Category: Građansko pravo

  • Ugovor o pozajmici novca

    Ugovor o pozajmici novca

    Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari. Zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. U ovom članku govorimo o tome šta je ugovor o pozajmici novca.

    Sadržaj članka:

    Šta je ugovor o pozajmici novca

    Ugovor o pozajmici novca je pravni dokument kojim se reguliše zajam novčanih sredstava između dvije strane: zajmodavca (osobe ili institucije koja pozajmljuje novac) i zajmoprimca (osobe ili institucije koja uzima pozajmicu).

    Ovaj ugovor se koristi kada osoba, se želi do određenog roka posuditi novac od druge strane uz dogovorene uslove povrata.

    U ugovoru o pozajmici novca obično se navode sljedeći ključni elementi:

    Identifikacija stranaka: Utvrđuje se identitet i kontakt informacije zajmodavca i zajmoprimca.

    Iznos pozajmice: Definiše se tačan iznos novca koji će biti pozajmljen.

    Kamata i rok povrata: Utvrđuje se kamatna stopa (ukoliko se ugovara) koju zajmoprimac mora platiti na pozajmljeni iznos, kao i rok u kojem zajmoprimac mora vratiti pozajmljeni novac zajmodavcu.

    Način plaćanja: Navodi se kako će se novac vraćati (npr. u ratama, jednokratno, periodično).

    Naknade i troškovi: Mogu se uključiti odredbe o eventualnim naknadama i troškovima koji proizlaze iz transakcije pozajmice.

    Sankcije za kašnjenje: Mogu se definisati sankcije u slučaju da zajmoprimac ne vrati pozajmljeni novac u dogovorenom roku.

    Sigurnosne klauzule: U nekim slučajevima, ugovor o pozajmici može sadržavati odredbe o obezbjeđenju povrata pozajmice, naprimjer kroz zalog, jamstvo ili hipoteku.

    Ostale odredbe: Ovo uključuje sve dodatne sporazume ili posebne uslove na koje su se strane dogovorile, poput nadležnosti suda.

    Elementi koje treba uključiti u Ugovor o pozajmici novca

    Ugovor o pozajmici novca je pravno obavezujući i izuzetno značajan dokument i važno je pažljivo ga sastaviti i potpisati kako bi se osiguralo poštovanje svih dogovorenih uslova između zajmodavca i zajmoprimca.

    Također, preporučuje se da se pravni savjet zatraži prije nego što se potpiše ugovor o pozajmici, posebno u slučaju većih iznosa pozajmljenog novca.

    Ukoliko smatrate da vam je ovaj pravni posao potrebna pomoć advokata, u našem članku Spisak advokata možete naći kontakt podatke pravnih stručnjaka koji mogu da vam pomognu.

    Sticanje prava vlasništva na pozajmljenim stvarima

    Na primljenim stvarima zajmoprimac stiče pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.

    Zajmoprimac se može obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu.

    U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije ugovorena.

    Zajmodavac je dužan predati određene stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije određen, onda kad to zajmoprimac zatraži.

    Pravo zajmoprimca da traži predaju određenih stvari zastarijeva za tri mjeseca od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju za godinu dana od zaključenja ugovora.

    Može li zajmodavac odbiti da da novac nakon zaključenja ugovora

    Ako se pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno da li će on biti u stanju da vrati zajam, zajmodavac može odbiti da izvrši svoju obavezu predaje obećanih stvari ako u vrijeme zaključenja ugovora nije to znao, kao i ako se pogoršanje zajmoprimčevih materijalnih prilika dogodilo poslije zaključenja ugovora.

    Ali, on je dužan da izvrši svoju obavezu ako mu zajmoprimac ili ko drugi za njega pruži dovoljno obezbjeđenje.

    Zajmodavac je dužan naknaditi zajmoprimcu štetu koja bi mu bila prouzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari.

    Međutim, ako je zajam bez naknade, dužan je naknaditi štetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca.

    Obaveza vraćanja zajma

    Zajmoprimac je dužan vratiti u ugovorenom roku istu količinu stvari, iste vrste i kvaliteta.

    Ako ugovarači nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam po isteku primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca, računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati.

    Ako u zajam nije dat novac, a ugovoreno je da će zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je, ipak, ovlašćen da, po svom izboru, vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom određeni za vraćanje.

    Isto važi i u slučaju kad nije bilo moguće vratiti istu količinu stvari, iste vrste i istog kvaliteta.

    Odustanak od ugovora o zajmu nakon zaključenja

    Zajmoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda određene stvari, ali, ako bi zbog toga bilo kakve štete za zajmodavca, dužan je naknaditi je.

    Zajmoprimac može vratiti zajam i prije roka određenog za vraćanje, ali je dužan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu štetu.

    Ako je ugovorom određena svrha u koju zajmoprimac može upotrijebiti pozajmljeni novac, pa ga on upotrijebi u neku drugu svrhu, zajmodavac može izjaviti da raskida ugovor.

    Primjer ugovora o pozajmici novca

    Obrazac Ugovor o pozajmici novca

    Napomena: Prije potpisivanja ugovora o pozajmici novca, preporučuje se da obje strane zatraže pravni savjet i pažljivo razmotre sve uslove i obaveze. Ovaj primjer ugovora služi samo kao ilustracija i može se prilagoditi specifičnim potrebama i zahtjevima ugovornih strana.

