahvaliti na prilici koju sam imao/la raditi u firmi i na svim izazovima koje sam imao/la priliku rješavati. Tokom svog boravka u firmi, stekao/la sam puno znanja i iskustva koja ću koristiti u svojoj daljnjoj karijeri.

    Molim Vas da mi potvrdite prijem ovog otkaza i da mi kažete koji su sljedeći koraci. Također, bit ću na raspolaganju tokom otkaznog roka kako bih pomogao/la u prijenosu poslova i prilagođavanju novom zaposleniku.

    Hvala Vam na saradnji i razumijevanju.

    S poštovanjem, [Ime i prezime]

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako se otkazuje punomoć

    Kako se otkazuje punomoć

    Punomoć je dokument kojim se neko ovlašćuje da zastupa nekoga drugog u nekom poslu ili da preduzme neke radnje u ime tog nekog. Pisali smo o tome kako se daje punomoć, međutim, kako se otkazuje punomoć?

    Sadržaj članka:

    Šta je punomoć

    Punomoć je ovlaštenje kojim drugoj osobi dajemo pravo da nas zastupa. To je pravni posao koji može biti jednostrani ili ugovor o punomoći. O posljednjem smo više govorili u članku o tome ko vas može zastupati pred sudom?

    Kako napisati punomoć: Primjeri i savjeti

    Kako se otkazuje punomoć

    Punomoć prestaje opozivom od strane onoga koje punomoć dao, smrću punomoćnika ili prestankom pravne osobe ako se radi o pravnom licu ili smrću opunomoćitelja, onoga koji daje punomoć.

    Opoziv punomoći ili sužavanje njenog obima se može učiniti bilo kada, bez posebne forme i ovo pravo se ne može ograničiti.

    U članku u kojem smo detaljno obrađivali punomoć, objasnili kako punomoć prestaje i koje su pravne posljedice prestanka punomoći. Međutim, potrebno je i objasniti kako se otkazuje punomoć u praksi.

    Otkaz punomoći od strane opunomoćitelja

    Punomoć se praktično može otkazati na nekoliko načina.

    Prvi način je usmenim otkazivanjem punomoći. To može biti jednostavan usmeni dogovor između onoga ko daje punomoć i punomoćnika. Opunomoćitelj jasno izrazi svoju namjeru i volju da otkaže punomoć.

    Međutim, morate misliti na to da svaku činjenicu morate biti u mogućnosti dokazati. Ako se punomoć otkaže usmeno, obje strane će to veoma teško dokazati. Kako bi otkazivanje bilo dokazivo, preporučuje se da se usmeno otkazivanje sprovede u prisustvu svjedoka. Još korisnije od toga je da se dokumentuje u pisanom obliku. Preporučujemo da se izvrši i ovjera potpisa.

    Punomoć iz inostranstva e-mailom

    Drugi način otkazivanja punomoći je pismenim otkazivanjem. Opunomoćitelj može napisati pismeni dokument u kojem jasno izražava volju da otkaže punomoć. Dokument mora biti potpisan od strane opunomoćitelja i dostavljen punomoćniku. Poželjno je da bude ovjren radi dodatne zaštite i dokazivosti, a da se pošalje preporučeno putem pošte.

    Treći način otkazivanja punomoći je automatsko otkazivanje. Punomoć se automatski otkazuje u određenim situacijama koje su jasno i nedvojbeno određene, poput obavljanja naznačenog pravnog posla ili isteka roka za koji je punomoć data.

    Punomoć se može otkazati i pribavljanjem svih pismenih punomoći koje su predate punomoćniku. Ukoliko se radi o usmenoj punomoći za određeni pravni posao, preporučujemo da se o povlačenju punomoći obavijesti i organ, institucija ili bilo koje drugo pravno ili fizičko lice o otkazivanju punomoći.

    Važno je napomenuti da, bez obzira na način otkazivanja, otkazivanje punomoći mora biti jasno, nedvosmisleno i izraženo voljom opunomoćitelja. Također, o otkazivanju punomoći treba obavijestiti punomoćnika, najbolje u pisanom obliku, kako bi on bio svjestan promjene statusa punomoći.

    Ovjera punomoći: notarska ili u općini

    Kada se punomoć otkaže, punomoćnik više nema prava da djeluje u ime i za račun opunomoćitelja. Punomoćnik je obavezan da preduzme sve potrebne korake kako bi prekinuo svoje aktivnosti u vezi s punomoći nakon što je obaviješten o otkazivanju punomoći.

    Ako punomoćnik nastavi da djeluje u ime opunomoćitelja nakon što je punomoć otkazana, može se podnijeti zahtjev sudu za poništenje tih pravnih radnji i nadoknada štete koja eventualno nastane usljed nepropisnog djelovanja punomoćnika nakon otkazivanja punomoći.

    Otkazivanje punomoći advokatu: Savjeti za sprječavanje štete

    Otkaz punomoći od strane punomoćnika

    Postoje i situacije kada punomoćnik više ne želi obavljati posao za opunomoćitelja, te samoinicijativno otkazuje punomoć.

    To se može dogoditi ako punomoćnik odluči da više ne želi obavljati zadatke ili odgovornosti koje su mu bile povjerene u punomoći.

    Međutim, punomoćnik je obavezan obavijestiti opunomoćitelja o svojoj odluci da otkazuje punomoć i preduzeti sve potrebne korake kako bi se obezbijedilo nesmetano prenošenje obaveza na drugu osobu ili kako bi se završile nedovršene pravne radnje. Bitno je i da se spriječi eventualna šteta koja bi nastala neizvršavanjem punomoći.

    Ukoliko postoji spor u vezi s otkazivanjem punomoći, stranke se mogu obratiti sudu kako bi riješile spor. Sud može uzeti u obzir sve relevantne činjenice i dokaze, uključujući pisane dokumente, usmena svjedočenja i druge relevantne informacije, kako bi odlučio o valjanosti otkazivanja punomoći.

    Kako se daje punomoć

    Važno je naglasiti da otkazivanje punomoći ne utiče na validnost prethodno obavljenih pravnih radnji koje su bile u skladu s punomoći prije nego što je otkazana. To znači da pravne radnje koje su punomoćnik obavio u dobroj vjeri, prije nego što je dobio obavještenje o otkazivanju punomoći, ostaju valjane i obavezujuće za opunomoćitelja.

    Kada je u pitanju forma otkazivanja punomoći i mjere zaštite, sve što smo rekli za opunomoćitelja, važi i za punomoćnika.

    Primjer otkaza punomoći

    Primjer otkaza punomoći od strane opunomoćitelja

    Otkaz punomoći od strane opunomoćitelja znači da osoba koja je prethodno dala punomoć odlučuje da je opozove, odnosno da ukine ovlaštenje koje je dala drugoj osobi (punomoćniku) da postupa u njeno ime. Ovo pravo otkaza opunomoćitelj može iskoristiti u bilo kojem trenutku, bez posebnog obrazloženja, a preporučuje se da se otkaz punomoći dostavi i punomoćniku i trećim licima koja su s njom bila upoznata, radi izbjegavanja pravnih nesporazuma.

    Kliknite na link ispod kako biste preuzeli i prilagodili primjer otkaza punomoći svojim potrebama.

    Obrazac Otkaz punomoći od opunomoćitelja – word dokument (.docx)

    Primjer otkaza punomoći od strane punomoćnika

    Otkaz punomoći od strane punomoćnika znači da osoba koja je bila ovlaštena da postupa u ime opunomoćitelja (punomoćnik) odlučuje da se odrekne tog ovlaštenja. Punomoćnik može u bilo kojem trenutku izjaviti da više ne želi obavljati radnje u ime opunomoćitelja, a taj otkaz je najbolje dati u pisanoj formi i obavijestiti opunomoćitelja, kako bi se spriječile moguće pravne ili praktične posljedice daljnjeg postupanja.

    Kliknite na link ispod kako biste preuzeli i prilagodili primjer otkaza punomoći svojim potrebama.

    Obrazac Otkaz punomoći od punomoćnika – word dokument (.docx)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Cijene notarskih usluga

    Cijene notarskih usluga

    Notar ili javni bilježnik je pravni stručnjak koji ima javno ovlaštenje da obavlja notarsku službu i u okviru nje vrši određene pravne poslove. Notar obavlja svoju službu na osnovu zakona i pruža usluge fizičkim i pravnim osobama. Za sve postupke koje provodi, propisane su tarife, odnosno cijene notarskih usluga.

    Sadržaj članka:

    Šta radi notar

    Notarski obrađena isprava je osnovni notarski “proizvod”. Isprave koje sačine notari imaju karakter javnih isprava.

    Javne isprave su dokumenti koji su izdani od strane javnih organa ili službenika i služe kao dokaz o činjenicama koje su od značaja za pravni promet ili u druge službene svrhe. Javne isprave su obično pečaćene i potpisane od strane ovlaštenog službenika, što im daje javnu vjerodostojnost i izvršnu snagu.

    Notar treba da od postignutih dogovora sačinjava sigurne ugovore, predlaže precizne činjeničnopravne odredbe i provjerava da li sadržaj teksta odgovara volji stranaka.

    Notari imaju iskustva u porodičnom pravu, a kao povjerenici suda nadležni za vođenje ostavinskih postupaka. 

    Notarska služba je važna za zaštitu interesa svih strana u pravnom prometu i pruža sigurnost u poslovanju. Notari su nezavisni i nepristrani te svoju službu obavljaju u skladu s propisima i etičkim načelima struke. U Bosni i Hercegovini, notari su pravno regulisani Zakonom o notarima.

    Cijene notarskih usluga

    Za obradu notarskih isprava i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi.

    Tarifa o nagradama i naknadama notara

    Iako se nagrada određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi, Tarifom o nagradama i naknadama notara za neke poslove može biti drugačije određeno.

    Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme notarske obrade isprave, odnosno vrijeme poduzimanja drugog notarskog posla.

    Tarifa o nagradama i naknadama notara Sluzbene novine FBIH br. 40/21 od 21.05.2021Preuzmi

    Osnov za određivanje nagrade je stvarna prometna vrijednost stvari, koja je predmet notarske isprave bez odbitaka dugova.

    Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.

    U izuzetnim slučajevima, notar će odrediti tržišnu vrijednost kao osnovicu za obračun Tarife, bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara prometnoj vrijednosti.

    Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom prometu, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate, odnosno pribavljene činjenice kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podatke drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.

    Ako su predmet pravnog posla vrijednosni papiri koji kotiraju na berzi, osnov za određivanje nagrade izračunava se po berzovnom kursu važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.

    Vrijednosti predmeta pravnog posla od 0 KM do 100.000 KM

    Za sastavljanje notarski obrađene isprave, ako drugačije nije propisano u drugim tarifnim brojevima, notar je obavezan obračunati nagradu koja s obzirom na vrijednost predmeta pravnog posla ili druge službene radnje iznosi:

    IZNAD KMDO KMIZNOS NAGRADE U KM
    02500100
    25015000130
    500110 000170
    10 00120 000220
    20 00150 000270
    50 00175 000300
    75 001100 00320
    Iznos notarske naknade u odnosu na vrijednost pravnog posla

    Vrijednosti predmeta pravnog posla preko 100.000 KM

    Pri vrijednosti predmeta pravnog posla ili druge službene radnje preko 100.000 KM, notar je, pored nagrade od 320 KM, obavezan obračunati i dodatnu nagradu od 30 KM za svakih započetih 100.000 KM u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi 100.000 KM, ali u iznosu ne većem od 1.800 KM.

    Naknadom iz ovog tarifnog broja, obuhvaćena je i nagrada za ovjeru sastavljenog notarskog akta, ovjera potpisa, prepisa i fotokopija dokumenata i izdavanje otpravaka i prepisa ako se oni izdaju neposredno po sastavljanju notarskog akta.

    Naknade iz ovog tarifnog broja, ako nije drugačije propisano, na odgovarajući način se primjenjuju i na obračun nagrade i naknade za službene radnje tarifirane u drugim odredbama ove tarife.