    Advokat je diplomirani pravnik koji je položio pravosudni ispit, upisan je u imenik nadležne advokatske komore i obavlja advokatsku djelatnost. Posao advokata podrazumijeva rješavanje, uglavnom tuđih, pravnih problema. Ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). Ovaj članak sadrži adrese, brojeve telefona i faxa, te email adrese advokata iz vaše regije, grada ili općine.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je zelenaški ugovor

    Šta je zelenaški ugovor

    Pojednostavljeno, zelenaški ugovor je ugovor o pozajmici novca s visokom kamatom koji je često sklopljen između pojedinca ili grupe ljudi i osobe koja je u finansijskoj nevolji. Osoba koja pozajmljuje novac u ovakvom ugovoru obično ima niske prihode, iz nekog razloga je u nevolji i u hitnoj potrebi novcem, nema dobar kreditni rejting ili je na neki drugi način teško mogla doći do tradicionalnog kredita. U nastavku dajemo odgovore na još neka bitna pitanja kako biste dobili širu sliku o tome šta je zelenaški ugovor.

    Sadržaj članka:

    Zakonska kvalifikacija zelenaškog ugovora

    U skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, ništav je ugovor kojim neko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio ili se obavezao dati ili učiniti.

    Zelenaški ugovor podrazumijeva iskorištavanje stanja nužde zato što je osoba koja uzima pozajmicu obično u finansijskoj nevolji i nema drugih izbora. Kreditne institucije poput banaka mogu odbiti da odobre kredit takvoj osobi zbog rizika da se neće vratiti novac. Kao rezultat toga, osoba se okreće zelenašima koji su spremni da im pozajme novac, ali po mnogo većim kamatnim stopama i strožijim uslovima plaćanja.

    Zelenaši su spremni da iskoriste ovu situaciju i nude pozajmice po visokim kamatnim stopama, što može dovesti do još većeg finansijskog problema osobe koja pozajmljuje novac. Osoba koja je u stanju nužde nema drugog izbora, pa pristaje na ove uslove.

    Osim toga, zelenaši često traže osiguranje u vidu vrijedne imovine. Osoba koja je u finansijskoj nevolji često nema izbora nego da prihvati sve ove uslove, a nekada i ne shvata da je učinjeno iskorištavanje njenog stanja nužde. Ovaj nedostatak pravne informisanosti ili nužde i očaj osobe koja pozajmljuje novac je ono što zelenaši koriste kako bi iskoristili tu osobu i zaključili nepravedan ugovor.

    Kako dolazi do nastanka zelenaškog ugovora

    Zelenaški ugovori često se sklapaju usmeno i nelegalni su. Osobe koje su u finansijskoj nevolji i razmišljaju o sklopu zelenaškog ugovora trebaju biti vrlo oprezne i pažljivo razmotriti sve moguće opcije prije nego što se obavežu na ovakav aranžman, kako bi izbjegle ogromne dugove i dodatne probleme, često i opasnost po tijelo i život.

    Da li je zelenaštvo krivično djelo

    U skladu sa odredbama Krivičnog zakona FBiH, ko iskorištavajući nuždu, teške imovinske ili stambene prilike, nedovoljno iskustvo, lahkomislenost ili smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe, primi od nje ili s njom ugovori za sebe ili drugog imovinsku korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se obavezao dati ili učiniti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

    Ako su tim krivičnim djelom prouzrokovane teške posljedice oštećenom, učinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Na isti način kazniće se onaj ko se bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi.

    To krivično djelo zove se lihvarstvo.

    Da li zelenaški ugovor može ostati na snazi

    Na zelenaški ugovor shodno se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima o posljedicama ništavosti i o djelimičnoj ništavosti ugovora.

    Ako oštećeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.

    Veoma je bitno da znate ko vas može zastupati pred sudom, a u svakom slučaju pogledajte naš spisak advokata.

    Oštećenik može podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravičan iznos u roku od pet godina od zaključenja ugovora.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako dokazati postojanje duga

    Kako dokazati postojanje duga

    Dug je iznos novca koji je dužna određena osoba, organizacija ili država drugoj osobi, organizaciji ili državi. Dug može biti posljedica pozajmice novca, kreditiranja, učinjenja štete ili odlaganja plaćanja roba i usluga. Međutim, budući da se sve pozajmice ne dokumentuju, odnosno da se ugovori o zajmu ne zaključuju uvijek u pisanoj formi, kako dokazati postojanje duga.

    Sadržaj članka:

    Šta je ugovor o zajmu

    Ugovorom o zajmu obavezuje se zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati poslije izvjesnog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.

    Na primljenim stvarima zajmoprimac stiče pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasništva.

    Međutim, ukoliko ste novac ili druge zamjenjive stvari dali bez pismene forme kojim biste dokazivali postojanje duga, kako dokazati postojanje duga?

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Kako dokazati postojanje duga

    Dokazivanje postojanja duga može biti izazovno ako ugovor nije zaključen u pisanoj formi. Pisali smo o tome kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi. Ukoliko se nađete u takvoj situaciji, potrebno je prikupiti dokaze koji će podržati postojanje usmenog dogovora.

    Jedan od načina za dokazivanje postojanja duga je svjedočenje. Svjedoci koji su prisustvovali dogovoru mogu pružiti dokaze o postojanju dogovora i uslovima u kojima je dogovor sklopljen. Međutim, svjedočenje treba uzeti s oprezom jer se može dovesti u pitanje vjerodostojnost svjedoka. Svjedoci često zaboravljaju.

    Kako naplatiti dug od dužnika – Vodič kroz postupak

    Također je moguće koristiti druge vrste dokaza, poput dokaza o plaćanju. Naprimjer, ako je novac posuđen za kupovinu robe ili usluga, računi i fakture koje su plaćene mogu poslužiti kao dokaz postojanja duga. Takvi dokumenti trebaju sadržavati relevantne informacije o kupovini, datum kupovine i plaćanja, ime prodavca i kupca. Poželjno je da je moguće uspostaviti vezu između pozajmice i predmetne kupovine.

    Bankovni izvodi također mogu biti korisni kao dokaz postojanja duga ako je novac posuđen ili poslan putem bankovne transakcije. Izvodi iz banke mogu pokazati ko je poslao novac i kome, te kada je to učinjeno. Međutim, treba uzeti u obzir da banke ne mogu pružiti dokaze o uslovima pod kojima je novac posuđen ili poslan.