    Ostali tarifni brojevi

    Ostali tarifni brojevi detaljno su opisani u Tarifi koju možete preuzeti klikom na dugme Preuzmi u tekstu iznad. U nastavku je pregled tarifa:

    • Buduće činidbe i ugovori o zakupu
    • Predugovori, aneksi, sporazumni raskidi ili opozivi pravnih poslova i drugi specifični pravni poslovi
    • Punomoć i druge jednostrane izjave volje
    • Ugovor o diobi
    • Ugovor o razmjeni (zamjeni)
    • Ugovor o zasnivanju hipoteke i založna izjava
    • Služnosti i realni tereti
    • Bračni ugovori i porodično-pravni poslovi
    • Nasljedno-pravni poslovi
    • Privredni ugovori
    • Notarski poslovi u vezi sa privrednim društvima, ustanovama, zadrugama i drugim pravnim osobama
    • Ovjera fotokopija ili prepisa
    • Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga
    • Ovjera potpisa
    • Potvrda o vremenu kada je pismeno predočeno
    • Potvrda o životu neke osobe
    • Potvrde o činjenicama iz javnog registra i izdavanje izvoda iz javnih registara elektronskim putem u skladu sa propisima
    • Potvrda drugih činjenica
    • Preuzimanje, čuvanje i predaja novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i isprava
    • Nagrade određene prema utrošenom vremenu
    • Zemljišnoknjižni prijedlozi i sačinjavanje prijava za upis u registar poslovnih subjekata
    • Izdavanje ponovnih otpravaka i ovjerenih prepisa notarske isprave, otpravka u svrhu izvršenja i drugi poslovi
    • Nezavršen posao i davanje savjeta
    • Podnošenje zahtjeva/prijave za upis u javni registar
    • Notarski poslovi koji nisu opisani u posebnom dijelu ove tarife
    • Povećanje nagrade
    • Naknada troškova

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Katastar i zemljišna knjiga su dva različita registra koja se koriste u mnogim zemljama za evidentiranje i praćenje informacija o nekretninama i zemljištu. Iako su oba registra povezana sa nekretninama i zemljištem, postoji nekoliko ključnih razlika između katastra i zemljišne knjige.

    Sadržaj članka:

    Šta je katastar nekretnina

    Katastar nekretnina je javna evidencija o zemljištu i nekretninama koju vodi nadležni organ uprave.

    Osnovni cilj katastra nekretnina je da evidentira granice zemljišta, položaj objekata na zemljištu, veličinu i oblik parcele, kao i da pruži informacije o pravu vlasništva. Katastar je često usko povezan sa općinskim i gradskim urbanističkim i regulacionim planovima, jer se ovi planovi moraju temeljiti na katastarskim podacima.

    Katastar nekretnina sadrži podatke o katastarskim parcelama i objektima na njima u pogledu njihovog položaja, oblika, načina iskorištavanja ili kulture zemljišta.

    Sadrži katastarske i bonitetne klase i katastarski prihod za zemljište pod kulturom. U katastru se mogu dobiti podaci o zgradama i to godina izgradnje, broj spratova, namjenu korištenja, broj i vrsta prostorija. Sadrži i podatke o pravima na nekretninama i vlasnicima odnosno korisnicima nekretnina.

    Šta je zemljišna knjiga

    Zemljišna knjiga, s druge strane, je registar vlasništva nad nekretninama, koju vodi sud.

    Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj. U zemljišnoj knjizi se također mogu naći informacije o hipotekama i drugim teretima na nekretninama.

    Zemljišna knjiga je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis, kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet.

    Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne knjige ne postoji.

    U pravnom prometu nekretnina se označava prema podacima iz zemljišne knjige.

    U zemljišnu knjigu upisuju se sljedeća prava:

    • 1) vlasništvo, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo,
    • 2) hipoteka i zemljišni dug,
    • 3) sudsko založno pravo, nadzaložno pravo,
    • 4) pravo dugoročnog najma i zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa,
    • 5) stvarne služnosti,
    • 6) plodouživanje,
    • 7) stvarni tereti,
    • 8) prava korištenja.
    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Glavna razlika između ova dva registra je da katastar sadrži podatke o samoj nekretnini, dok se u zemljišnoj knjizi evidentiraju podaci o vlasništvu nad nekretninom. Iako su oba registra povezana, ne treba ih miješati, jer daju različite vrste informacija.

    1. Svrha

    Katastar se koristi za evidentiranje podataka o nekretninama, kao što su granice zemljišta, veličina parcele i položaj objekata na zemljištu. Cilj katastra je pružiti informacije o nekretninama koje su korisne u procesu planiranja i izgradnje, kao i za porezne svrhe.

    S druge strane, zemljišna knjiga se koristi za evidentiranje prava vlasništva na nekretninama, kao i drugih prava na nekretninama poput hipoteka, založnih prava i sl. Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj.

    1. Ko vodi registre

    Katastar se vodi od strane nadležnog organa uprava, obično grada ili općine.

    Zemljišna knjiga se vodi od strane suda ili odgovarajućeg ureda u okviru suda. U mnogim zemljama, zemljišna knjiga je dio suda, što pruža dodatnu zaštitu vlasnicima nekretnina, ali i ostalima u slučaju kupovine nekretnine.

    Niko ne želi kupiti nekretninu opterećenu hipotekom…

    Razumijevanje razlika između katastra i zemljišne knjige važno je prilikom kupovine ili prodaje nekretnine. Za stručnu pomoć i vođenje kroz ovaj proces, preporučujemo agenciju DHM nekretnine. Njihov tim profesionalaca posvećen je pružanju jasnih i preciznih informacija o vlasništvu i pravima na nekretninama, čineći tržište nekretnina manje kompliciranim za vas. Možete ih pronaći i na LinkedInu.

    Sadržaj prethodnog dijela posta je promotivan i nastao je u saradnji s DHM nekretnine, a ova saradnja pomaže u održavanju Pravnog bloga i pružanju korisnih informacija čitateljima.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Motivaciono pismo za posao

    Motivaciono pismo za posao

    Motivaciono pismo za posao je dokument kojim kandidat izražava interesovanje uz aplikaciju za radno mjesto, a koje ima za cilj da naglasi njegovo zanimanje za posao i da uvjeri poslodavca da je on najbolji izbor za tu poziciju.