    Ako je postojanje duga sporno, preporučuje se potražiti pravnu pomoć kako bi se utvrdili zakonski dokazi i postupci koji su potrebni za dokazivanje postojanja duga. Pravni stručnjak može pomoći u prikupljanju i procjeni dokaza, te savjetovati o najboljem načinu dokazivanja postojanja duga u specifičnom slučaju.

    Priznanje duga

    U nekim situacijama, može se koristiti i priznanje duga kao dokaz postojanja duga. Ako je dužnik priznao da je dužan novac, to se može koristiti kao dokaz postojanja duga. Priznanje može biti usmeno ili u pisanom obliku, poput elektronske pošte, pisma ili tekstualne poruke.

    Međutim, treba imati na umu da priznanje duga nije uvijek dovoljno da bi se dokazalo postojanje duga. Priznanje duga mora biti jasno i nedvosmisleno, a dužnik mora biti svjestan svojih obveza i uvjeta pod kojima je dug sklopljen. Ako postoji bilo kakva sumnja u priznanje duga ili ako je izrečeno pod prisilom ili lažnim uslovima, priznanje se neće smatrati valjanim dokazom.

    U nekim zemljama, zakon može zahtijevati da se ugovori o posudbi ili zajmu sklapaju u pisanoj formi. Ako ugovor nije sklopljen u skladu s tim zahtjevima, ugovor bi mogao biti proglašen nevažećim. U takvim slučajevima, teško je dokazati postojanje duga bez valjanog ugovora.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako dati otkaz

    Kako dati otkaz

    Iako se češće pretražuje kako zasnovati radni odnos, i prestanak radnog odnosa često je sastavni dio radnog vijeka i ne mora biti negativna stvar. Nakon što se jedna priča završi, otvaraju se nove mogućnosti, često mnogo isplativije i bolje za onoga koji traži posao. Ako nekada poželite da to učinite, danas vam objašnjavamo kako dati otkaz.

    Sadržaj članka:

    Kako dati otkaz

    Davanje otkaza ugovora o radu nije uvijek lagan korak, ali je ponekad neizbježan dio karijere. Bilo da ste nezadovoljni trenutnim poslom ili tražite bolje prilike, otkaz je odluka koja zahtijeva ozbiljno razmišljanje i pripremu. U ovom članku ćemo objasniti proces davanja otkaza koji je primjenjiv gdje god da radite, sa posebnim osvrtom na zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini.

    Priprema za davanje otkaza

    Prije nego što poduzmete korake za davanje otkaza, važno je da se dobro pripremite. Razmislite o razlozima zašto želite dati otkaz i postavite sebi pitanja poput: “Šta me čini nezadovoljnim u ovom poslu?”, “Imam li drugu opciju?” i “Šta mogu očekivati nakon davanja otkaza?”. Također, obratite pažnju na svoj ugovor o radu i pokušajte da razumijete svoja prava i obveze. Ako ste nesigurni oko nečega, uvijek se možete obratiti stručnjaku za radne odnose ili advokatu.

    Sastanak s poslodavcem

    Sljedeći korak je sastanak s poslodavcem. Ovo bi trebao biti službeni sastanak u kojem ćete obavijestiti vašeg poslodavca o svojoj odluci o davanju otkaza. Važno je da ovaj sastanak bude profesionalan i da jasno izrazite svoju odluku. Budite ljubazni i objasnite zašto ste donijeli ovu odluku. Nemojte iznositi pritužbe na vaš posao ili poslodavca, jer to može ostaviti negativan utisak i utjecati na vaše buduće preporuke.

    Pismo otkaza

    Nakon sastanka s poslodavcem, trebate napisati službeno pismo otkaza. Ovo pismo treba sadržavati vaše ime, adresu, naziv firme i vaše radno mjesto, kao i datum kada će vaš otkaz stupiti na snagu. U pismu možete objasniti razloge zašto dajete otkaz, ali nemojte biti previše kritični prema vašem poslodavcu ili firmi iz prethodno spomenutih razloga. Važno je da ovo pismo bude profesionalno i da poštuje pravila i propise firme.

    Obavijestite kolege

    Preporučujemo da ovo učinite nakon što je procedura za davanje otkaza završena, odnosno, nakon što je izvjesno da nećete nastaviti raditi na trenutnom poslu, Nakon što ste obavijestili svog poslodavca i napisali službeno pismo otkaza, sljedeći korak je obavijestiti vaše kolege i saradnike o vašoj odluci. Budite pozitivni i zahvalni na iskustvu koje ste stekli u firmi.

    Ako imate dobre odnose s kolegama, možete razmisliti o tome da im se zahvalite i ostavite svoj kontakt kako biste ostali u kontaktu. Ovo će vam možda pomoći u budućnosti ako trebate preporuku ili referencu.

    Rokovi i uslovi otkaza

    U Bosni i Hercegovini, uobičajeni rok za davanje otkaza je 15 dana. Međutim, vrijeme otkaza može se razlikovati u zavnisnosti od uslova vašeg ugovora o radu. Stoga, prije nego što podnesete otkaz, pažljivo pročitajte svoj ugovor o radu i provjerite uslove otkaza.

    U zavisnosti od toga šta ste ugovorili, vaša firma može zahtijevati da ispunite ugovorne obaveze prije nego što davanje otkaza stupi na snagu, poput ispunjenja rokova ili obavljanja određenih zadataka.

    Zakonski propisi

    Važno je da razumijete zakonske propise koji se odnose na davanje otkaza. Vaša firma mora poštovati ove propise prilikom davanja otkaza, inače se mogu suočiti s kaznama ili tužbama za povredu prava zaposlenika.

    Kako dati otkaz bez otkaznog roka

    Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, između ostalog, i podatak o otkaznom roku.

    Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Dakle, nije moguće dati otkaz bez otkaznog roka.

    Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

    Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

    Odredbama Zakona o radu FBiH propisano je da ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Shodo navedenom, zakonom je propisano da otkazni rok može trajati najduže mjesec dana u slučaju kada radnik otkazuje ugovoro radu poslodavcu, s tim da poslodavac koji smatra da mu je radnik pričinio štetu prestankom rada prije isteka propisanog otkaznog roka bez njegove saglasnosti, ima mogućnost ostvariti naknadu eventualne štete u sudskom postupku prema opštim propisima o naknadi štete.

    Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

    Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren, otkazni rok je sedam dana.

    Primjer otkaza u pisanoj formi

    Poštovani/a [ime nadređenog],

    Obavještavam Vas da sam odlučio/la dati otkaz u firmi [ime firme]. Moja radna pozicija je [ime radne pozicije], a moj otkazni rok počinje danas, [datum].

    Želim Vam zahvaliti na prilici koju sam imao/la raditi u firmi i na svim izazovima koje sam imao/la priliku rješavati. Tokom svog boravka u firmi, stekao/la sam puno znanja i iskustva koja ću koristiti u svojoj daljnjoj karijeri.

    Molim Vas da mi potvrdite prijem ovog otkaza i da mi kažete koji su sljedeći koraci. Također, bit ću na raspolaganju tokom otkaznog roka kako bih pomogao/la u prijenosu poslova i prilagođavanju novom zaposleniku.

    Hvala Vam na saradnji i razumijevanju.

    S poštovanjem, [Ime i prezime]

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Katastar i zemljišna knjiga su dva različita registra koja se koriste u mnogim zemljama za evidentiranje i praćenje informacija o nekretninama i zemljištu. Iako su oba registra povezana sa nekretninama i zemljištem, postoji nekoliko ključnih razlika između katastra i zemljišne knjige.

    Sadržaj članka:

    Šta je katastar nekretnina

    Katastar nekretnina je javna evidencija o zemljištu i nekretninama koju vodi nadležni organ uprave.

    Osnovni cilj katastra nekretnina je da evidentira granice zemljišta, položaj objekata na zemljištu, veličinu i oblik parcele, kao i da pruži informacije o pravu vlasništva. Katastar je često usko povezan sa općinskim i gradskim urbanističkim i regulacionim planovima, jer se ovi planovi moraju temeljiti na katastarskim podacima.

    Katastar nekretnina sadrži podatke o katastarskim parcelama i objektima na njima u pogledu njihovog položaja, oblika, načina iskorištavanja ili kulture zemljišta.

    Sadrži katastarske i bonitetne klase i katastarski prihod za zemljište pod kulturom. U katastru se mogu dobiti podaci o zgradama i to godina izgradnje, broj spratova, namjenu korištenja, broj i vrsta prostorija. Sadrži i podatke o pravima na nekretninama i vlasnicima odnosno korisnicima nekretnina.

    Šta je zemljišna knjiga

    Zemljišna knjiga, s druge strane, je registar vlasništva nad nekretninama, koju vodi sud.

    Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj. U zemljišnoj knjizi se također mogu naći informacije o hipotekama i drugim teretima na nekretninama.

    Zemljišna knjiga je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis, kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet.

    Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne knjige ne postoji.

    U pravnom prometu nekretnina se označava prema podacima iz zemljišne knjige.

    U zemljišnu knjigu upisuju se sljedeća prava:

    • 1) vlasništvo, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo,
    • 2) hipoteka i zemljišni dug,
    • 3) sudsko založno pravo, nadzaložno pravo,
    • 4) pravo dugoročnog najma i zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa,
    • 5) stvarne služnosti,
    • 6) plodouživanje,
    • 7) stvarni tereti,
    • 8) prava korištenja.
    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Glavna razlika između ova dva registra je da katastar sadrži podatke o samoj nekretnini, dok se u zemljišnoj knjizi evidentiraju podaci o vlasništvu nad nekretninom. Iako su oba registra povezana, ne treba ih miješati, jer daju različite vrste informacija.

    1. Svrha

    Katastar se koristi za evidentiranje podataka o nekretninama, kao što su granice zemljišta, veličina parcele i položaj objekata na zemljištu. Cilj katastra je pružiti informacije o nekretninama koje su korisne u procesu planiranja i izgradnje, kao i za porezne svrhe.

    S druge strane, zemljišna knjiga se koristi za evidentiranje prava vlasništva na nekretninama, kao i drugih prava na nekretninama poput hipoteka, založnih prava i sl. Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj.

    1. Ko vodi registre

    Katastar se vodi od strane nadležnog organa uprava, obično grada ili općine.

    Zemljišna knjiga se vodi od strane suda ili odgovarajućeg ureda u okviru suda. U mnogim zemljama, zemljišna knjiga je dio suda, što pruža dodatnu zaštitu vlasnicima nekretnina, ali i ostalima u slučaju kupovine nekretnine.

    Niko ne želi kupiti nekretninu opterećenu hipotekom…

    Razumijevanje razlika između katastra i zemljišne knjige važno je prilikom kupovine ili prodaje nekretnine. Za stručnu pomoć i vođenje kroz ovaj proces, preporučujemo agenciju DHM nekretnine. Njihov tim profesionalaca posvećen je pružanju jasnih i preciznih informacija o vlasništvu i pravima na nekretninama, čineći tržište nekretnina manje kompliciranim za vas. Možete ih pronaći i na LinkedInu.