    Sadržaj članka:

    Forma motivacionog pisma

    Motivaciono pismo za posao treba biti formalan dokument koji prati životopis ili CV i propratno pismo i koji se šalje poslodavcu prilikom prijave za posao. Forma motivacionog pisma uključuje sljedeće elemente:

    1. Adresa poslodavca: Adresa poslodavca se piše na vrhu pisma. Ukoliko znate ime osobe koja će primiti vašu prijavu, napišite ime i prezime osobe.
    2. Pozdrav: Uvodni dio pisma treba započeti sa “Poštovani/a [ime/naziv poslodavca]”. Ako znate prezime osobe kojoj se obraćate, koristite prezime. Ukoliko ne znate, možete upotrijebiti opći naziv kompanije.
    3. Predstavljanje: U prvom dijelu motivacionog pisma se predstavljate. Navodite svoje ime, kvalifikacije, iskustvo i razlog zašto se prijavljujete za posao.
    4. Otkrijte svoju motivaciju: U drugom dijelu pisma trebate otkriti zašto ste motivirani za ovaj posao. Objašnjavajte kako vaše vještine i znanje odgovaraju zahtjevima pozicije.
    5. Potvrda o kvalitetama: U ovom dijelu pisma treba istaknuti vaše vještine, znanje i iskustvo koji bi mogli doprinijeti uspjehu u novoj poziciji.
    6. Završetak: Završite motivaciono pismo zahvalom na vremenu koje je poslodavac odvojio za vašu prijavu. Ostavite pozitivan dojam i naglasite da se radujete prilici da se predstavite uživo na razgovoru za posao.
    7. Potpis: Na kraju pisma, napišite svoje ime i prezime, kao i kontakt podatke (telefon i email). Potpišite se ispod toga.

    Uvijek provjerite i uredite svoje motivaciono pismo kako biste bili sigurni da nema grešaka u pravopisu ili gramatici.

    Također, prilagodite svoje pismo svakom pojedinom poslodavcu i poziciji na koju se prijavljujete, kako biste izdvojili svoje najbolje kvalitete i uvjerili poslodavca da ste najbolji izbor za tu poziciju.

    Motivaciono pismo za posao

    Primjer 1

    Poštovani/a [ime/naziv poslodavca],

    Sa zadovoljstvom pišem ovo motivaciono pismo kako bih izrazio/la svoj interes i motivaciju za rad u vašoj kompaniji. Bio/la sam impresioniran/a vašim uspjesima i ugledom koji ste stekli u industriji, kao i vašim doprinosom u društvenoj zajednici. Smatram da je rad u vašoj kompaniji sjajna prilika za moj daljnji razvoj karijere.

    Dozvolite mi da se predstavim, ja sam [ime i prezime], [navedite svoju struku i trenutno zaposlenje, ako ga imate]. Radno iskustvo koje sam stekao/la u [navedite ime prethodne kompanije] i brojni projekti koje sam vodio/la uključujući [navedite jedan ili dva ključna projekta] bili su dragocjeni u razvijanju mojih vještina upravljanja projektima, komunikacije i rješavanja problema.

    Ono što me najviše motivira u vezi sa ovom pozicijom je mogućnost da radim u vašoj dinamičnoj i inovativnoj kompaniji, gdje ću biti okružen/a kreativnim i motiviranim ljudima. Vjerujem da vaša kompanija ima ambiciozne ciljeve, te da mogu ponuditi svoje znanje i iskustvo kako bih pomogao/la u ostvarenju tih ciljeva.

    Moj rad u prethodnoj kompaniji pokazao je moju sposobnost da upravljam projektima i timovima, kao i da prilagodim strategije i taktike u skladu sa različitim zahtjevima klijenata. Vještine koje sam stekao/la tokom svog iskustva, uključujući upravljanje vremenom, analitičke sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema, čine me odličnim kandidatom/kinjom za ovu poziciju.

    Želim naglasiti da sam impresioniran/a vašim uspjesima u industriji, te da bih bio/la počašćen/a da se pridružim vašem timu i doprinesem daljnjem razvoju vaše kompanije.

    Hvala vam na vremenu koje ste posvetili čitanju ovog pisma. Nadam se da ću imati priliku pokazati vam svoje sposobnosti i iskustvo uživo.

    S poštovanjem,

    [Ime i prezime]

    Primjer 2

    Poštovani/a [ime/naziv poslodavca],

    Pišem Vam ovim pismom kako bih iskazao/la svoju zainteresiranost za poziciju [ime pozicije] u Vašoj kompaniji [ime kompanije]. Nakon pažljivog istraživanja i poznavanja vaše kompanije, uvjeren/a sam da bih bio/la izvanredan izbor za ovu poziciju.

    Moje radno iskustvo u [ime industrije] i uspješne reference koje sam ostvario/la u prethodnim poslovima, daju mi potrebno znanje i vještine da se izborim sa izazovima ove pozicije. Moj fokus na timskom radu, kreativnosti i upornosti su kvalitete koje su neophodne za ovaj posao, a koje sam usavršavao/la tokom svoje karijere.

    Volio/la bih da radim u [ime kompanije], jer sam impresioniran/a njenom vizijom, vrijednostima i inovativnošću u poslovanju. Vaša kompanija je poznata po pružanju vrhunske usluge, kvaliteta proizvoda i rada u skladu sa najvišim standardima poslovanja. Vjerujem da bih bio/la ponosan/na da budem dio takve organizacije i doprinijem njenom uspjehu.

    Ovom prilikom, želim Vam zahvaliti na tome što ste mi pružili priliku da se prijavim za ovu poziciju. Uz priliku da radim u Vašoj kompaniji, želim iskoristiti priliku da dalje razvijem svoje vještine i znanja i doprinesem zajedničkom uspjehu.

    Slobodno me kontaktirajte ako je potrebno više informacija o mom radnom iskustvu ili znanju koje posjedujem. Radujem se prilici da Vam se predstavim uživo na intervjuu i da vam ukažem na moje sposobnosti, znanje i iskustvo.