    Sadržaj prethodnog dijela posta je promotivan i nastao je u saradnji s DHM nekretnine, a ova saradnja pomaže u održavanju Pravnog bloga i pružanju korisnih informacija čitateljima.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ugovor o zakupu stana

    Ugovor o zakupu stana

    Ugovor o zakupu stana predstavlja pravni dokument koji se koristi za regulisanje odnosa između vlasnika stana i stanara koji želi da iznajmi taj stan. Ovaj ugovor je važan jer definiše prava i obaveze obje strane i pruža pravnu sigurnost i zaštitu u slučaju spora.

    Sadržaj članka:

    Bitni elementi ugovora o zakupu stana

    Kao što je to slučaj i sa ostalim ugovorima, prije nego što se počne sačinjavanje ugovora, mora se izvršiti identifikacija stranaka. Ugovor o zakupu stana treba sadržavati identifikaciju zakupodavca i zakupca. To uključuje njihova imena, prezimena, adrese i brojeve telefona, brojeve ličnih karata. Može da sadrži i ostale identifikacione podatke za nedvojbeno utvrđivanje identiteta saugovarača.

    Budući da je predmet ugovora iznajmljivanje stana, važno je navesti opis stana. Ugovor o zakupu stana treba sadržavati detaljan opis stana koji se iznajmljuje, uključujući adresu, kvadraturu, broj soba, opremljenost, parking i slično.

    Ugovori imaju trajanje, tako da se u ugovor o zakupu stana treba navesti trajanje ugovora, tj. datum početka i datum završetka ugovornog odnosa. Ukoliko se ugovor sklapa na neodređeno vrijeme, treba navesti da li postoji mogućnost raskida ugovora i pod kojim uslovima.

    Zakupnina je jako bitan element ugovora, te se mora ugovoriti visina zakupnine. Ugovor o zakupu stana može sadržavati visinu mjesečne ili zakupnine na nekom drugom nivou, kao i datum kada se zakupnina plaća. Ukoliko postoji mogućnost da zakupnina raste tokom trajanja ugovora, treba navesti pod kojim uslovima se to može desiti.

    Također se mora navesti način plaćanja zakupnine, tj. da li se plaća na račun zakupodavca, gotovinom ili drugim načinom plaćanja. Također, treba navesti da li postoji kaucija koju zakupac treba platiti.

    Ugovor treba sadržavati i obaveze zakupodavca i zakupca u vezi sa održavanjem stana, plaćanjem računa i drugim aspektima vezanim za stan. Treba navesti da li je zakupodavac odgovoran za održavanje stana ili su tu obaveze podijeljene sa zakupcem.

    Ugovor može sadržavati i druge odredbe, poput zabrane pušenja u stanu, ograničenja broja stanara, obaveze redovnog održavanja stana, zabrane kućnih ljubimaca i slično.

    Treba navesti i uslove pod kojima se ugovor može raskinuti prije isteka, kao i pod kojim uslovima može doći do raskida ugovora.

    Potpisivanje ugovora i ovjera potpisa

    Ugovor o zakupu stana mora biti potpisan od strane zakupodavca i zakupca. Potpisi stranaka potvrđuju da su stranke saglasne sa svim uslovima navedenim u ugovoru. Možete i ovjeriti potpise u općini, a pisali smo o tome kako se ovjerava potpis.

    Jeste li znali da se ugovor može zaključiti i konkludentnim radnjama?

    Značaj adekvatnog i preciznog izražavanja

    Važno je napomenuti da ugovor treba biti jasan, precizan i na nedvojben način izražavati volju ugovornih strana. Stranke bi trebale pažljivo pročitati sve uslove navedene u ugovoru prije nego što ga potpišu. U slučaju nejasnoća, stranke bi trebale potražiti pravni savjet ili razgovarati o tome prije potpisivanja ugovora.

    Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS). 

    Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.

    Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.

    Na šta treba obratiti pažnju pri zaključivanju ugovora

    Prilikom zaključivanja ugovora o zakupu stana, važno je da obje strane budu potpuno informisane o svim detaljima ugovora. Potrebno je definisati cijenu zakupa, dužinu trajanja ugovora, uslove održavanja stana i prava i obaveze vlasnika i stanara. Također, ugovor bi trebao da sadrži detaljne informacije o stanu koji se iznajmljuje, uključujući i površinu stana, broj soba, opremljenost stana, kao i informacije o potencijalnim troškovima za održavanje stana.

    Jedan od najvažnijih aspekata ugovora o zakupu stana je pitanje plaćanja zakupa. Ovo pitanje se najčešće rješava na način da stanar plaća mesečni zakup unaprijed. Ugovor bi trebao da jasno definiše datum kada se plaćanje vrši i na koji način. Također, možese navesti i visina kaucije, što je novčani iznos koji stanar ostavlja vlasniku stana kao garanciju za neka eventualna oštećenja ili neplaćeni zakup.

    Ugovor bi trebao da reguliše i pitanje održavanja stana i ko je odgovoran za određene popravke i održavanje. Može se navesti koje su obaveze stanara, a koje vlasnika stana. Bitno je navesti i šta se smatra normalnim korištenjem stana i šta bi se moglo smatrati neadekvatnim korištenjem stana.

    Sprječavanje sporova

    U slučaju spora, ugovor o zakupu stana služi kao dokazni materijal, te je stoga važno da se obje strane pridržavaju svih uslova definisanih u ugovoru. Ukoliko dođe do nekih problema, uvijek je najbolje riješiti ih razgovorom i međusobnim dogovorom, te ukoliko to nije moguće, potražiti pomoć pravnog stručnjaka.

    Ugovor o zakupu stana važan dokument koji obezbeđuje pravnu sigurnost i zaštitu u slučaju spora. Prije potpisivanja ugovora, važno je detaljno razmotriti sve uslove ugovora. To je ispravna način kako bi se obje strane mogle osjećati sigurno i bezbijedno u skladu sa svojim pravima i obavezama. Ukoliko se obje strane pridržavaju uslova definisanih u ugovoru, moguće je izbjeći neugodne situacije i nesporazume tokom trajanja zakupa stana.

    Prilikom zaključivanja ugovora o zakupu stana, savjetujemo vam da konsultujete pravnog stručnjaka. On će vam pomoći u izradi ugovora i pružiti savjete u vezi sa uslovima i pravima koje treba uključiti u ugovor. Također će vam pomoći u razumijevanju zakona i regulative koja se odnose na iznajmljivanje stanova. To je od interesa za obje strane.

    Ukoliko se pravilno pripremi, ugovor o zakupu stana će pružiti sigurnost i zaštitu tokom cijelog perioda trajanja zakupa stana. Savjetujemo da se obje strane ugovora pridržavaju svih uslova definisanih u ugovoru. Na taj način će se izbjeći problemi i nesporazumi koji mogu nastati tokom trajanja zakupa. Ukoliko ipak dođe do nesporazuma, naučite kako se tumače ugovori.

    Porezne obaveze

    Zakupodavac, kao vlasnik stana koji iznajmljuje svoju nekretninu, ima određene obaveze u smislu poreza koje treba ispuniti. Preporučujemo da se o tome raspitate u nadležnoj poreznoj upravi.

    Ukoliko zakupodavac ne ispuni svoje porezne obaveze, može biti kažnjen. Stoga, savjetuje se zakupodavcima da pažljivo prate svoje porezne obaveze i blagovremeno ih izvršavaju kako bi izbjegli neugodne posljedice.

    Primjer ugovora o zakupu stana

    Pripremili smo za vas primjer ugovora o zakupu stana koji možete preuzeti i urediti u skladu sa vašim potrebama. Ispod ćete naći Word dokument koji možete preuzeti besplatno.

    Ukoliko vam bude od koristi, lajkujte našu Facebook stranicu i podijelite je sa prijateljima.

    UGOVOR-O-ZAKUPU-STANAPreuzmi

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Koliko traje godišnji odmor

    Koliko traje godišnji odmor

    Godišnji odmor predstavlja jedno od najvažnijih prava zaposlenih u modernom svijetu. To je vrijeme koje nam omogućava da se opustimo, napunimo baterije i provedemo vrijeme sa svojim najmilijima. Mnogi se pitaju koliko zapravo traje godišnji odmor i kako se određuje trajanje godišnjeg odmora, kao jednog od osnovnih prava radnika.

    Sadržaj članka:

    Koliko traje godišnji odmor

    Prema Zakonu o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, svaki radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od
    najmanje 20 radnih dana, a najduže 30 radnih dana.

    Izuzetno, godišnji odmor može da traje i duže od 30 radnih dana, ukoliko je to uređeno kolektivnim ugovorom, a prema prirodi posla i uvjetima rada.

    Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

    Maloljetni radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

    Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    Pravo na odmor nakon prvog zaposlenja

    Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

    Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada.

    Pisali smo o pravu na godišnji odmor nakon prvog zaposlenja, uslovima koji moraju da se ispune i trajanju odmora.

    Odricanje od prava na godišnji odmor

    Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti se na bilo koji način radniku može uskratiti pravo na godišnji odmor.

    Radniku se također ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kada je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    O tome smo opširno pisali u članku Odricanje od prava na godišnji odmor.

    Stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca

    Ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti za sticanje prava na godišnji odmor, odnosno u slučaju da u smislu sticanja uvjeta od šest mjeseci neprekidnog rada nije bilo prekida rada između dva radna odnosa dužih od 15 dana, te ukoliko radnik nije iskoristio dio ili cijeli godišnji odmor kod prethodnog poslodavca iz objektivnih razloga, a ne krivicom poslodavca, u tom slučaju radnik može koristiti pravo na godišnji odmor i kod novog poslodavca.

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Budući da se stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca može koristiti kao da ste ostali kod prethodnog poslodavca, da bi se dokazala činjenica o sticanju prava na godišnji odmor, odnosno da se godišnji odmor nije iskoristio, potrebno je da se poslodavcu dostavi potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Godišnji odmor u slučaju otkaza

    U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

    Naknada se isplaćuje u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres predstavlja naknadu koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

    Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Mirovanje prava iz radnog odnosa

    Mirovanje prava iz radnog odnosa

    Mirovanje prava iz radnog odnosa je situacija u kojoj radnik ne obavlja poslove kod poslodavca, ali zadržava pravo da se nakon isteka drugog angažmana vrati kod tog poslodavca. To znači da postoje situacije da se prava radnika ne gube činjenicom da se radni odnos zasniva negdje drugo, već mirovanjem nastavljaju da važe, ali se ne ostvaruju sve dok ne dođe do njihove aktivacije.

    Sadržaj članka:

    Mirovanje prava iz radnog odnosa u slučaju obavljanja javnih dužnosti

    Kada radnik bude izabran ili imenovan na neku od javnih funkcija ili profesionalnu funkciju u sindikatu, može zatražiti da mu prava i obaveze iz radnog odnosa mirovaju.

    Ovo mirovanje traje najduže tokom perioda obavljanja te funkcije, od dana izbora ili imenovanja.

    Javne funkcije se odnose na angažman u organima Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i općine.

    Ukoliko radnik želi da se vrati na posao kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata. Poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.

    Radnika, koji je obavijestio poslodavca o tome da se želi vratiti na posao, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.

    Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova, dužan mu je isplatiti otpremninu, s tim da se prosječna plaća dovede na nivo plaće koju bi radnik ostvario da je radio.

    Ako radniku prestane radni odnos u prethodno opisanom slučaju, poslodavac ne može u roku od jedne godine dana, zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili stepen stručne spreme.

    Potencijalna opasnost korištenja prava na mirovanje prava iz radnog odnosa

    Potencijalna opasnost korištenja prava na mirovanje prava iz radnog odnosa krije se u činjenici da bi poslodavac bi mogao tvrditi da prestaje potreba za obavljanjem određenog posla, iako to nije tačno, samo da bi izbjegao vraćanje radnika na taj posao.