    Unaprijed hvala na Vašoj pažnji.

    S poštovanjem,

    [ime i prezime]

    Primjer 3

    Dragi/a [ime/naziv poslodavca],

    Sa velikim entuzijazmom pišem Vam ovo motivaciono pismo kako bih izrazio/la svoj interes za rad u Vašoj kompaniji. Kada sam prvi put saznao/la za Vašu kompaniju, bio/la sam impresioniran/a njenim dostignućima, ugledom i uticajem na tržište. Stoga, sa sigurnošću mogu reći da je rad u Vašoj kompaniji moj dugogodišnji san.

    Dozvolite mi da se predstavim, ja sam [ime i prezime], stručnjak/kinja u oblasti [navesti oblast stručnosti]. Radim u ovoj oblasti već [broj godina iskustva], a tokom tog perioda stekao/la sam veliko iskustvo i znanje. Trenutno radim kao [trenutna pozicija], gdje sam stekao/la vještine upravljanja projektima, timskog rada i rješavanja problema.

    Ono što me motiviše da apliciram za poziciju u Vašoj kompaniji je prilika da radim u dinamičnom i inovativnom okruženju, gdje bih mogao/la da doprinesem Vašem rastu i razvoju, kao i da unaprijedim svoje karijerno iskustvo. Svojim radom želim da doprinesem Vašim ciljevima i pomognem u ostvarenju Vaše vizije, kao i da se usavršavam i razvijam profesionalno.

    U poslu se najviše ističem kroz svoje sposobnosti da vodim timove i upravljam projektima. Kroz svoje prethodno iskustvo u poslu, kao i u privatnom životu, stekao/la sam sposobnost da upravljam različitim situacijama i donosim brze odluke kada je to potrebno. Također, važno mi je da naglasim da posjedujem izvrsne analitičke sposobnosti i sposobnosti rješavanja problema, koje su mi do sada bile od velike pomoći u postizanju poslovnih ciljeva.

    Želim da se pridružim Vašem timu i doprinesem Vašem uspjehu. Odlučnost, upornost i želja da učim nove stvari su ono što me čini kandidatom/kinjom koja bi bila od velike koristi za Vašu kompaniju.

    Hvala Vam što ste izdvojili vrijeme za čitanje ovog pisma. Nadam se da ćete imati priliku da me upoznate uživo i da razgovaramo o mogućnostima za saradnju.

    S poštovanjem,

    [Ime i prezime]

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako odrediti vrijednost spora

    Kako odrediti vrijednost spora

    Vrijednost spora predstavlja novčani iznos koji se tužbom traži. U građanskim parnicama, vrijednost spora najčešće predstavlja novčani iznos koji tužitelj potražuje od tuženog ili vrijednost stvari o kojoj se spori. Kako odrediti vrijednost spora?

    Sadržaj članka:

    Šta je vrijednost spora

    Tužilac je dužan u tužbi označiti vrijednost predmeta spora. Tužba u kojoj nije označena vrijednost predmeta spora smatra se neurednom, pa će je sud vratiti tužiocu na ispravku.

    Vrijednost spora je važan faktor u postupku pred sudom, jer to utiče, između ostalog, na troškove i naknade u tom postupku. Vrijednost spora određuje se na temelju vrijednosti predmeta spora, odnosno stvari ili prava o kojima se radi u tužbi.

    U građanskim parnicama, vrijednost spora obično predstavlja novčani iznos koji se potražuje u tužbi. Kad tužba zahtijeva drugačiji oblik prava, poput raskida ugovora ili utvrđenja prava vlasništva nad nekom nekretninom, vrijednost spora se obično određuje na temelju tržišne vrijednosti te nekretnine.

    U nekim slučajevima, vrijednost spora se određuje na temelju specifičnih propisa. Na primjer, u radnim sporovima, vrijednost spora obično predstavlja iznos plaće koju je radnik trebao primiti ili iznos naknade štete koju je pretrpio zbog nezakonitog otkaza.

    Ukoliko niste sami u mogućnosti procijeniti vrijednost spora, savjetujemo da se konsultujete sa advokatom ili pravnim stručnjakom.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Zašto je vrijednost spora važna

    Vrijednost predmeta spora je obavezni element tužbe koji ima značajnu ulogu u određivanju sudske takse, obračunu nagrade advokatu, ocjeni dopuštenosti revizije i vrsti postupka koji će se voditi.

    Međutim, vrijednost predmeta spora ne utječe na sama prava i obveze stranaka u postupku, već samo na finansijski aspekt postupka. Stoga je važno odrediti tačnu vrijednost predmeta spora kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i komplikacije u postupku.

    Kako odrediti vrijednost spora

    Kada tužilac označava vrijednost predmeta spora, uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju u obzir, ako ne čine glavni zahtjev.

    Glavni zahtjev se odnosi na zahtjev stranke zbog kojeg se parnica vodi. Sporednim traženjima smatraju zahtjevi stranke koji se ističu u vezi s glavnim zahtjevom ili su potraživanja akcesorne prirode u odnosu na glavni zahtjev.

    U slučaju kada se sporedno potraživanje traži kao glavno potraživanje, tada se prema tom potraživanju određuje vrijednost spora, jer tada prestaje biti sporedno i postaje glavni zahtjev u posebnoj parnici.

    Ugovorna kazna se može ostvarivati kao glavni zahtjev u posebnoj parnici ili kao sporedno potraživanje u parnici koja je pokrenuta radi zahtjeva za izvršenje ugovora, a istovremeno se traži i ugovorna kazna koja je predviđena za slučaj neurednog izvršenja.

    Kada se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužilac naznačio u tužbi.