    Ova odredba također ne garantuje radniku da će biti vraćen na posao koji je prije obavljao, već samo na “druge odgovarajuće poslove”, što može biti otvoreno za tumačenje.

    Stoga bi bilo bolje da se odredba preciznije definiše, kako bi se zaštitila prava radnika i spriječile eventualne zloupotrebe od strane poslodavca.

    Prava radnika kandidata za neku od javnih dužnosti

    Radnik koji je kandidat za neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, grada i općine ima za vrijeme predizborne kampanje pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do dvadeset radnih dana.

    O korištenju odsustva, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje tri dana ranije.

    Na zahtjev radnika, umjesto odsustva, radnik može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvog dana glasanja.

    Ako je za sticanje ili ostvarivanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem, neplaćeno odsustvo izjednačava se sa vremenom provedenim na radu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Primjeri konkludentnih radnji u praksi

    Primjeri konkludentnih radnji u praksi

    Konkludentna radnja se odnosi na situaciju kada neko ponašanje ili djelo sugeriše nešto što se podrazumijeva ili se podrazumijeva neki dogovor, iako nema eksplicitnog sporazuma ili dogovora izraženog riječima. Ova vrsta radnje često se koristi u praksi, bilo u poslovnom okruženju ili u svakodnevnom životu. U nastavku će biti opisani neki primjeri konkludentnih radnji u praksi.

    Sadržaj članka:

    Šta su konkludentne radnje

    Konkludentne radnje su radnje koje nisu neposredna, direktna, riječima ili pismeno izražena izjava volje, ali predstavljaju ponašanje iz kojeg se može posredno, ali sa sigurnošću, uzimajući u obzir okolnosti, izvesti zaključak da lice njima izražava volju za obavljanje određene pravne radnje.

    Konkludente radnje predstavljaju određeno prikladno ponašanje osobe iz kojeg se posredno, ali ipak sa sigurnošću, može zaključiti da je njima izrazila svoju saglasnost za poduzimanje određene pravne radnje, zaključenje pravnog posla, odnosno da je izrazila određenu pravno relevantnu volju.

    Šta su konkludentne radnje

    Klimanje glavom kao primjer konkludentne radnje

    Klimanje glavom može se smatrati primjerom konkludentne radnje. Konkludentna radnja je radnja koja se obavlja bez riječi, ali koja ima istu vrijednost kao i izgovorena riječ. Na primjer, ako nekome ponudite novac i osoba prihvati novac bez riječi, to bi se smatralo konkludentnom radnjom prihvatanja ponude.

    Znači li šutnja odobravanje

    Slično tome, klimanje glavom može se smatrati konkludentnom radnjom kojom se izražava pristanak ili suglasnost s nečim. Na primjer, ako netko pita osobu želi li prihvatiti posao, a osoba klimne glavom da, to bi se smatralo konkludentnom radnjom prihvaćanja ponude.

    Važno je napomenuti da se konkludentna radnja može tumačiti na različite načine, te da je stoga potrebno obratiti pažnju na kontekst u kojem se radnja obavlja kako bi se bilo siguran u njeno značenje.

    Rukovanje kao primjer konkludentne radnje

    Rukovanje se često koristi kao znak pozdrava i saradnje, posebno u poslovnim i formalnim okruženjima. Kada se osobe rukuju, to se može tumačiti kao konkludentna radnja kojom se izražava suglasnost, pristanak, prihvatanje i poštovanje.

    Naprimjer, u poslovnom sastanku, nakon što su pregovori završili, bez suprotstavljenih stavova i otvorenih pitanja, dvije osobe se rukuju. To se može tumačiti kao konkludentna radnja kojom se potvrđuje da su se saglasili s uvjetima i dogovorima koji su postignuti u sastanku.

    Plaćanje cijene kao primjer konkludentne radnje

    Kada kupujemo nešto, plaćanje cijene može se tumačiti kao konkludentna radnja kojom se izražava prihvatanje ponude prodavača. Plaćanjem cijene izražavamo saglasnost i prihvaćamo uvjete prodaje.

    Kada kupujemo neki proizvod u trgovini, a zatim platimo prodavaču, ta radnja se tumači kao konkludentna radnja kojom se izražava prihvatanje ponude prodavača i prihvatanje cijene proizvoda.

    Geste kao primjer konkludentne radnje

    Geste mogu izraziti različita značenja i emocije, te ih je stoga važno interpretirati u kontekstu u kojem se obavljaju. Na primjer, podizanje palca može se smatrati gestom kojim se izražava pozitivna reakcija, dok okretanje glave može ukazivati na negativnu reakciju.

    Geste se također često koriste u komunikaciji kako bi se izrazile saglasnost ili nesaglasnost s nečim. Na primjer, kada se osoba pita za saglasnost ili nesaglasnost s nekom idejom, može klimnuti glavom za “da” ili odmahnuti glavom za “ne”.

    Saglasnost volja kao uslov za nastajanje ugovora

    Dakle, da bi ugovor nastao, potrebno je da obje strane izjave volju. Saglasnost izjavljenih volja ugovornih strana je neophodan uslov za zaključenje ugovora, ali ne mora biti dovoljan, potrebno je da je dozvoljen i moguć predmet, osnov i nekad ako je potrebna posebna forma.

    Također, kako smo to i ranije naveli, neodgovaranje nije znak prihvatanja (npr. ako poslanu stvar ne vrati u određenom roku).

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Autorska prava za cover pjesme

    Autorska prava za cover pjesme

    Autorska prava za cover pjesme su vrlo važna tema za muzičare i amatere koji žele snimiti obradu neke pjesme. Ukoliko namjeravate da snimite cover, odnosno da pjesmu izvedete u svome aranžmanu, vjerovatno se pitate da li postoje neka ograničenja i koja prava ima vlasnik autorskog prava.