    Faktori u određivanju vrijednosti spora

    Određivanje vrijednosti spora zavisi o vrsti spora i relevantnim faktorima koji utiču na njegovu vrijednost. Evo nekoliko općih smjernica koje vam mogu pomoći u određivanju vrijednosti spora:

    1. Razmislite o šteti koja je nastala: Ako se radi o slučaju štete ili gubitka, trebate procijeniti finansijsku vrijednost štete koja je nastala. Ovo uključuje bilo kakve troškove popravka, gubitak dobiti, gubitak prihoda i slično.
    2. Uzmite u obzir potencijalnu štetu: U nekim slučajevima, šteta koja je nastala može imati dugotrajne posljedice koje utiču na buduće prihode ili troškove. Takva šteta treba uzeti u obzir prilikom određivanja vrijednosti spora.
    3. Provjerite relevantne zakone i pravila: U slučajevima u kojima postoji pravni spor, trebate provjeriti relevantne zakone i pravila koji se primjenjuju na vaš slučaj. Ovo može uključivati ​​pravila o naknadi štete, kazne, troškove sudskog postupka i druge važne faktore.
    4. Razmotrite dokaze: Ako imate jake dokaze u vašu korist, to može biti važan faktor pri određivanju vrijednosti spora jer ste u mogućnosti potkrijepiti tvrdnje koje su relevantne za sudsku presudu.
    5. Razmotrite troškove postupka: Troškovi koji su povezani s procesom rješavanja spora, kao što su troškovi advokata, sudskih taksi i drugi troškovi, zavise od vrijednosti spora.
    6. Razmotrite rizik: U nekim slučajevima, rizik koji se odnosi na vaš slučaj, poput neizvjesnosti u pravnom položaju ili neizvjesnosti u dokazima, također mogu utjecati na vrijednost spora koju ćete navesti, rizikujući troškove

    Kada uzmete u obzir sve ove faktore, možete doći do procjene vrijednosti spora. Međutim, budite svjesni da će se vrijednost spora razlikovati od slučaja do slučaja i da bi vam bilo najbolje potražiti savjet advokata ili stručnjaka koji može procijeniti vrijednost spora na temelju specifičnih okolnosti vašeg slučaja.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta mora sadržavati tužba

    Šta mora sadržavati tužba

    Tužba je pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće sudski postupak protiv neke osobe ili pravnog lica. To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom. Šta mora sadržavati tužba da bi ispunila formalne uslove?

    Ukoliko vas neko tuži, veoma je bitno da se konsultujete sa advokatom, a u svakom slučaju je korisno da znate kako napisati odgovor na tužbu.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Sdržaj članka:

    Šta je tužba

    Parnični postupak se pokreće tužbom. Tužba je, u skladu s tim, pravna radnja, pisani dokument kojim se pokreće postupak protiv neke osobe ili pravne entiteta.

    To je formalni zahtjev podnosioca tužbe, kojim se od suda traži da odluči u vezi sa nekim pitanjem ili sporom.

    U tužbi se navode tvrdnje i zahtjevi koje podnosioc tužbe ima u odnosu na tuženog. Također se navode i činjenice i dokazi koji podupiru te tvrdnje. Tužba je važan pravni dokument jer pokreće sudski postupak i postavlja temelje za razmatranje slučaja i donošenje odluke suda.

    Forma tužbe

    Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno.

    Takvi pisani akti nazivaju se podnesci.

    Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima označen pošiljalac.

    Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti.

    Posebno trebaju sadržavati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Šta mora sadržavati tužba

    Svaka tužba mora sadržavati određene elemente kako bi bila pravno valjana. Zakon o parničnom postupku FBiH propisuje sljedeće elemente tužbe:

    Tužbeni zahtjev

    Tužbeni zahtjev u tužbi je pravni zahtjev koji tužitelj podnosi sudu u cilju zaštite svojih prava. On se sastoji od glavne stvari i sporednih potraživanja.

    Glavna stvar predstavlja ono što se traži od suda kao konačni cilj tužbe. To može biti raskid ugovora, isplata duga, naknada štete ili bilo koji drugi pravni zahtjev koji se traži. Glavna stvar je ono što predstavlja suštinu tužbenog zahtjeva.

    Sporedna potraživanja su zahtjevi koji su vezani za glavnu stvar, ali nisu njen sastavni dio. To mogu biti naknada zatezne kamate, troškovi postupka ili bilo koje druge sporedne potrebe koje su povezane sa glavnom stvari. Ova potraživanja se obično traže nakon rješenja o glavnoj stvari.

    U tužbi je bitno precizno navesti glavnu stvar i sporedna potraživanja koja se traže od suda. Ukoliko se sporedna potraživanja ne navode u tužbi, sud neće moći donijeti odluku o njima.

    Također, važno je navesti i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno iznos novca koji se traži od suda. Ukoliko se traži isplata novca, tužba mora sadržavati precizan iznos koji se traži. Ukoliko se traži naknada štete, u tužbi je bitno navesti visinu štete koja se traži.

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev

    Činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev su tvrdnje koje tužilac navodi u tužbi, a koje čine osnovu zahtjeva koji se traži od suda. To su činjenice koje su bitne za presudu koju sud donosi u predmetu, jer na osnovu njih se utvrđuju pravne posljedice koje proizlaze iz slučaja.

    Ove činjenice mogu se odnositi na bilo koji aspekt predmeta koji se razmatra, bilo da se radi o ugovoru, povredi prava, naknadi štete ili bilo kojoj drugoj pravnoj situaciji. Naprimjer, u slučaju ugovora, činjenice na kojima tužilac zasniva svoj zahtjev mogu uključivati datum sklapanja ugovora, predmet ugovora, cijenu ugovora, uvjete plaćanja ili bilo koju drugu relevantnu činjenicu koja je bitna za odluku o slučaju.

    Važno je napomenuti da tužilac ima obavezu da u tužbi navede sve činjenice koje su relevantne za predmet koji se razmatra. Također, tužilac mora imati dokaze koji podržavaju njegove tvrdnje, jer će sud na osnovu tih dokaza odlučiti da li su činjenice koje je tužilac naveo tačne i da li postoji osnova za prihvaćanje njegovog zahtjeva.

    Dokazi kojima se utvrđuju činjenice

    Dokazi su sredstva kojima se utvrđuju činjenice u sudskom postupku. Oni predstavljaju materijalne ili nematerijalne činjenice koje se predstavljaju pred sudom kako bi se potvrdile tvrdnje koje su iznesene u toku postupka.

    U sudskom postupku, dokazi mogu biti različite vrste, kao što su: pisani dokazi (npr. ugovori, izvodi iz registra, računi), usmeni dokazi (iskazi svjedoka, tužitelja, tuženog), materijalni dokazi (npr. predmeti, fotografije), stručni dokazi (vještačenja), itd.

    Sud procjenjuje i ocjenjuje dokaze koje su predstavljene u toku postupka, kako bi se utvrdila istina i donijela pravedna odluka u predmetu. Važno je napomenuti da u sudskom postupku postoje pravila koja propisuju ko može dati dokaze, kako se dokazi dostavljaju, kao i na koji način se dokazi prikazuju i ocjenjuju.

    Dokazi moraju biti relevantni za predmet koji se razmatra, što znači da moraju imati veze sa činjenicama koje se traže u predmetu. Također, dokazi moraju biti zakoniti, što znači da ne smiju biti pribavljeni na nezakonit način. Ukoliko dokazi nisu zakoniti, sud može odbiti njihovo prihvaćanje u postupku.

    Naznaka vrijednosti spora

    Naznaka vrijednosti spora je iznos novca koji se traži u tužbi i koji se odnosi na glavni zahtjev koji tužitelj traži od suda.

    Ukoliko tužitelj nije u mogućnosti odrediti tačan iznos novca koji se traži, npr. u slučaju povrede prava ili zahtjeva za izvršenje neke obaveze, tada se navodi procijenjena vrijednost spora. Sud će u takvim slučajevima procijeniti vrijednost spora na osnovu podataka i dokaza koji su predstavljeni u toku postupka.

    Drugi važni podaci

    Drugi važni podaci se odnose na pismenu formu, razumljivost i bitne elemente da bi se po njima moglo postupiti kao što su oznaka suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.

    Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti činjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.

    Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom.

    Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Koliko traje godišnji odmor

    Koliko traje godišnji odmor

    Godišnji odmor predstavlja jedno od najvažnijih prava zaposlenih u modernom svijetu. To je vrijeme koje nam omogućava da se opustimo, napunimo baterije i provedemo vrijeme sa svojim najmilijima. Mnogi se pitaju koliko zapravo traje godišnji odmor i kako se određuje trajanje godišnjeg odmora, kao jednog od osnovnih prava radnika.

    Sadržaj članka:

    Koliko traje godišnji odmor

    Prema Zakonu o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, svaki radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
    najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.

    Izuzetno, godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.

    Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

    Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

    Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    Pravo na odmor nakon prvog zaposlenja

    Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

    Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada.

    Pisali smo o pravu na godišnji odmor nakon prvog zaposlenja, uslovima koji moraju da se ispune i trajanju odmora.

    Odricanje od prava na godišnji odmor

    Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti se na bilo koji način radniku može uskratiti pravo na godišnji odmor.

    Radniku se također ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kada je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    O tome smo opširno pisali u članku Odricanje od prava na godišnji odmor.

    Stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca

    Ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti za sticanje prava na godišnji odmor, odnosno u slučaju da u smislu sticanja uvjeta od šest mjeseci neprekidnog rada nije bilo prekida rada između dva radna odnosa dužih od 15 dana, te ukoliko radnik nije iskoristio dio ili cijeli godišnji odmor kod prethodnog poslodavca iz objektivnih razloga, a ne krivicom poslodavca, u tom slučaju radnik može koristiti pravo na godišnji odmor i kod novog poslodavca.

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Budući da se stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca može koristiti kao da ste ostali kod prethodnog poslodavca, da bi se dokazala činjenica o sticanju prava na godišnji odmor, odnosno da se godišnji odmor nije iskoristio, potrebno je da se poslodavcu dostavi potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Godišnji odmor u slučaju otkaza

    U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

    Naknada se isplaćuje u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres predstavlja naknadu koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

    Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između krajnje nužde i nužne odbrane

    Razlika između krajnje nužde i nužne odbrane

    Pravni pojmovi “krajnja nužda” i “nužna odbrana” često se koriste zajedno ili pogrešno međusobno zamjenjuju. Međutim, ovi pojmovi se ne odnose na istu situaciju i važno je razumjeti njihovu razliku. U ovom članku ćemo razmotriti koja je razlika između krajnje nužde i nužne odbrane.

    Ako vas interesuju pravni pojmovi, jedan dio Pravnog bloga posvetili smo upravo toj tematici.

    Sadržaj članka:

    Šta je krajnja nužda

    Krajnja nužda predstavlja situaciju u kojoj je osobi prijetio neposredan i neizbježan napad na njen život ili tijelo ili neko drugo zaštićeno dobro, a u isto vrijeme, odbranom svojih vrijednosti nanosi se šteta tuđim zaštićenim vrijednostima.

    U tom trenutku, osoba koja je ugrožena ima pravo na samoodbranu i može koristiti silu da bi se zaštitila. Međutim, ta sila mora biti u granicama nužnosti, to znači da mora biti u razumnom omjeru prema opasnosti koja prijeti.

    Pisali smo opširno o tome šta je krajnja nužda.

    Šta je nužna odbrana

    S druge strane, nužna odbrana se odnosi na situaciju u kojoj osoba djeluje da bi zaštitila sebe ili druge osobe od napada koji je nužno neposredan i neizbježan. Na primjer, osoba koja je napadnuta nožem može koristiti silu kako bi zaustavila napadača. U ovom slučaju, osoba koja koristi silu ne smije prekoračiti granice nužnosti.

    Pisali smo opširno o tome šta je nužna odbrana.

    Razlika između krajnje nužde i nužne odbrane

    Jedna od ključnih razlika između ova dva pojma je u činjenici da se u krajnjoj nuždi događa borba između dva ili više prava, dok je u nužnoj odbrani sukob prava i neprava.

    Sukob dva ili više prava u krajnjoj nuždi

    Sukob dva ili više prava u krajnjoj nuždi se može dogoditi kada osoba koristi silu kako bi se zaštitila od neposredne i neizbježne opasnosti, ali u tom postupku krši neko drugo pravo ili zakon.

    Naprimjer, ako osoba ugrožena požarom uništi tuđu imovinu kako bi se spasila, dolazi do sukoba prava na zaštitu vlastite imovine i prava na samoodbranu.