    Sadržaj članka:

    Autorska prava na YouTube

    Zaštita autorskih prava za sadržaje objavljene na YouTube postaje sve značajnija tema, budući da autori imaju mogućnost da profitiraju od svoga autorskog djela. Budući da je profit motiv i onima koji rad drugih žele da iskoriste za svoju ličnu korist iako za to nisu ovlašteni, vjerovatno je da će doći do problema.

    Međutim, šta je autorsko pravo u kontekstu YouTube sadržaja?

    Općeprihvaćeno je da kada neko stvori originalno djelo zabilježeno na fizičkom mediju, automatski postaje vlasnik autorskog prava na to djelo. Kao vlasnik autorskog prava ima isključivo pravo na upotrebu djela. U većini slučajeva samo vlasnik autorskog prava može drugim osobama dati dopuštenje za upotrebu djela.

    Poštena upotreba na YouTube

    Neki od onih koji se bave objavljivanjem audio i video sadržaja na Youtube, svjesni su da postoje granice i pravila korištenja tuđeg sadržaja. Međutim, mnogi to rade u zabludi, sa poštenim namjerama, ali često pogriješe i izlože se posljedicama.

    Poštena upotreba pravna je doktrina koja u određenim okolnostima omogućuje ponovnu upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravima bez traženja dopuštenja od vlasnika autorskih prava.

    Šta možete učiniti u slučaju obavještenja o kršenju autorskih prava

    Ako dobijete polaganje prava na osnovu Content ID-ja, ovisno o situaciji postoji nekoliko stvari koje možete poduzeti:

    • Ništa: ako se slažete s polaganjem prava, možete ga jednostavno priznati. Kasnije uvijek možete promijeniti mišljenje ako odlučite da se ne slažete s polaganjem prava.
    • Izrezivanje sadržaja: ako dobijete polaganje prava, sadržaj na koji su položena prava možete izrezati iz svojeg videozapisa.
    • Uklanjanje muzike: ako neko položi prava na muziku u vašem videozapisu, možete pokušati ukloniti tu muziku, a da pritom ne trebate urediti i prenijeti novi videozapis.
    • Promjena muzike: ako su položena prava na muziku u vašem videozapisu, ali vi ipak želite da on ima pozadinsku muziku, sporni audiozapis možete zamijeniti nekom od pjesama koje su dostupne za slobodnu upotrebu.
    • Dijeljenje prihoda: ako ste član Partnerskog programa za YouTube i u svoj ste videozapis uključili muziku, možda možete dijeliti prihod s vlasnicima autorskih prava na muziku.
    • Osporavanje polaganja prava: ako imate potrebna prava za upotrebu sadržaja u vašem videozapisu koji je zaštićen autorskim pravima ili ako smatrate da je sistem na pogrešan način identificirao vaš videozapis, možete osporiti polaganje prava.

    Odgovor na tužbu zbog autorskih prava

    Odgovor na tužbu možete poslati u Upravitelju videozapisa. Ako ispunjava sve pravne uslove i jasno objašnjava prava koja imate na uklonjeni sadržaj, YouTube će ga proslijediti onome ko polaže prava na osporeni sadržaj. Odgovor na tužbu mora poslati osoba koja jedirektno prenijela videozapis ili predstavnik koji je ovlašten postupati u njeno ime, naprimjer advokat.

    Budući da je ovo izuzetno značajna tema o kojoj smo ranije pisali, upućujemo vas da pročitate članak Odgovor na tužbu zbog autorskih prava.

    Autorska prava za cover pjesme

    Generalno, za snimanje covera pjesme potrebno je dobiti odobrenje od autora originalne pjesme ili njegovih pravnih zastupnika, kao i odobrenje za korištenje glazbenih prava, što uključuje autorska prava, prava izvođača, prava fonograma i prava izdavača.

    U nekim slučajevima, prava na izvođenje pjesme se mogu osigurati preko organizacija koje upravljaju autorskim pravima umjetnika.

    Za snimanje covera pjesme, najbolje je prvo pronaći i kontaktirati autora originalne pjesme ili njegovog pravnog zastupnika te zatražiti dozvolu za korištenje pjesme. Ako se ne može dobiti dozvola direktno od autora, tada se može kontaktirati organizacija za upravljanje autorskim pravima kako bi se osiguralo pravo na korištenje pjesme i plaćanje eventualne naknade za korištenje.

    Kako kontaktirati autora pjesme

    Ako želite kontaktirati autora pjesme radi dobijanja dozvole za snimanje covera, možete pokušati pronaći kontakt informacije autora putem različitih izvora:

    1. Upišite ime autora pjesme u pretraživač poput Googlea i potražite kontakt informacije. Često autori imaju svoje web stranice ili društvene mreže na kojima se nalaze kontakt informacije ili mogućnosti slanja poruka.
    2. Potražite izdavačku kuću koja je objavila originalnu pjesmu, a kontakt informacije su im dostupne na njihovim web stranicama.
    3. Tražite agente koji zastupaju autore pjesama, a njihove kontakt informacije možete pronaći na njihovim web stranicama.
    4. Organizacije za zaštitu autorskih prava – u nekim slučajevima, organizacije za zaštitu autorskih prava, poput HDS ZAMP u Hrvatskoj, AMUS u Bosni i Hercegovini ili SOKOJ u Srbiji, imaju informacije o autorima i njihovim kontaktima.

    Kada pronađete kontakt informacije autora, napišite im službeni e-mail ili pošaljite pismo u kojem ćete detaljno objasniti svoju namjeru i tražiti dozvolu za korištenje pjesme. Važno je biti precizan i jasan u svojim zahtjevima, te dati sve potrebne informacije o svom projektu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.