    U takvim situacijama, pravni sistem mora procijeniti da li se opasnost mogla otkloniti na drugi način i da li je reakcija bila odgovarajuća u svakom zasebnom slučaju.

    Odluka će zavisiti od specifičnih okolnosti slučaja i primjenjivim zakonima, a sud će uzeti u obzir sve relevantne faktore pri donošenju odluke.

    U svakom slučaju, odluka o primjeni sile u krajnjoj nuždi mora biti donesena pažljivo i s razumnom procjenom opasnosti kako bi se izbjegao sukob prava i zakona.

    Šta je sukob prava i neprava u nužnoj odbrani

    Sukob prava i neprava u nužnoj odbrani odnosi se na situaciju kada se osoba koja je napadnuta brani od napadača.

    U mnogim pravnim sistemima, uključujući i većinu država, postoji pravilo da se nasilje može koristiti samo u slučaju nužne odbrane, kada postoji stvarna i neposredna prijetnja napadača na život ili tijelo osobe koja se brani.

    Međutim, u nekim slučajevima osoba koja se brani može preći granicu i upotrijebiti više sile nego što je nužno za odbranu, što se smatra neopravdanim nasiljem.

    U takvim situacijama, sudovi će obično uzeti u obzir sve okolnosti slučaja kako bi odlučili je li osoba koja se branila prekoračila granice nužne odbrane.

    Ako se utvrdi da je osoba prekoračila granice nužne odbrane i upotrijebila neopravdanu silu, onda bi mogla biti optužena i kažnjena za napad ili nasilje koje je izvršila.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ostvarivanje YouTube zarade

    Ostvarivanje YouTube zarade

    YouTube platforma predstavlja izuzetno popularno mjesto za objavljivanje video sadržaja i sticanje zarade putem oglašavanja. Mnogi ljudi širom svijeta su uspjeli da izgrade karijeru na YouTube-u i postanu uticajne ličnosti na internetu, dok su se drugi opredijelili za to da svoje hobije, talente i vještine pretvore u unosan posao. Međutim, čak i ako radite mnogo, ostvarivanje YouTube zarade nije lahko ako ne znate šta radite.

    Sadržaj članka:

    Ostvarivanje YouTube zarade

    Ostvarivanje zarade na YouTube-u je moguće na različite načine, a jedan od najpopularnijih je putem YouTube partnerstva. Ovaj program omogućava kreatorima sadržaja da prikažu oglase na svojim videima i zarade novac od prikaza i klikova na oglase.

    Prvi korak ka ostvarivanju zarade na YouTube-u je otvaranje kanala. Kanal možete otvoriti besplatno i vrlo jednostavno. Nakon otvaranja kanala, trebate početi sa objavljivanjem sadržaja koji će biti zanimljivi za vašu publiku. Sadržaj koji objavljujete može biti bilo koja tema koja vas zanima, ali najvažnije je da bude zanimljiv i privlačan za vašu publiku.

    Jedan od načina za ostvarivanje zarade na YouTube-u je kroz reklamiranje proizvoda i usluga. Kada postanete popularni, možete se povezati sa različitim kompanijama koje će vas angažovati da promovišete njihove proizvode ili usluge u vašim videima. Ovo se obično radi putem sponzorisanih sadržaja i oglašavanja.

    Uslovi za unovčavanje kanala

    Kako bi se postao YouTube partner, kreator sadržaja mora ispuniti nekoliko uslova.

    Prije svega, potrebno je da ima kanal sa najmanje 1.000 pretplatnika i 4.000 sati gledanja u proteklih 12 mjeseci.

    Također, kanal mora biti u skladu sa YouTube smjernicama i pravilima, što znači da ne smije sadržavati ilegalne, nasilne ili uvredljive sadržaje.

    Pravila za unovčavanje kanala

    Youtube je propisao striktna pravila za unovčavanje kanala:

    1. Pridržavajte se YouTubeovih pravila za unovčavanje kanala.
      1. To je zbirka pravila i smjernica koja vam omogućuje unovčavanje na YouTubeu. Dužni ste pridržavati ih se kad prihvatite partnerski ugovor s YouTubeom.
    2. Živite u državi/regiji u kojoj je dostupan Partnerski program za YouTube.
    3. Vaš kanal nema nijednu aktivnu opomenu zbog kršenja smjernica zajednice.
    4. Provjerite je li za vaš Google račun uključena potvrda u dva koraka.
    5. Trebate imati jedan aktivan AdSense račun koji ćete povezati sa svojim kanalom ili ga trebate postaviti u YouTube studiju ako ga još nemate (samo izradite novi AdSense račun u YouTube studiju – saznajte više).

    Opcije za ostvarivanje zarade na YouTube

    Zaradu na YouTubeu možete ostvarivati putem sljedećih opcija:

    Prihodi od oglašavanja: ostvarite prihod od oglasa na stranici za gledanje i oglasa feeda Shortsa.

    Članstvo za sponzore: vaši članovi redovnim mjesečnim uplatama ostvaruju pristup posebnim pogodnostima koje nudite.

    Shopping: vaši obožavatelji mogu pregledavati i kupovati proizvode, naprimjer robu iz vaše trgovine na YouTubeu.    		Super Chat i Super naljepnice: vaši obožavatelji mogu platiti da bi istaknuli svoje poruke ili animirane slike u streamovima chata.

    Super zahvala: obožavatelji mogu platiti da bi istaknuli svoju poruku u odjeljku komentara na vašem videozapisu.

    Prihod od YouTube Premiuma: primajte dio naknade za pretplatu koju pretplatnici YouTube Premiuma plaćaju da bi mogli gledati vaše sadržaje.
    YouTube zarada, opcije za kreatore

    YouTube zarada i porezna obaveza

    Ostvarivanje zarade na YouTubeu ili primanje bonusa za Shorts videozapise izvrsni su načini za dobivanje nagrada za objavljivanje kvalitetnog i zanimljivog sadržaja na platformi.

    Imajte na umu da na prihod ostvaren od unovčavanja videozapisa na YouTubeu možda trebate platiti porez u svojoj zemlji prebivališta. Detaljne upute zatražite od lokalne porezne uprave.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.